Jevremov testament kao podsjetnik na odgovornost

“O Crna Goro, o pasja zemljo, kakav sam tek ja pas kad ne mogu bez tebe”, stihovi su jednog od istaknutih crnogorskih pjesnika 20. vijeka Jevrema Brkovića kojima je novinarka Nina Marković otvorila prvo izdanje manifestacije “Jevremov testament” u Podgorici.

“Tako je govorio, pisao i disao Jevrem Brković... Okupili smo se da zajedno oživimo sjećanje na jednog od najznačajnijih crnogorskih književnika, čiji je stvaralački opus neizbrisivo urezan u kulturni i intelektualni identitet naše zemlje. Ovom manifestacijom odajemo počast njegovom bogatom književnom, ali i društvenom nasljeđu. Pisac pobune i nepristajanja, kao takav i danas nam mora biti važan, dok je čitanje i tumačenje njegovih djela nužnost i mudrost”, istakla je Marković koja je bila moderatorka programa.

Organizatori manifestacije su Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU) i Sekretarijat za kulturu Glavnog grada Podgorica, a članovi organizacionog odbora su prof. dr Tatjana Đurišić, koja je i predsjednica, kao i mr Ksenija Rakočević, sekretarka Sekretarijata za kulturu Snežana Dakić Tomanović i Ivan Popović.

Prisutnima se obratila Đurišić koja je, između ostalog, podijelila i ideju o nagradi koja bi nosila ime velikog pjesnika i polemičara..

“Njegova poezija ima jako mnogo lirskih elementa, ali ono što je u njoj neponovljivo, to je ipak polemika. On je bio najbolji polemičar, Krleža i Jevrem Brković stoje u polemičkoj moći jedan iz drugoga. Crnogorska kultura jeste umnogome polemička i Jevrem Brković je proizvod upravo te i takve kulture. Jevremova lirika je najbolje što nam je on ostavio, a posebno ona u kojoj je kombinovao lirsko i polemičko, jer njegov polemički duh je bio toliko moćan da je u sve žanrove prodirao. Ako jednog dana budemo pokrenuli nagradu Jevrema Brkovića, dajte da je dodjeljujemo upravo za polemiku. Takva nagrada u regionu ne postoji, za polemiku koja je prodrla u bilo koji žanr, ali mislim da je to najprimjerenije Jevremu”, poručila je Đurišić.

Sekretarka Sekretarijata za kulturu Glavnog grada pozdravila je prisutne značaj ove inicijative i manifestacije.

“Jevrem Brković ostavio je snažan pečat u kulturnom i književnom životu Crne Gore. Njegova djela, utemeljena su u crnogorskoj tradiciji i istoriji, ali istovremeno snažno fokusirana na savremene društvene tokove, predstavljaju most između prošlosti i sadašnjosti, i podsjećaju nas na značaj identiteta i društvene angažovanosti. Ovom manifestacijom odajemo počast piscu i kulturnom pregaocu, jednom od osnivača Crnogorskog PEN centra i Dukljanske akademije nauka i umjetnosti. Cilj bogatog programa manifestacije, simboličnog naziva ‘Jevremov testament’ je očuvanje obimne i slojevite piščeve zaostavštine”, rekla je Tomanović na otvaranju prvog izdanja književne manifestacije “Jevremov testament”.

Marković je podsjetila prisutne da je Brković simbol borbe za slobodu misli, jezika i kulture, glasnik crnogorske autonomije i samosvjesti.

“Njegov književni opus predstavlja trajni doprinos ne samo crnogorskoj književnosti već i cjelokupnoj regionalnoj i evropskoj kulturnoj sceni. Pisao je sa uvjerenjem da književnost ima moć da mijenja svijet, da podstiče dijalog i budi svijest o važnim pitanjima. Brković je bio neumorni borac za slobodu misli i govora. Njegova kritička misao bila je britka i hrabra, bez straha od posljedica, i to ga je učinilo jednim od najuticajnijih glasova u Crnoj Gori. Bio je neumoran u svojoj misiji. Njegov intelektualni i društveni angažman svedočio je o njegovoj posvećenosti pravdi, slobodi i istini. Zbog toga je bio meta čestih napada, ali ni ti pokušaji nijesu uspjeli da ga slome. Njegov izgnanički život u Zagrebu, tokom ratnih godina, obilježen je borbom za očuvanje sopstvenog identiteta i stvaralaštva u vremenu haosa i nepravde. Kao pjesnik sa potjernice, Jevrem Brković postao je simbol otpora zlu, i nepravdi”, ispričala je Marković.

Brković je, dodala je novinarka, kroz svoja djela ostavio testament ne samo kao književnik, već i kao borac za pravo naroda da bude ono što jeste, da govori svojim jezikom i da baštini svoju kulturu.

“Njegovo stvaralaštvo otvara vrata dijalogu između prošlosti, sadašnjosti i budućnosti, a njegova riječ, kao univerzalna vrijednost, ostaje trajna inspiracija za sve one koji veruju u moć književnosti. Zato ova manifestacija predstavlja testament kulture, jezika, ideja za koje se borio cijelog života. Njegov život i rad svjedoče o odlučnosti jednog intelektualca da brani i afirmiše svoj narod, i da to čini kroz umjetnost, književnost i riječ. Taj testament, koji danas svi mi baštinimo, treba da bude stalni podsjetnik na to koliku odgovornost pisac ima prema svom narodu i svojoj zemlji”, poručila je ona.

Prije nego što je prikazan video zapis Jevrema Brkovića, a u produkciji CANU, o njemu je govorio Branko Baletić koji je pozdravio ideju ovog okupljanja i sjećanja...

“Jevrem je bio čovjek kod koga je pamćenje trajalo, za razliku od većinske Crne Gore. Ispostaviće se da je Jevrem zapravo jedan od onih ljudi koji je zapravo savjest Crne Gore, što vidimo sada kada ga nema. Da je živ, ovi nacionalistički pozori koji razaraju Crnu Goru, ne bi ovako prolazili. Jer Jevrem je bio i veliki polemičar, aktivista”, rekao je, između ostalog Baletić.

Govorili su o njemu i pjesnici Bogić Rakočević i Radoman Čečović... Čečović se prisjetio da ga je samoga umnogome odredila Brkovićeva književnost, i to od malih nogu, od čuvene “Bašte starca Radosava”...

“U pripremi za ovo veče, Tanja mi je kazala da će nas na kraju svih krajeva nadživjeti samo tekst. Jevrem je prije svega u tekstu, izuzetnom, u onom tekstu koji se upisuje, u mom slučaju, u biografiju”, rekao je on.

Rakočević je ponovio da je Brković bio jedan izuzetan pisac i intelektualac koji je svojim djelovanjem, životom, radom i pisanjem obilježio ne samo prostore Crne Gore već i bivše Jugoslavije.

“Njegova riječ se uvažavala i poštovala... On je bio izuzetno osjetljiv, emocionalan čovjek i neizmjerno je volio Crnu Goru... Zaista ga možemo smatrati jednim od najznačajnijih književnih autora u Crnoj Gori 20. i 21. vijeka, i to ne samo zbog njegove književnosti, već i zato što je bio vrstan polemičar. Reagovao je na sve ono za šta je osjetio potrebu da treba nešto da kaže, i to britko. Nadam se da se neće završiti na ovome, da će ova manifestacija postati tradicionalna, a naša je dužnost i obaveza da ovakve književne izdanke i kulturne vertikale poput Jevrema ne zaboravimo”, poručio je Rakočević.

Tatjana Đurišić je kazala da je ovo tek početak i, uprkos nekim komplikacijama, obećala je bogato i veliko drugo izdanje...

“Svaki početak treba da je monumentalan. Mi smo tek na početku manifestacije koja će slaviti Jevremovo stvaralaštvo i nadam se da ćemo u godinama koji dolaze tek otkriti ko je bio zaista Jevrem Brković... Pretpostavljam da je mnogo ljudi zainteresovano za to kako da se mi odužimo Jevremu, jer smo mu zaista mnogo dužni i za crnogorski identitet, i za dukljansku njegovu osnovicu... Malo je pjesnika koji imaju takav uticaj na izgradnju identitetskih modela kakav je imao Jevrem Brković. Zbog toga je neophodno njegovo stvaralaštvo proučiti sistematično. Ono je žanrovski i genološki veoma razuđeno, pa ćemo imati ljude koji će proučavati liriku, pa drame, polemike, romane... Jevrem je ostavio veliku zaostavštinu, ogroman testament, a ja se samo nadam da ćemo mi to umjeti da cijenimo”, rekla je ona.

U dijelu večeri koji je bio rezervisan za poeziju, većina najavljenih gostiju se, usljed nepredviđenih okolnosti, nije pojavila. Svoju poeziju u nastavku su čitali Rakočević, Čečović, a i Đurišić je prisutnima otkrila neke svoje neobjavljene stihove...

( Jelena Kontić )