Vlada obećala EU državne firme bez partijskih uhljeba

Vlada je u četvorogodišnjoj Reformskoj agendi kao jedan od ključnih prioriteta navela reformu regulatornog okvira koji uređuje poslovanje preduzeća u većinskom vlasništvu države s posebnim akcentom na profesionalizaciju organa upravljanja koja će biti ostvarena uvođenjem jasnih kriterijuma za izbor članova odbora direktora u državnim preduzećima.

Ovaj korak je, kako je pojašnjeno, ključan za povećanje efikasnosti i odgovornosti državnih kompanija koje imaju važnu ulogu u podsticanju ekonomskog razvoja i jačanju izvozne komponente zemlje. U ovom dokumentu nije navedeno zbog čega nema jasnih kriterijuma za izbor članova uprava državnih preduzeća, odnosno prećutano je da se oni decenijama većinom biraju po partijskom ključu.

Vladina Reformska agenda je poslata Evropskoj komisiji (EK) koja ju je i usvojila prošle sedmice. Od ispunjenja ovih obaveza, među kojima je i uvođenje reda u državnim preduzećima, zavisiće i dobijanje novca iz EU fondova za razne projekte u zdravstvu, obrazovanju, saobraćaju, energetici, reformi državne uprave,...

Prema bilansima najveće probleme imaju državne kompanije Plantaže, Željeznički prevoz, Željeznička infrastruktura, Održavanje željezničkih voznih sredstava i Institut “Simo Milošević” Igalo. Ovih pet firmu su i među najvećim poreskim dužnicima, zajedno duguju za poreze 35 miliona, a imaju akumulirane gubitke od 150 miliona eura.

Među onim državnim firmama koje imaju više milionske akumulirane gubitke iz prethodnih godina su i Barska plovidba, Crnogorska plovidba, Luka Bar,... a loše posluju i nove firme “EPCG Željezara”, “EPCG Solar Gradnja”,...

Kriterijumi po smjernicama OECD-a

Kriterijumi za izbor članova odbora direktora u državnim preduzećima i njihovo poslovanje biće uređeni posebnim zakonom i u skladu sa Smjernicama Organizacije za ekonomsku saradnju (OECD) za korporativno upravljanje u državnim preduzećima. Reformskom agendom jun 2025. je definisan za pripremu zakona.

Prema Smjernicama OECD-a vlasnička prava treba jasno definisati unutar državne administracije i centralizovati u jednom vlasničkom entitetu (preduzeću).

“Ako to nije moguće, relevantne funkcije vlasništva treba da budu koordinisane od strane određenog tijela koje ima jasna ovlašćenja da djeluje na nivou cjelokupne vlade”, piše u smjernicama.

Vlada premijera Zdravka Krivokapića je bila osnovala preduzeće “Montenegro Works” koje je trebalo da upravlja svim preduzećima, ali ga je uglasila Vlada Dritana Abazovića nakon analize koja je pokazala da ono nije finansijski održivo.

U Reformskoj agendi je navedeno da je od 2010. godine, kada je stupio na snagu Zakon o unapređenju poslovnog ambijenta, preduzeća s većinskim državnim vlasništvom posluju u skladu sa Zakonom o privrednim društvima, što je dovelo do promjene u načinu na koji se regulišu preduzeća od javnog interesa. Međutim, ovaj okvir nije osigurao dovoljnu transparentnost i kontrolu, što su kritike koje je, kako se navodi, istakao i Međunarodni monetarni fond (MMF) u izvještaju za Crnu Goru iz 2022. godine.

“MMF u izvještaju Crnoj Gori za 2022. godinu iz februara navodi da je ‘ukupni okvir za nadzor nad radom javnih preduzeća slab’ i da ‘jačanje nadzora može donijeti značajne fiskalne i ekonomske koristi’. Neefikasno i/ili loše upravljanje državnim preduzećima nameće značajne ekonomske i fiskalne troškove državi. To se ogleda kroz aktiviranje garancija za kredite pojedinih državnih preduzeća, izdvajanje značajnih sredstava iz budžeta određenim privrednim društvima... Ističući da loše upravljanje može izazvati ozbiljne ekonomske i fiskalne posljedice, uključujući povećanje troškova za državu kroz garancije i subvencije”, piše u dokumentu.

“Država nema jasan model nadzora”

Dalje se navodi da podaci iz perioda 2018-2023. godine pokazuju rast troškova poslovanja državnih preduzeća, uz izuzetak 2020. godine zbog pandemije COVID-19. Iako su neki od tih troškova vezani za specifične događaje poput bankrota Montenegro Airlinesa, analiza pokazuje da je neefikasno upravljanje glavni uzrok negativnih rezultata.

Na primjer, 2021. godine ukupan neto rezultat poslovanja državnih preduzeća bio je negativan u iznosu od 4,9 miliona eura, ali je 2022. donijela poboljšanje s pozitivnim neto rezultatom od 17,7 miliona eura.

“U odnosu na 2021. godinu, kada je polovina kompanija ostvarila pozitivan poslovni rezultat, u 2022. je došlo do poboljšanja, pa je blizu 60% kompanija ostvarilo pozitivan poslovni rezultat. Država, kao većinski vlasnik, nema jasan model nadzora nad poslovanjem državnih preduzeća. Taj nadzor je godinama fragmentiran između više nadležnih institucija, bez jedinstvenog i standardizovanog načina planiranja i izvještavanja o poslovanju državnih preduzeća”, navodi se u Reformskoj agendi u kojoj se ukazuje da uprkos pozitivnim pomacima u poslovanju preduzeća, ostaje prostor za značajna unapređenja u nadzoru i transparentnosti.

Biće stroži uslovi za članove uprave

Kako bi se smanjili fiskalni rizici i povećao privredni potencijal državnih preduzeća, planira se uvođenje javnog registra privrednih društava u državnom vlasništvu, koji će omogućiti detaljan pregled finansijskog stanja i rezultata revizija ovih preduzeća. U Vladinom dokumentu je pojašnjeno da će registar, koji je prvi put objavljen krajem februara 2024. godine, do kraja 2024. obuhvatiti sva opštinska preduzeća, a do 2026. godine će biti redovno ažuriran sa finansijskim podacima i pokazateljima kao što su likvidnost, profitabilnost i solventnost.

Druga važna mjera je izmjena korporativnog zakonodavstva ili donošenje novog zakona kojim će se propisati stroži kriterijumi za izbor članova upravnih i nadzornih odbora državnih preduzeća. U Reformskoj agendi je pojašnjeno da će nominacije biti zasnovane na otvorenom, transparentnom procesu selekcije, s posebnim naglaskom na stručnost, iskustvo i nezavisnost članova odbora. Te promjene će biti usklađene sa smjernicama Organizacije za ekonomsku saradnju (OECD) za korporativno upravljanje u državnim preduzećima, koje naglašavaju potrebu za razdvajanjem vlasničkih i regulatornih funkcija države, veću odgovornost odbora direktora i unapređenje transparentnosti.

Pored profesionalizacije upravljačkih tijela očekuje se i da državna preduzeća usvoje visoke standarde transparentnosti i prakse korporativnog upravljanja, što uključuje redovno izvještavanje o poslovnim rezultatima i procjenu učinka. Na taj način, država kao vlasnik dobija bolji uvid u poslovanje, čime se minimizuju fiskalni rizici i unapređuje efikasnost preduzeća.

U Reformskoj agendi je pojašnjeno da Strategija korporativnog upravljanja, koja će biti usvojena do kraja prvog kvartala 2025. godine, pružaće jasne smjernice o vlasničkoj politici i načinu upravljanja državnim preduzećima, uz primjenu međunarodnih standarda i najboljih praksi.

Vlada očekuje da će sve ove mjere, uz unapređenje regulatornog okvira i profesionalizaciju upravljanja, značajno poboljšati poslovne rezultate državnih preduzeća i osigurati njihov doprinos održivom ekonomskom razvoju Crne Gore.

Bolja procjena uticaja poslovanja preduzeća na javne finansije

Za bolju kontrolu rada preduzeća, kako se navodi u Reformskoj agendi, planirano je i uspostavljanje efikasnog sistema procjene, praćenja i izvještavanja o finansijskom učinku i fiskalnim rizicima povezanim s njihovim poslovanjem. Ovaj sistem će osigurati bolju kontrolu nad preduzećima koja mogu potencijalno ugroziti državni budžet, te pružiti alate za pravovremeno preduzimanje mjera.

“Fiskalni rizici koje ova preduzeća mogu izazvati biće sistematski procjenjivani i praćeni, uz objavljivanje godišnjih agregatnih izvještaja o poslovanju državnih preduzeća, kao i izjava o fiskalnim rizicima koje ona mogu predstavljati po državni budžet” pojašnjeno je u dokumentu.

Ovi izvještaji će omogućiti bolji uvid u finansijsko stanje preduzeća i njihov potencijalni uticaj na javne finansije, čime se povećava transparentnost i odgovornost u upravljanju državnim resursima.

Kao sastavni dio ove reforme, važnu ulogu ima i upravljanje rizikom, interna revizija i revizorski odbori u preduzećima u vlasništvu države. Svako od ovih preduzeća će, kako je planirano, uspostaviti nezavisnu funkciju interne revizije i sisteme za upravljanje rizicima, koji će biti usklađeni s međunarodno priznatim standardima i praksama, kao i EU regulativom o unutrašnjoj finansijskoj kontroli (PIFC).

U smjernicama OECD-a traži se depolitizacija upravnih odbora

U Smjernicama OECD-a u poglavlju koje se odnosi na sastav i odgovornost upravnih odbora državnih preduzeća se navodi da država treba da osigura da ti odbori imaju neophodna ovlašćenja, kompetencije i objektivnost za obavljanje svojih funkcija strateškog usmjeravanja, nadzora nad upravljanjem rizicima i kontrolom menadžmenta. Članovi odbora treba da djeluju s integritetom i budu odgovorni za svoje postupke.

“Treba primijeniti mehanizme kako bi se izbjegao sukob interesa koji sprječava člana borda da objektivno obavlja svoje dužnosti i ograničio politički uticaj na procese u bordu. Političari u poziciji da materijalno utiču na operativno stanje u državnom preduzeću ne treba da budu članovi borda. Na bivše političare treba primijeniti unaprijed utvrđeni period ‘hlađenja’. Državni službenici i drugi javni zvaničnici mogu biti u upravnim odborima pod uslovom da su imenovani na osnovu profesionalnih zasluga i na njih se primjenjuju uslovi o sukobu interesa”, piše u Smjernicama.

Navodi se da upravnim odborima državnih preduzeća treba dodijeliti jasan mandat i krajnju odgovornost za uspjeh preduzeća.

“Uloge i dužnosti članova odbora treba jasno definisati zakonom, po mogućnosti kroz zakon o privrednim društvima. Članovi odbora treba da donose odluke na osnovu potpunih informacija, u dobroj vjeri, s pažnjom i odgovornošću, u najboljem interesu preduzeća i akcionara, uzimajući u obzir interese svih zainteresovanih strana”, piše u Smjernicama.

Dalje se navodi da upravni odbori državnih preduzeća treba da efikasno obavljaju svoje funkcije, pregledaju i vode korporativnu strategiju, kao i nadziru menadžment na osnovu širokih mandata i očekivanja akcionara.

“Trebalo bi da imaju ovlašćenje da imenuju i razrešavaju generalnog direktora, i da prilagode nivoe naknada rukovodstva dugoročnim interesima preduzeća i njegovih akcionara. Sastav upravnih odbora treba da omogući donošenje objektivnih i nezavisnih odluka, a svi članovi, uključujući i državne zvaničnike, treba da budu imenovani na osnovu kvalifikacija relevantnih za sektor i poslovni profil preduzeća, sa jednakim pravnim odgovornostima”, navodi se u Smjernicama.

( Marija Mirjačić, Goran Kapor )