Najveća botanička bašta bogatija za 110 sadnica: Biće posađeni novi primjerci himalajskog kedra, čempresa...
Veliki gradski park u Tivtu je jedan od najstarijih i najvećih parkova u Crnoj Gori i vrijedan predstavnik vrtne umjetnosti 19. vijeka, podignut je 1892. godine u blizini tadašnjeg Pomorskog arsenala Ratne mornarice Austro-Ugarske
Opština Tivat raspisala je tender procijenjene vrijednosti 50.000 eura sa PDV-om za nabavku i sadnju u kompleksu Velikog gradskog parka, novih sadnica više vrsta drveća. Tenderskom dokumentacijom od isporučioca i izvođača traži se da nabave i u parku obave sadnju ukupno 110 novih sadnica drveća minimalne visine 3,5 metara.
Na prostoru parka biće posađeni novi primjerci himalajskog kedra, čempresa uskopiramidalne i široke krošnje, monterejskog čempresa, močvarnog čempresa, pinjola, alepskog bora, himalajskog bora, sitnolisne i krupnolisne lipe, česmine, crnog jasena, graba, mliječa, gorskog javora, rogača i likvidambara.
Ponude na tender podnose se zaključno sa 20. oktobrom, a posao će dobiti onaj ponuđač koji uz najnižu cijenu ponudi i najkraći rok za završetak posla, uz obaveznu garanciju da najmanje tri godine dok se ne postigne puno ukorjenjivanje neće doći do izvaljivanja novoposađenog drveća.
Opština je prihvatila i inicijativu građanske liste Tivatska akcija koja je članica lokalne vladajuće koalicije da se u gradskom budžetu svake godine izdvoji po 50.000 eura za obnovu i obogaćivanje biljnog fonda u Velikom gradskom parku. Lokalna uprava je uz to, ove godine shodno shodno Planu upravljanja ovim spomenikom prirode za period do 2026. godine, realiziovala još nekoliko većih ulaganja u park: rekonstruisana je postojeća i postavljena nova javna rasvjeta ukupne vrijednosti 205.000 eura, ugrađen automatski sistem zalivanja biljaka u parku na prostoru površine preko 19.000 kvadrata, za šta je izdvojeno 81.628 eura, dok je betonski zid u parku koji se nalazio na ivici glavne šetne staze, pored stadiona FK Arsenal uklonjen i postavljena je metalna ograda po uzoru na postojeću na drugim djelovima parka.
Veliki gradski park je jedan od najstarijih i najvećih parkova u Crnoj Gori i najvećih botaničkih bašti na južnom Jadranu uopšte. Svojim položajem i veličinom čini posebnu pejzažnu prepoznatljivost i jedan je od najznačajnijih elemenata sistema zelenih površina grada. Impresivni i zvanično zaštićeni objekat prirode prostire se na skoro šest hektara površine u neposrednoj blizini centra.
Park je podignut 1892. godine u blizini tada novog Pomorskog arsenala Ratne mornarice Austro-Ugarske, na nekadašnjim imanjima kotorskih plemićkih porodica Radali, Luković i Verona, po naredbi tadašnjeg konadanta Carske i Kraljevske ratne Mornarice Austro-Ugarske i osnivača tivatskog Pomorskog arsenala, admirala Maksimilijana Daublebskog fon Šterneka. Po njegovoj zamisli, u neposrednoj okolini tada novog vojnog brodogradilišta i remontne baze austro-ugarske Mornarice u Boki, napravljena je najveća uređena parkovska površina. Pored toga što je park uljepšavao prostor oko tek podignutog Arsenala, služio je za rekreaciju i odmor mornara i zaposlenih.
U Mornaričkom parku, kako se tada zvao, zasađivani su primjerci biljaka koje su komandanti austro-ugarskih ratnih brodova, po naredbi admiral Šterneka, donosili sa putovanja širom svijeta. Tako je u Tivtu nastala jedna od najvećih i najbogatijih botaničkih bašti na istočnoj obali Jadrana u kojoj i danas uspijevaju brojne rijetke i vrijedne biljne vrste.
Tivatski Veliki gradski park je vrijedan predstavnik vrtne umjetnosti 19. vijeka na istočnoj obali Jadranskog mora. Podignut je u mješovitom stilu, koji je dominirao u vrtnoj arhitekturi tog vremena, a nastao je kombinovanjem elemenata francuskog (klasičnog) i engleskog (pejzažnog) stila. Na ukupno 5,92 hektara koliko ih pokriva Veliki gradski park i danas su sačuvana važna obilježja planske organizacije prostora i umjetničke stilizacije.
Park sadrži vrijedne vrtno-arhitektonske elemente, šetne staze, spomen- obilježja, fontanu, glorijete. Vegetaciju sačinjavaju uglavnom visoka četinarska stabla, koja dominiraju na sjevernoj strani, dok se na jugoistočnoj strani nalazi mješovita vegetacija sačinjena od četinarskih i lišćarskih vrsta. Pored vrsta koje su tipične u primorskim parkovima, prisutne su i neke izuzetno rijetke vrste, kao što su bidvilova araukarija, kalifornijski čempres i sremza. U zapadnom dijelu parka podignut je objekat rasadnika koji je sam po sebi, izuzetna arhitektonska vrijednost, a svojim tehničkim riječenjima, posebno onima za zagrijavanje prostora klijališta biljaka, iako napravljen krajem 19. vijeka, ovaj rasadnik i danas fascinira stručnjake. Istočno od rasadnika, u parku je krajem 19. stoljeća, podignut i jedan od prvih teniskih terena na ovim prostorima na kome su “bijeli sport” igrali austrougarski oficiri i njihove supruge. Tenisko igralište danas ne postoji jer je pred Drugi svjetski rat pretvoreno u otvoreno igralište za košarku, ali se među Tivćanima do danas očuvao naziv “Tenis” kao nezvanično ime ovog mikrolokaliteta, kao i nekoliko starih fotografija nekadašnjeg “Tennisplatza”.
Dendrofloru Velikog gradskog parka u Tivtu trenutno čine 133 vrste, jedna podvrsta, tri varijeteta i 18 kultivara. Od toga 89 vrsta su alohtone vrste, a 44 vrste su autohtone. U parku dominiraju visoka stabla, koja dostižu visinu i do 25 metara. Neka od njih su stara preko 130 godina.
( Siniša Luković )