Perović: Problem rodnog nasilja, koje često vezujemo za odrasle, dešava se još u majčinoj utrobi

Problem rodnog nasilja, koje često vezujemo za odrasle, dešava se još u majčinoj utrobi, što je izraženo i kroz praksu selektivnih abortusa u Crnoj Gori, saopštila je Aida Perović, izvršna direktorka NVO Prima.

Ona je to rekla tokom rada 27. generacije Škole ljudskih prava sa fokusom na rodnu ravnopravnost, a u okviru projekta "Protiv rodnih stereotipa i seksizma", koji je podržalo Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava.

Iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) je saopšteno da je ta nevladina organizacija (NVO) organizovala od 18. do 20. oktobra 2024. godine u Budvi, rad 27. generacije Škole ljudskih prava sa fokusom na rodnu ravnopravnost, a u okviru projekta "Protiv rodnih stereotipa i seksizma!".

"Tokom Škole, 23 srednjoškolaca i srednjoškolki imali su priliku da unaprijede znanja i razumiju važnost angažmana na afirmaciji rodne ravnopravnosti, kao i da analiziraju prepreke na putu njenog uspostavljanja u crnogorskom društvu, čiji su izrazi i rodno zasnovano nasilje, ukorijenjeni stereotipi i predrasude, seksizam, mizoginija, govor mržnje i diskriminaciau na osnovu pola i roda kako u stvarnom životu tako i u online prostoru, o čemu se u formalnom obrazovnom sistemu nimalo ili nedovoljno uči", istakla je Maja Marinović, saradnica na programima u CGO i koordinatorka projekta "Protiv rodnih stereotipa i seksizma!".

Ona je dodala da su u fokus ovogodišnje Škole ljudskih prava stavili rodnu ravnopravnost otvarajući prostor za otvoren razgovor sa mladima o izazovima s kojima se suočavaju u ovoj oblasti.

"Dio programa se odnosio i digitalno okruženje u kojem su mladi često izloženi opasnostima, a da toga nijesu ni svjesni. Kroz teorijski i praktični rad, mladi su dobili alate za prepoznavanje i suzbijanje ovih pojava, kako bi bolje razumjeli mehanizme zaštite i promovisali vrijednosti rodne ravnopravnosti u svom okruženju", kazala je Marinović.

Perović je rekla da sve češći oblici rodnog nasilja među mladima uključuju seksualno i partnersko nasilje, kao i zloupotrebu intimnih fotografija, snimaka i poruka.

"Posljedice ovakvih zloupotreba su teške, posebno na psihološki i emotivni razvoj mladih osoba koje se u periodu puberteta bore sa prihvatanjem svog identiteta, a nasilje dodatno narušava ovaj proces. Ovi oblici nasilja intenzivirani su tokom pandemije, ali i uklopljeni u istorijski I politički kontekst koji zagovaraa tzv. tradicionalne vrijednosti. Moramo raditi na prevenciji, jer time direktno i indirektno sprečavamo da mladi postanu žrtve porodičnog nasilja u budućnosti", zaključila je Perović.

Nada Drobnjak, bivša predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost Skupštine Crne Gore kazala je da mladi koji žele preispitati svoje stavove, znanja, uvjerenja i prakse o ljudskim pravima, sa osvrtom na rodne stereotipe i seksizam, treba da pohađaju Školu ljudskih prava, koju organizuje CGO.

"Družeći se i učeći proširiće i nadogradiri znanja kako bi što uspješnije doprinosili razvoju građanskog društva. Samo rodno osviješćeni biće spremni da prepoznaju rodno zasnovanu diskriminaciju, da joj se suprostave i grade društvo jednakih mogućnosti. Mladići i djevojke koji pohađaju ovu školu spremni su da grade građansku rodno ravnopravnu Crnu Goru", poručila je Drobnjak.

Tamara Milaš, aktivistkinja za ljudska prava poručila je da se kroz ovu školu mladima pruža prilika da se upoznaju sa osnovnim pravima, principima pravde i društvene jednakosti, te da su razumijevanja i primjena ovih koncepata ključni za izgradnju jednakih šansi za sve.

"Oni ovdje uče o generacijama ljudskih prava – građanskim, političkim, ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, kao i kolektivnim i zelenim pravima, a kroz praktičan rad i da ih razlikuju i praktikuju. Veoma je važan pristup ove Škole koje ne prenosi samo teorijsko znanje, već podstiče mlade da kritički razmišljaju i aktivno doprinose razvoju pravednijeg društva", kazala je Milaš.

Svoje utiske podijelili su i učesnici i učesnice Škole ljudskih prava.

"Prijavila sam se za Školu ljudskih prava jer vjerujem da je obrazovanje ključ za promjenu i unaprijeđenje društva. Ova škola mi znači mnogo jer pruža priliku da se dublje upoznam sa pitanjima pravde, jednakosti i ljudskih prava. Naročito me inspirisao dio programa o seksističkom i mizoginom govoru, jer pokazuje kako jezik može da utiče na društvene norme", kazala je Eva Radunović, učenica Gimnazije Petar I Petrović Njegoš u Danilovgradu.

"Želja da proširim krug ljudi s kojima mogu razgovarati o važnim društvenim temama motivisala me da se prijavim za Školu ljudskih prava. Posebno me interesovala rodna ravnopravnost i debata o rodnoj ravnopravnosti se izdvojila kao posebno korisna sesija, jer mi je omogućila da sagledam ovo pitanje iz više uglova i produbim svoje razumijevanje ove kompleksne teme", ocjenjuje Matija Marković, učenik Srednje mješovite škole Golubovci.

"Želim da znam više o ljudskim pravima i rodnoj ravnopravnosti, i to je razlog mog prijavljivanja, ali i upoznavanje novih ljudi, pa i onih koji ne misle kao ja. Na Školi sam promijenila neke svoje stavove, postala informisanija. Takođe, ova Škola mi je pomogla da uočim gdje i ja grešim i koristim predrasude protiv kojih se borim", navodi Alina Sergienko, učenica Srednje likovne škole na Cetinju.

"Kada sam prvi put razmišljao o prijavi za školu CGO-a, nisam ni slutio koliko će me oduševiti. Moj motiv za upis bio je prvenstveno zbog nedostatka edukacije o ovim temama u srednjoj školi, što dodatno naglašava važnost i trud CGO-a da proširi ovo dragocjeno znanje", kazao je Mitar Ćurčić, učenik ETŠ "Vaso Aligrudić" u Podgorici.

"Škola mi je koristila zato što sam naučila nove stvari koje ću dalje da dijelim mojim vršnjacima. Bilo je jako zanimljivo, a najviše su mi se dopale teme vezane za ljudska prava, govor mržnje, mizoginiji i feminizam", dio je impresija Une Perazić, učenice Gimnazije "Podgorica".

"Ova škola mi mnogo znači jer sam već u kratkom vremenu shvatila koliko korisnih stvari mogu da naučim. Motivisao me je sam naziv škole, a posebno su mi zanimljive teme koje se bave rodnom ravnopravnošću. Produbila sam razumijevanje ključnih društvenih pitanja, ali i naučila kakako da se aktivno uključim u njihovo adresiranje", zaokružuje svoje iskustvo Danira Zaimović, učenica Gimnazije "Miloje Dobrašinović".

Predavači i radioničari Škole ljudskih prava bili su aktivistkinje i stručnjakinje za ljudska prava, a 27. generaciju uspješno su završili: Anastasija Rešetar, Uroš Đurišić, Una Perazić, Nikola Arsović, Milica Kaluđerović, Danira Zaimović, Matija Marković, Anna Gomenjuk, Adela Stanić, Anja Matešić, Vuksan Ćetković, Sara Iljazi, Andrijana Maraš, Bogoljub Džankić, Eva Radunović, Marija Anđelić, Luka Nikolić, Miloš Ognjanović, Vuk Vuksanović, Alina Sergieenko, Hamza Avdić, Mitar Ćurić i Manja Perić.

( Ne.V. )