Zašto RTCG ne štiti prava gledalaca

Istraživanje resornog Ministarstva i OEBS-a pokazalo da četiri od pet ispitanika (74,5%) nisu upoznati sa konceptom medijske samoregulacije. Camović Veličković podsjetila je i na to da je država zakonski uslovila privatne medije da bez ombudsmana, odnosno samoregulacije, ne mogu imati pristup državnom novcu, a da najveći potrošač - Javni servis nema tu instituciju

16352 pregleda7 komentar(a)
Rudović: Ombdusman javnog servisa je nezamjenjiva institucija: sa jučerašnjeg predstavljanja istraživanja, Foto: Jelena Kočanović

Ministarstvo kulture i medija ne može Javnom servisu da nameće bilo šta, niti time žele da se bave, ali očekuju da će Radio-televizija Crne Gore (RTCG) uskoro ispuniti zakonsku obavezu i imenovati ombudsmana.

To je juče kazao Direktor direktorata za medije tog resora Neđeljko Rudović tokom konferencije na kojoj su predstavljeni rezultati istraživanja javnog mnjenja “Samoregulacija u Crnoj Gori: izazovi i mogućnosti”.

Prema istraživanju, četiri od pet ispitanika (74,5%) nisu upoznati sa konceptom medijske samoregulacije, dok samo jedan od četiri (25,5%) poznaje ovaj termin, pri čemu gotovo 60 odsto ispitanika koji su izrazili poznavanje koncepta su vrlo zadovoljni trenutnim stanjem.

Komentarišući rezultate istraživanja, koje je sprovedeno uz podršku Misije OEBS-a u Crnoj Gori, potpredsjednica Savjeta RTCG Marijana Camović Veličković je istakla da ta medijska kuća “gotovo pola godine nema ombudsmana”. Ukazala je na to da se radi o zakonskoj obavezi i naglasila da postoje rokovi u okviru kojih treba odgovoriti na eventualne prigovore.

Camović Veličković podsjetila je i na to da je država zakonski uslovila privatne medije da bez ombudsmana, odnosno samoregulacije, ne mogu imati pristup državnom novcu iz Fonda za pluralizam medija.

“Paralelno sa tim, treba da se raspiše peti konkrus za ombdusmana, i jasno je da Savjet nije izvršio izbor ombdusmana četiri puta, jer traže podobnu, neznavenu osobu koja će da odbije sve prigovore koji eventualno pristignu na rad Javnog servisa. Privatni mediji su uslovljeni da imaju ombdusmana, a RTCG kao neko ko ima neograničen pristup 20 miliona eura državnog novca, nema tu instituciju i nema namjeru da je skorije dobije”, kazala je Camović-Veličković, ističući nepovoljnu situaciju privatnih medija u odnosu na javni servis.

Rudović je istakao da RTCG ima obavezu da imenuje ombdusmana.

“Svjedoci smo da je do sada nekoliko konkursa poništeno i da se osoba koja je bila izabrana odrekla te funkcije, da je ponovo raspisan konkurs itd... Interes ovog društva i svakog građana Crne Gore kao vlasnika javnog servisa je da RTCG poštuje profesionalne i etičke standardne u izvještavanju. Da bismo mogli da dođemo do tog cilja, ombdusman Javnog servisa je nezamjenjiva institucija i potpuno je jasno da je očekivanje javnosti da svi budu svjesni svog dijela odgovoronosti i da je Javnom servisu potreban ombdusman, koji će taj posao raditi shodno svojoj profesionalnoj savjesti. To znači da zastupa i da se bori za promociju etičkog kodeksa”, kazao je Rudović.

On je istakao da je to stav Ministarstva kulture i medija, ali da oni nisu neko ko javnom servisu može nametnuti bilo šta, kao i da ne žele time da se bave.

“Postoje institucije koje se time bave”, kazao je Rudović.

“Ono što je, takođe, interesantno u ovom istraživanju jeste da dvije trećine građana ne zna da Javni servis ima ombdusmana, i tu je odgovornost na njima da tu instituciju promovišu”, kazao je Rudović. “Konstantno raste broj medija koji imaju ombudsmana ili interno tijelo zaduženo za praćenje poštovanja etičkih standarda”, kazala je ministarka kulture i medija Tamara Vujović.

“Do stupanja na snagu novog Zakona, imali smo svega 10 odsto medija koji su bili uključeni u neki oblik samoregulacije. Od preko 200 medija upisanih u Evidenciju medija, samo njih 20 je bilo dio samoregulatornih tijela. Usljed promjena u zakonodavstvu i novih uslova za konkurisanje za sredstva iz Fonda, svjedočimo konstantnom porastu ovog broja. Do narednog konkursa za Fond očekujemo da će oko 50 odsto medija ispuniti kriterijume i postati dio kolektivnog ili internog samoregulatornog tijela, što predstavlja veliki napredak u jačanju odgovornosti i profesionalizma u crnogorskom medijskom prostoru”, rekla je Vujović.

Navela je da je “kroz Fond već opredijeljeno pet odsto sredstava za samoregulaciju, što će, kada se Fond uveća, prema novom zakonu sa 0,09 odsto na 0,2 odsto tekućeg budžeta, iznositi preko 100 hiljada eura”.

Istraživanje je pokazala i da više od polovine građana - 50,1 odsto podržava odluku Vlade da finansijski podrži proces samoregulacije. Stav prema državnom učešću u podršci medijima je uglavnom pozitivan, a 65,5 odsto ispitanika iz medija smatra da bi svi mediji u Crnoj Gori trebalo da budu dio jedinstvenog tijela za samoregulaciju. Kada je riječ o regulaciji sadržaja na društvenim mrežama, 61,5 odsto ispitanika vjeruje da veće državne regulative nisu potrebne, dok 38,5 odsto podržava njihovo uvođenje.