Ðeljošaj: Pokušaji da se promijeni nacionalna struktura Crne Gore naišli bi na žestok odgovor

Potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj oštro je odbacio inicijative da se mijenja Zakon o državljanstvu, da bi se dozvolilo dvojno, i upozorio da bi to značilo promjenu nacionalne strukture Crne Gore, koja bi, kako je rekao, naišla na žestok odgovor.

Za izmjene zakona zalažu se predstavnici Koalicije za budućnost Crne Gore (bivši Demokratski front) koja je dio vladajuće većine, a inicijativu je podržao i premijer Milojko Spajić.

Đeljošaj, koji je i predsjednik Albanske alternative, u intervjuu za Glas Amerike poručio je i da se neće mijenjati Ustav da bi se srpski jezik uveo kao službeni, na čemu takođe insistiraju čelnici bivšeg Demokratskog fronta.

Govoreći o crvenim linijama za učešće njegove stranke u vladi, rekao je da bi to bile odluke koje nisu usklađene sa politikom Evropske unije i Sjedinjenih Država, ali i naglasio da se u Crnoj Gori trenutno stvara ambijent koji bi takođe mogao da bude "crvena linija". Nije isključio ni mogućnost nove rekontrukcije vlade ili "novog dogovora".

Đeljošaj je prethodnih dana u Vašingtonu predvodio delegaciju crnogorske vlade koja je sa zvaničnicima u Stejt departmentu potpisala memorandum o jačanju ekonomske saradnje.

U intervjuu za Glas Amerike on je rekao da mu je važno da odluke koje je donijela Vlada Crne Gore, ni jedna nije bila u suprotnosti sa onim što je spoljna politika Crne Gore, usklađena sa Evropskom unijom i partnerima, Sjedinjenim Američkim Državama.

"Sada, da li je bilo puno izjava? Jeste. Da li je bilo puno nekih najava da će se nešto raditi? Bilo je. Ali odlukama ne možemo da prigovorimo, tako da smo u tom dijelu zadovoljni. Da li smo zadovoljni ambijentom koji se kreira, apsolutno da nismo. To nije ono što treba Crnoj Gori. Crna Gora je napravila velike korake prema Evropskoj uniji. Ova vlada je napravila ogroman uspjeh u evropskim integracijama. Svjestan sam da smo toj vladi dali veliki legitimitet, manjinske partije. Taj legitimitet smo dali svjesno, za jedan cilj, a to je da otvorimo put ka EU. Ali legimitet koji uvijek ima svoju crvenu liniju", rekao je Đeljošaj.

Na pitanje koje su to crvene linije, odgovorio je:

"Samo prvo da budem korektan prema kolegama s kojima radimo u Vladi i da potenciram da funkcionišemo kolegijalno. Imamo dobru komunikaciju, pokušavamo da ono što su potrebe svakog resora ispunjavamo kolegijalno, bez obzira na naše velike razlike koje isplivavaju možda više u Skupštini ili u iznošenju stavova o pitanjima koja možda nisu direktno povezana sa samom Vladom. Nećemo kriti naše stavove, vidimo da ih ne kriju ni naši partneri, ali se uvijek nadam da će odluke Vlade Crne Gore, države Crne Gore opstati u onoj liniji u kojoj treba da budu, a to je usklađenost sa EU i SAD".

Na ponovoljeno pitanje koje su to crvene linije, kaže:

"Crvene linije su odluke Vlade Crne Gore koje nisu usklađene sa spoljnom i bezbjednosnom politikom Evropske unije, koje neće biti u potpunosti usklađene sa, za mene najznačajnijim partnerom - Sjedinjenim Američkim Državama. Mi smatramo sebe čuvarem da ne dođe do toga, ali to su naše crvene linije. Naravno, ambijent koji sam spomenuo i koji se kreira, i to može u nekom momentu da bude crvena linija. Jer se svaki dan stvara ambijent gdje mi kao ličnosti koje vode neke institucije svakodnevno šaljemo poruke kao da smo partijski aktivisti... Ja sam potpredsjednik Vlade. Mogu da budem predsjednik bilo koje političke partije, nacionalne, građanske, ali ja treba da se ponašam i odnosim sa svojim izjavama u skladu sa politikom države Crne Gore. I tačka. Ponekad može biti nedostatak snalaženja kod nekih kolega koje su tek sad dio vlasti. Ali to je nešto što ukazujemo na svakom sastanku i koje mogu biti u nekom trenutku problematične u saradnji ako se sa tim (izjavama) ne prekine. Našim javnim nastupima se kreira percepcija u javnosti, negdje se šalju neke poruke koje građani onda prihvataju. Taj ambijent u društvu nije dobar, jer je Crna Gora građanska država. I samo kao građanska treba da ostane. Gdje su svi zadovoljni i gdje će svi raditi zajedno, bez obzira koje su nacionalnosti, vjeroispovjesti. I da se krećemo ka tome da budemo naredna članica EU".

Glas Amerike: Vi ste tokom sastanka sa zamjenikom pomoćnika američkog državnog sekretara za Zapadni Balkan Aleksandrom Kasanofom upozorili na "potencijalno destabilizujuće aktivnosti kleronacionalističkih struktura čiji cilj je narušavanje evropske perspektive Crne Gore". Na koje ste strukture i aktivnosti konkretno mislili?

"Mi smo svjesni naših političkih razlika. Naša je politika jasna i ono što zastupamo većinski u vladi je ova građanska, evropska i proamerička politika. Ponudili smo ruku saradnje i strukturama koje nisu bile na toj liniji politike, ne da bi se mi promijenili i nastavili neku drugu politiku, nego da zajednički nađemo model da se ova druga strana privikava na ono što je većinska želja Crne Gore. Jesu li u dovoljnoj mjeri radili na tome do sada, nisu. Da li su ispoštovali ono što su i sami potpisali, nisu. Da li ima intencija da mogu da ugroze put prema EU, trenutno mislim da ne mogu, jer većinska Crna Gora je ta koja želi da ide ka EU. I mislim da imamo snage i kapaciteta da taj put odbranimo. Ali uvijek smo tu da upozorimo, da budemo budni. Mislim da se ono što se uradilo da Crna Gora postane naredna članica EU u zadnjih desetak godina i više, i ovo što je urađeno kada je riječ o članstvu u NATO-u, ne smijemo kao nova generacija da ugrozimo. I bićemo na braniku da sačuvamo to. I ja ću uvijek sa našim partnerima, koji su nam najviše pomogli na tom putu - a to su sigurno SAD, podijeliti naše zabrinutosti, razgovarati o svim izazovima kako bismo sve prepreke sjutra na našem putu pokušali zajedno da rešavamo. Veoma je važan sada jedan momenat, a to je međuvladina komisija u decembru gdje ćemo vjerujem zatvoriti četiri poglavlja, gdje su ministarstvo kojim ja rukovodim, kolega (Maraš) Dukaj i Ervin Ibrahimović, dali ključni doprinos zajedno sa ministarkom evropskih poslova i premijerom, da dođemo do ispunjavanja uslova za zatvaranje poglavlja. I mislim da će onda biti momenat da vidimo i sa našim partnerima da li smo spremni u ovakvom timu da nastavimo još snažnije prema ispunjavanju standarda EU ili treba učvrstiti taj tim sa još struktura koje su jasnije iskazane prema evropskim vrijednostima".

Glas Amerike: Samo da pojasnimo malo. Strukture koje ste kritikovali, da li tu mislite na pripadnike koalicije "Za budućnost Crne Gore"? I sa kojim bi ste to strukturama jačali proevropsku orijentaciju vlade? Koga vidite kao moguće partnere?

"Skoro 80 odsto građana Crne Gore želi da ona bude naredna članica Evropske unije. To je ogromna podrška, gdje ne možemo i nećemo dozvoliti da strukture koje imaju manju podršku, taj put ugroze. Najveći problem na tom našem putu i kod naših partnera mogu biti ove strukture koje pominjemo, gdje imamo dijametralno različite stavove, posebno o spoljnoj politici. To je velika razlika i nema potreba da ponavljamo. S druge strane, u tih 80 odsto građana koji žele da idu ka EU je ta snaga koja uvijek može da se nadomjesti kako bi smo taj proces završili onako kako i ti građani očekuju, i kako očekuju i naši partneri, i što je jedini mogući put Crne Gore".

Glas Amerike: A te nove strukture, to mislite uvesti kroz neku novu rekonstrukciju vlade ili nove izbore?

"Mi smo napravili rekonstrukciju drugačije od dogovora. Prema sporazumu, rekonstrukcija je trebalo da se desi sada ili u novembru. Prema sporazumu je bilo da se Demokratski front uključi. U tu prijeveremenu rekonstrukciju, kako je ja zovem, se uključila i Bošnjačka stranka, a ne samo DF kako je bilo predviđeno tim famoznim sporazumom za koji ja kažem da više ne postoji za mene. Samo smo programski tu sa premijerom u našem evropskom putu i sada uvijek može biti rekonstrukcije ili novih dogovora. Da možda partneri koji ne poštuju ono što su potpisali, da se vrate da to poštuju. Uvijek ima raznih mogućnosti. Ali najvažnije je šta žele građani. I mislim da svi mi političari treba sa tim da se uskladimo i da slušamo glas građana i da radimo na tome da bude što veća podrška evropskim integracijama".

Glas Amerike: U Crnoj Gori su objavljeni rezultati popisa poslije kojih dio vladajuće koalicije, predvođen predsjednikom parlamenta Andrijom Mandićem, insistira na tome da se srpski jezik bude uveden kao službeni. Mandić je u jednom intervjuu otišao i korak dalje i rekao da će tražiti da u javnim službama, policiji i vojsci bude procent Srba kakav je bio na popisu. Kako vi to komentarišete?

"Ja smatram da je to ponižavajuće za one koje zastupa. Ja iskreno i prije popisa i poslije popisa nisam komentarisao. Za mene je ponižavajuće govoriti nekome kako da se izjasni. Onda još više nakon toga komentarisati kako se neko izjašnjava. To su velike razlike i to su dva svijeta. Ja se u tom svijetu ne snalazim i ne znam kako bih komentarisao. Crna Gora je demokratska država, ima pravo na svoje razmišljanje, na svoj osjećaj... Crna Gora je završila jedan proces, jako uspješno i bez tenzija, imali smo samo neke strukture koje su se uključivale i učile nekog ko je šta. To je bilo ispod nekog nivoa uključivanja. Tako da ovaj dio vidim samo kao nastavak tog folklora.

Snovi su dobri, neka se sanja. Crna Gora ima svoj Ustav, jako dobro uređen i evropski. Teži ka EU. Promjene Ustava, u stvarima kojima se definišu državnost i njen koncept, mislim da su definisane tako da nisu realne da se dese. Mislim da će i ova inicijativa ostati na praznoj priči, na izjavama. Neće biti bitnih promjena. I te stvari najviše štete tom narodu za koga se tako neko zalaže. I to oko zastupljenosti i zapošljavanju, da se targetiraju ljudi, a ne da imamo profesionalnost, znanje, iskustvo... To možda da ste u opoziciji i pokušavate nešto, ali su ovo ljudi koji su sada u vlasti i pričaju sa istim žargonom kao opozicija, čak možda sa jačim, to mi je neshvatljivo. I te strukture nemaju neku podršku građana. Ja sam malo analizirao izbore u Podgorici i ako pogledamo ukupno biračko tijelo, upisano, koji imaju mogućnost da glasaju, oni su na nekih desetak odsto. Pola nije ni izašlo. Nije to neka podrška koja može da poteže ovako velike promjene koje se pominju. To vidim samo kao pokušaje da se nešto kaže".

Glas Amerike: Osim te inicijative, postoje i one da se izmijeni zakon o državljanstvu da bi se dozvolilo dvojno, zatim da se usvoji zakon o stranim agentima po ugledu na ruski. Koliko te inicijative produbljuju postojeće podjele u Crnoj Gori i s obzirom na to da dolaze iz dijela vladajuće većine, da li će vas navesti da preispitate učešće u vladi?

"Biću jasan. Mislim da su to stvari koje su onako da se ne vidi, ali su potezi kako bi se usporio evropski put Crne Gore. I vrijeme kad je najavljen zakon o stranoj agenturi. I neke druge izjave o nekim procesima koji su daleko otišli. Mislim da neće u tome uspjeti. Ponavljam, 80 odsto građana su za Evropsku uniju. Zakon o državljanstvu će biti iste sudbine. Kada je riječ o zakonu o državljanstvu, ja sam neđe i reagovao, jer je gospodin Mandić, praveći svoje kalkulacije, pominjao i nekoliko puta Albance. Ja sam mislio da će prestati. I onda sam mu rekao da o tome nema potrebe da brine. Ima ko da brine.

Da ne uvlači u svoje projekte koji bi značili promjenu nacionalne strukture jedne države. Da u tome ne želimo da učestvujemo. Da su Albanci građani Crne Gore, doživljavaju je kao svoju državu. Rade u Crnoj Gori, daju svoj doprinos i nikada nećemo podržati projekte koji su u suprotnosti sa rezolucijama Ujedinjenih nacija da se promijeni nacionalna struktura jedne države. I ne samo da je crvena linija, nego je to linija koja bi dovela do velikog razdvajanja u Crnoj Gori, kada bi neko krenuo u to. I naravno ne samo kod mene, nego u političkom subjektu, narodu kojem pripadam imao bi žestoki odgovor, kad bi se krenulo o zakonu o državljanstvu što ima samo jedan cilj, a to je da se promijeni nacionalna struktura Crne Gore. Crna Gora je opstala kakva jeste, imamo rezultate i idemo dalje. Bićemo na braniku da se to odbrani, na koji god način bude trebalo".

Upitan da li ishod rezultata izbora u SAD može na bilo koji način da utiče ekonomsku saradnju dvije zemlje i njihove ukupne odnose, Đeljošaj je rekao da su političari u Crnoj Gori i svugdje su prolazni.

"Države i njihova prijateljstva i savezništva opstaju. Mislim da će tako biti između Crne Gore i SAD. Mi smo saveznici u NATO-u, prijatelji, partneri, nastavićemo tako bez obzira ko bude na rukovodećim pozicijama u Crnoj Gori i SAD".

Glas Amerike: Kada je riječ o ekonomskoj situaciji u Crnoj Gori, znamo da se povećavaju plate. Iz Svjetske banke je nedavno saopšteno da će to vjerovatno imati blaži uticaj na inflaciju. Da li građani, uprkos povećanju plata, mogu da podnesu i blaži rast inflacije, posebno imajući u vidu da je Crna Gora, uz Srbiju - prema izvještaju Svjetske banke, do jula bila iznad regionalnog prosjeka po stopi inflacije?

"Do kraja mjeseca očekujemo uvećane plate za naše građane po programu Evropa sad 2. Znajući kad to dolazi, na vrijeme smo reagovali, kroz program ograničavanja cijena koji je počeo početkom septembra. Imamo već prve analize koje je radio Monstat da je inflacija u septembru bila najniža u poslednje dvije tri godine. Isto očekujemo u oktobru i akciju smo limitirali vremenski do 31. januara, ne slučajno već planski, da prođe nekoliko mjeseci dok bude počela implementacija većih plata. Tako da ćemo svaki mjesec pratiti dešavanja na tržištu i izvještaje Monstata. Za početak, zadovoljni smo inputima iz septembra. Očekujemo da ćemo moći da zadržimo nivo inflacije tako da građani neće osjetiti i da će povećanja plata dovesti do boljeg standarda. I da neće inflacija to povećanje da ugrozi.

Glas Amerike: Stopa inflacije je jedno pitanje, dok je drugo pitanje faktičko stanje u prodavnicama gdje su cijene i dalje visoke. Da li povećanje zarada dovoljno da nadomjesti rast troškova koji su se povećavali prethodnih godina i trenutno su visoki?

"To su bila globalna kretanja gdje Crna Gora nema toliko razvijenu ekonomiju da bude imuna da se inflacija ne uvozi. Mi zavismo puno od uvoza, tako da taj dio ne možemo kontrolisati u velikoj mjeri, nego samo pratimo kretanja i imamo mjere na raspolaganju, kao što je bila akcija limitiranja cijena, gdje smo zaustavili rast cijena i inflaciju, čak imamo deflaciju u septembru. Nastavićemo narednih mjeseci da pratimo stanje i očekujem da rast cijena ne ugrozi porast plata. Ja ne očekujem da može biti rasta cijena jer mi smo barem do 31. januara sve limitirali, tako ako bude potrebe nastavićemo tu akciju".

Glas Amerike: Da li se može očekivati i pad nekih cijena?

"Limitirali smo marže. Izvještaj iz septembra jeste da su neke cijene pale, pogotovo prehrambena industrija, minus 1,7 odsto. Pratićemo narednih mjeseci. Ponoviću da je Crna Gora jako uvozno limitirana, tako da što se tiče cijena imamo ovu mogućnost limitiranja marži, a ne toliko mogućnost uticaja na same cijene i proizvodne kapacitete koje imaju u drugim državama za robu koju mi uvozimo".

( D.C., Glas Amerike )