Koliko su bliski Putin i Erdogan?

Odnosi Turske i Rusije posljednjih godina su sve bliskiji, a agencija Rojters objavila je nekoliko činjenica koje podupiru veze između predsjednika Turske Režepa Tajipa Erdogana i Rusije Vladimira Putina.

Dvojica lidera sastala su se danas u Kazanju (Rusija), na marginama samita BRIKS-a.

Poštovanje iz opreza

Odnosi između dugogodišnjeg turskog i ruskog predsjednika ponekad su napeti, ali su odbili uticaj SAD i na različite načine oblikovali vojne sukobe od Južnog Kavkaza do Sirije i Sjeverne Afrike.

Erdogan je rekao da je njegov odnos sa Putinom zasnovan na "zajedničkom razumijevanju, međusobnom povjerenju i poštovanju". Putin je Erdogana nazvao "snažnim liderom" i "pouzdanim" partnerom, dok je takođe rekao da mu nije uvijek bilo lako da se nosi sa njim.

Njihove dvije zemlje, obje sa obalama Crnog mora, proširile su saradnju u oblasti trgovine, turizma i energetike od ruske invazije na Ukrajinu u punom obimu, iako se Turska protivila intervenciji Moskve i obezbijedila Kijevu bespilotne letjelice.

Vojna sila Rusija i regionalna sila Turska podržavale su suprotstavljene strane u ratovima u Siriji i Libiji i nisu uvijek bile na istoj strani u sukobima između Jermenije i Azerbejdžana oko regiona Nagorno-Karabaha.

U Siriji je Putin podržao predsjednika Bašara al Asada, dok je Erdogan podržao pobunjeničke borce. Da bi spriječili prijetnju direktnog sukoba početkom 2020. godine, oni su postigli jedan od niza sporazuma o prekidu vatre nakon što su 34 turska vojnika ubijena u vazdušnom napadu u Idlibu, gdje su patrolirali ruski avioni.

Turska je 2019. naljutila svoje saveznike u NATO-u kupovinom ruskih raketa S-400, protivvazdušne odbrane za koju je zapadna odbrambena alijansa upozorila da nije kompatibilna sa njenim sistemima i predstavlja bezbjednosni rizik.

Kao odgovor, Vašington je uveo sankcije turskoj odbrambenoj industriji i izbacio je iz programa borbenih aviona F-35 gdje je bila proizvođač i kupac.

Ankara od tada nije koristila baterije S-400, ali kaže da su spremni.

Energetika, izbori i devizne rezerve

Kada su cijene energenata porasle sa ruskom invazijom na Ukrajinu početkom 2022. godine, Turska je bila ranjiva kao uvoznik skoro svih svojih energetskih potreba sa ekonomijom pogođenom krahom valute koji je podstakao inflaciju i iscrpio njene devizne rezerve.

Rusija, najveći turski snabdjevač gasom, bacila je Ankari spas dozvoljavajući joj da odloži plaćanje uvoza gasa do 2024. godine, što je potez za koji izvori kažu da pokriva do 4 milijarde dolara plaćanja.

Sporazum je pomogao turskim vlastima da zadrže dovoljno rezervi da stabilizuju liru do izbora u maju 2023. na kojima je Erdogan tijesno pobijedio. Nakon toga, valuta je dostigla nove minimume.

Neposredno prije glasanja, Erdoganov izazivač optužio je Rusiju da se miješa u unutrašnje stvari Turske i rekao da njegova stranka ima dokaze, ne otkrivajući nijedan, da stoji iza objavljivanja "duboko lažnog" onlajn sadržaja.

I Kremlj i Erdogan odbacili su te optužbe i nastavili da šire energetsku saradnju, uključujući i tursku nuklearnu elektranu Akuju. Ruska agencija za nuklearnu energiju Rosatom izgradila je elektranu, čije je otvaranje odloženo nakon što je Njemačka uskratila ključne djelove.

Putin je 2022. godine predložio stvaranje ruskog "gasnog čvorišta" u Turskoj koje bi joj pomoglo da preusmjeri izvoz, nakon što su evropske zemlje obuzdale uvoz zbog rata u Ukrajini.

Turska pregovara o tom predlogu i mogla bi da iskoristi svoju obimnu gasnu infrastrukturu kako bi postala alternativni snabdjevač zemljama kao što su Bugarska, Mađarska i Moldavija, sa kojima je potpisala odvojene ugovore 2023. godine.

Sankcije, trgovina i oligarsi

Turska se usprotivila sankcijama Rusiji i otvorila svoja vrata ruskim turistima i migrantima, uključujući oligarhe koji traže sigurno utočište za svoje jahte i investicije. Rusi su sada najveći strani kupci turskih kuća.

Bilateralna trgovina je dostigla rekordne nivoe, a turski izvoz u Rusiju je porastao za 17 odsto na 11 milijardi dolara u 2023. godini, prema podacima Turskog instituta za statistiku.

Ankara se suočila sa optužbama Zapada da Rusija preko Turske i Sjedinjenih Država nabavlja robu u vezi sa ratom, kao što su čipovi i poluprovodnici; Evropske zemlje su uvele sankcije za nekoliko turskih entiteta - i zaprijetile novim.

Ankara nije rekla ništa na navode da se tranzit njene teritorije koristi u ratu Rusije u Ukrajini.

Ranije ove godine turski izvoznici u Rusiji suočili su se sa više problema sa plaćanjem. Kremlj je rekao da je svjestan da turske banke pooštravaju pravila prema ruskim klijentima i da radi sa Turskom na pronalaženju obostrano prihvatljivih rešenja.

Diplomatija

Turska je održala bliske veze i sa Kijevom i sa Moskvom, bila je domaćin njihovih razgovora 2022. godine i pozicionirala se kao prirodni fasilitator budućih mirovnih pregovora.

Putin i Erdogan održali su nekoliko poziva i nekoliko sastanaka od početka rata.

Podvlačeći svoj balans sa Rusijom i NATO-om, Erdogan je izjavio da podržava ulazak Ukrajine u vojnu alijansu, ali je odlagao kandidaturu Švedske za članstvo.

Turska diplomatija i kontrola moreuza koji povezuje Crno more sa svjetskim tržištima stavila je u centar sporazuma između Rusije, Ukrajine i Ujedinjenih nacija o bezbjednom prolazu ukrajinskog izvoza poljoprivrede i povećanju ruskog izvoza.

UN su najavile Erdoganovu ulogu u zajedničkom posredovanju u Inicijativi za crnomorsko žito 2022, za koju su rekli da je pomogla u ublažavanju gladi u svijetu oslobađanjem izvoza dva najveća svjetska proizvođača.

Putin je odustao od sporazuma u ​​julu 2023, uprkos molbama Turske objema stranama, navodeći prepreke ruskom izvozu hrane i đubriva i pitanja o destinacijama ukrajinskog žita.

Posljednjih mjeseci Turska je takođe izrazila želju da se pridruži grupi BRIKS, koju su prvobitno činili Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika, a proširila se i na Etiopiju, Iran, Egipat i Ujedinjene Arapske Emirate.

Ankara vidi BRIKS kao priliku za veću ekonomsku saradnju sa državama članicama, a ne kao alternativu zapadnim vezama i članstvu u NATO-u.

Američki ambasador u Turskoj Džef Flejk rekao je Rojtersu u junu da, iako se nada da se Turska neće pridružiti BRIKS-u, takav potez neće promijeniti njeno opredjeljenje prema Zapadu.

( D.C. )