Mišel Obama podržala Haris, Tramp traži podršku muslimanskih glasača: Mičigen - jedna od država koja će odlučiti izbore

Republikanac Donald Tramp zatražio je podršku muslimanskih glasača u Mičigenu, dok je Mišel Obama iskazala podršku Kamali Haris na skupu demokrata u ovoj državi, jednoj od onih koje će odlučiti američke predsjedničke izbore 5. novembra.

Haris i Tramp bore se u Mičigenu za glasače koji uključuju arapsko-američko i muslimansko stanovništvo zabrinuto zbog izraelskog bombardovanja Gaze, prenijela je agencija Rojters.

Tramp je rekao na mitingu u Detroitu da se upravo sastao sa grupom lokalnih imama i da zaslužuje podršku muslimanskih glasača jer će okončati sukobe i donijeti mir na Bliskom istoku.

"To je sve što žele", rekao je Tramp u predgrađu Detroita.

Tramp u potpunosti podržava Izrael, ali nije rekao na koji bi način okončao sukob na Bliskom istoku.

U gradu Kalamazu, na jugu Mičigena, Haris je ukazala na kontrast između sebe i Trampa o pitanjima kao što su prava na abortus, porezi i zdravstvena zaštita.

Mišel Obama, popularna supruga bivšeg predsjednika SAD Baraka Obame, uzburkala je publiku povlačeći razlike između dva kandidata po ličnom karakteru i kvalifikacijama, rekavši da postoje dvostruki standardi u ponašanju prema Trampu i Haris.

"Nadam se da ćete mi oprostiti što sam pomalo frustrirana što neki od nas biraju da ignorišu Trampovu ogromnu nesposobnost dok traže od Kamale da nas zaslepljuje na svakom koraku", rekla je bivša prva dama i pozvala sve neodlučne birače da se "izvuku iz magle".

Govor Haris je u jednom trenutku prekinuo demonstrant koji je više puta uzviknuo "Dosta je rata u Gazi".

"Na temu Gaze, moramo da okončamo taj rat", odgovorila je Haris, a zatim je nastavila tamo gdje je stala, tražeći od birača da "okrenu stranicu kada je riječ o strahu i podjelama".

Američka predsjednička kampanja kulminira na službeni dan izbora 5. novembra, pri čemu su potpredsjednica demokrata Kamala Haris i njen republikanski protivnik, bivši predsjednik Donald Tramp, fokusirani gotovo isključivo na sedam politički ključnih država koje će najvjerovatnije odrediti ishod.

Nacionalne ankete pokazuju da je ova predsjednička trka među najtješnjim u posljednjih nekoliko decenija.

Američki predsjednički izbori ne odlučuju se nacionalnim narodnim glasanjem, već glasanjem Elektorskog kolegijuma, koji izbore pretvara u 50 nadmetanja od države do države, pri čemu 48 od 50 država dodjeljuje sve svoje izborne glasove pobjedniku u svojim državama, bilo Haris ili Trampu, dok Nebraska i Mejn dodjeljuju svoje prema prebrojavanju glasova u državi i u kongresnom okrugu.

Broj elektorskih glasova u svakoj državi zasniva se na broju stanovnika, tako da najveće države imaju najveći uticaj u određivanju ukupnog nacionalnog ishoda, a pobjedniku je potrebno 270 od 538 elektorskih glasova da bi dobio novi četvorogodišnji mandat u Bijeloj kući, počevši od januara.

( Radio Slobodna Evropa, Ne.V. )