Vraneš bi dogodine u Prizren, Atanasije ga odlikovao ordenom Belog anđela
"U slozi i bratskoj ljubavi da čuvamo radimo, gradimo naša Pljevlja, naše srpske zemlje, naše Kosovo i Metohiju. Da svakog momenta znamo da su sva naša stradanja zakopana u jednu grobnicu na Kosovu i Metohiji"
Povodom slave crkve Svete Petke u Pljevljima, večeras je ulicama grada prošla svečana litija koju je predvodio mitropolit Mileševske eparhije Atanasije, mitropolit crnogorsko primorski Joanikije i vladika budimljansko-nikšićke eparhije Metodije. Litija je nakon krenula sa Trga patrijarha Varnave, prošla ulicama 1. decembra, Mila Peruničića, Ulicom kralja Petra I, a potom Tršovom ulicom vjernici su ponovo došli pred hram.
Za vrijeme litije pjevane su duhovne pjesme i nošene crkvene zastave.
Ovogodišnji kum slave bio je predsjednik opštine Pljevlja Dario Vraneš sa porodicom. Njega je vladika Mileševske eparhije Atanasije odlikovao i ordenom Belog anđela.
Zahvaljujući se na odlikovanju Vraneš je kazao da je “sveta Petka zaštitnica našeg grada”.
"Želim da vam čestitam današji praznik i Dan naše opštine. Da nas sveta Petka vodi jedinim pravim putem a jedini pravi put spasenja je svetosavski put. Svetosavski put je put hristoljublja, put bogoljublja i put čovjekoljublja. U slozi i bratskoj ljubavi da čuvamo radimo, gradimo naša Pljevlja, naše srpske zemlje, naše Kosovo i Metohiju. Da svakog momenta znamo da su sva naša stradanja zakopana u jednu grobnicu na Kosovu i Metohiji. Draga braćo i sestre dogodine u Prizrenu", rekao je Vraneš.
Skupština opštine Pljevlja prošle godine usvojila je odluku da umjesto 20. novembra 27. oktobar, kada se proslavlja i vjerski praznik Sveta Petka, bude novi Dan opštine.
Saglasnost na ovu odluku treba da da Vlada, koja se o tome još uvijek nije izjasnila.
Obraćajući se prisutnima mitropolit Joanikije je kazao da je ovo svetosavski sabor u Pljevljima.
“Mi smo večeras krenuli u litiju, ali baš u duhu obnove koja se dogodila u poslednjih nekoliko decenija i podsjetili se na sve ono što je nas objedinjavalo i krijepilo u našoj mukotrpnoj krstonosnoj istoriji. Posjetili smo se i litija kada smo bili na raspeću, kada su nas obezbožene vlasti prošlog režima bili stavili van zakona, zloglasnim zakonom svojim. Htjeli su da nas nema. A baš tada se vidjelo koliko nas ima i vidjelo se ko je vjera a ko je nevjera. Vidjelo se da ovaj narod zna svoje korjene, da zna koliko za njega znače svetinje i da mu bez njih nema opstanka i objedinio se, ali ne oko bilo koje politike. Međutim, treba i to reći da svako veliko objedinjavanje naroda ima i političke posledice pa su i bile. Mi smo se objedinili u ime Božije, u ime Svete Petke, Svetog Save, naše svete pravoslavne vjere i to je jedinstvo najače, nepobjedivo. To jedinstvo ima nepobjedivo oružje, jače od atomskog oružja, a to je Božija istina, Božija pravda, praštanje milosrđe, dobrota, čestitost, kroz koju je procvjetao naš narod kroz svetu pravoslavnu svetosavsku vjeru. Zato se radujemo ovoj djeci koja se sabiraju u našim hramovima”, rekao je Joanikije.
Kazao je da “imamo zadatak da podsjećamo mlado pokoljenje, momke i djevojke da se na vrijeme žene i udaju, da ispune božiji blagoslov”.
“Rađajte se i množite i napunite zemlju. Strašno je to gledati braćo i sestre, momaka na stotine preko 30 i 40 godina a nisu se oženili a pričaju velike nacionalne teme i veliku odgovornost imaju za sve, ali nisu izvršili ono što su oni najviše mogli da učine za svoj narod da formiraju porodicu, rađaju sinove i kćeri, da ih vaspitavaju u hrišćanskom duhu. Za to treba podnijeti žrtvu. Uvukla se samoživost. Lako je ići po kafanama i pričati razne priče. Dajte ljudi vidite li strašnu uru pred nama. Najstrašnije je to rat pred našim očima, ne žene se momci a đevojke se ne udaju. Najstrašniji rat ako imamo oči da vidimo. To ne govorim u svoje ime već kao episkop kome je povjereno jevanđelje”, rekao je Joanikije.
Za kuma crkvene slave za narednu godinu prijavio se poslanik Nikola Rovčanin.
Praznik Svete Petke u Pljevljima se slavio kao krsna slava grada do 1945. godine u znak zahvalnosti Svetiteljki za oslobođenje od turske okupacije 1912. i austrijske 1918. godine.
Od 2000. godine je obnovljena praznična litija.
Nakon litija na Trgu partijarha Varnave organizovan je kulturno umjetnički program.
( Goran Malidžan )