"Kolega" zbog kojeg nestaju, ali i nastaju poslovi - uloga vještačke inteligencije u stvaranju novih radnih mjesta

Vještačka inteligencija (AI) će povećati potrebu za novim profilima radnika koji kombinuju postojeće vještine sa sposobnošću da koriste AI sisteme. Poslovi koji zahtijevaju kreativnost, donošenje odluka i saradnju s AI asistentima postaće dominantni, a najveća potražnja će biti za radnicima koji na već postojeće vještine “dodaju” produktivnu upotrebu AI mehanizama.

Tako izvršni direktor kompanije “ITAS”, koja se bavi razvojem softvera i primjenom AI-a u različitim segmentima poslovanja, Ivan Bošković za “Vijesti” komentariše potencijal vještačke inteligenicije u otvaranju novih radnih mjesta.

Svjetski ekonomski forum, neprofitna organizacija sa sjedištem u Ženevi, u analizi iz 2020. godine navodi da će AI “pojesti” 85 miliona poslova, ali i da će kreirati 97 miliona novih.

Bošković objašnjava da su neki privredni sektori izloženiji automatizaciji i optimizaciji procesa, što otvara mogućnost brže primjene naprednih tehnologija poput AI i velikih jezičkih modela (large language model - LLM).

LLM-ovi su vrsta algoritma tzv. dubokog učenja koji obrađuje i generiše tekst sličan čovjeku. Ovi modeli su obučeni na masivnim skupovima podataka koji sadrže tekstove iz različitih izvora, kao što su knjige, članci, veb stranice, povratne informacije kupaca, objave na društvenim mrežama, recenzije proizvoda…

Primarni cilj LLM-a je da razumije i predvidi obrasce u ljudskom jeziku, omogućavajući mu da generiše jasan i kontekstualno odgovarajući tekst.

“Vijesti” su sredinom oktobra na svom portalu objavile upitnik čiji je cilj bio da se stekne utisak javnosti o potencijalu AI-a da oblikuje nova radna mjesta, njihovom mišljenju o budućoj saradnji sa ovom tehnologijom, kao i koje prepreke AI treba da prevaziđe da bi njegovo integrisanje u privredni sistem bilo moguće.

Iako nije riječ o reprezentativnom uzorku, kroz najveći broj odgovora provlači se ista poruka - AI bi u bliskoj budućnosti mogao biti “kolega” mnogima, ali bojazan da će u potpunosti zamijeniti ljude je još na visokom nivou.

AI u bankarstvu, turizmu, energetici...

Bošković ocjenjuje da su, u Crnoj Gori, sektori sa najvećim potencijalom za otvaranje novih radnih mjesta zbog primjene AI-a bankarstvo i osiguranje, pravne usluge, maloprodaja, turizam, energetika, zdravstvo, obrazovanje i informacione tehnologije (IT).

“AI donosi evidentna poboljšanja u oblastima kao što je korisnička podrška, analitika tržišta, pametna energetska infrastruktura, obrada i analiza teksta, pa čak i medicinskoj dijagnostici”, kaže Bošković za “Vijesti”.

Kao primjer navodi turizam, sektor od kojeg umnogome zavisi bruto-društveni proizvod (BDP) Crne Gore.

“AI bi mogao pomoći u personalizaciji usluga i optimizaciji resursa, dok bi u maloprodaji mogao poboljšati upravljanje zalihama i određivanje cijena. Ovi sektori bi mogli otvoriti nova radna mjesta za ljude koji bi se bavili upravljanjem podacima, razvojem AI rješenja i digitalnom transformacija poslovanja”, poručuje sagovornik.

Upitnik “Vijesti” je dobio 158 odgovora, a 125 osoba koje su ga popunile su navele da su zaposlene. Poslodavaca je bilo 11, nezaposlenih osam, penzionera 11, a učenika ili studenata pet.

Od 125 zaposlenih, najviše njih radilo je u državnoj upravi - 27. Radnika u zdravstvenom sektoru je bilo 16, ekonomskom 15, a trgovinskom 14.

Zaposlenih u medijsko-kulturnom i obrazovnom sektoru bilo je po 11, turizmom se bavilo 10 onih koji su popunili upitnik, zanatstvom devet, a ugostiteljstvom osam. Opciju “nešto drugo” zaokružilo je 46 osoba.

“Rutinski” poslovi biće prošlost

Na pitanje koje bi zadatke prepustili AI-u da uradi umjesto njih, oni koji su popunili upitnik “Vijesti” imali su različite odgovore.

“Da održava čistoću gradova”, “Zakazivanje, slanje formalnih mejlova”, “Knjiženje računa”, “Istraživanje na neku temu, radi uporednik podataka, statističke podatke…”, “Administrativno finansijske”, “Tehničke prirode”, “Učtive mejlove. Propratne tekstove. Prepričavanje ogromnih, a manje relevantnih dokumenata. Pravljenje košuljica za dalji rad na izvještajima”.

Bošković ukazuje da će AI značajno promijeniti tržište rada kroz automatizaciju rutinskih poslova i stvaranje novih zanimanja u tehnološkim i analitičkim sektorima.

“Promijeniće opis mnogih od postojećih radnih mjesta i uticati na to kako osmišljavamo nova. Da bi ostale konkurentne, mnoge firme će morati da preispitaju svoje strategije, no to je već posebna tema”, objašnjava on.

Pisac i futurista Bernard Mar za magazin “Forbs” piše da će uticaj vještačke inteligencije na radna mjesta imati dva oblika – automatizaciju i augmentaciju.

Jednostavni, rutinski zadaci, poput unosa podataka ili rješavanja osnovnih korisničkih upita, u velikoj mjeri će biti automatizovani.

Jedna od vodećih američkih konsultantskih firmi “McKinsey” predviđa da se do 45 odsto radnih aktivnosti može automatizovati na taj način.

Mar objašnjava da je razumijevanje balansa između automatizacije i augmentacije ključno za shvatanje uticaja AI-a.

“Pravilno postizanje ovog balansa dovodi do efikasnijih radnih procesa, smanjujući vrijeme koje ljudi moraju provesti na ručnim, repetitivnim zadacima i oslobađajući ih da više vremena posvete kreativnosti i rješavanju složenih problema”, piše Mar.

Svaka revolucija je izazovna

Bošković za “Vijesti” kaže da je svaka tehnološka revolucija, u manjoj ili većoj mjeri, donosila izazove.

“Generativna vještačka inteligencija, budući najsoftisticiranija tehnologija koju je čovjek osmislio, donosi značajno kompleksnije izazove. Od podrivanja koncepta utvrđivanja autentičnosti, instine, uspostavljanja povjerenja, autorskih prava, ugrožavanja privatnosti preko redefinisanja dominantnih ekonomskih modela pa sve do zloupotrebe u vojnoj industriji”, rekao je.

“Kako će savremeni lideri odgovoriti na ove izazove ostaje da vidimo. U kontekstu obavljanja svakodnevnih poslova možemo biti prilično sigurni da će čovjek koji vješto koristi AI sisteme produkovati veću vrijednost od one koju može proizvesti sam AI bez čovjeka”, dodaje.

Oni koji su popunili upitnik, na pitanje koji su izazovi ili prepreke koje AI treba da prevaziđe da bi bio koristan u njihovom poslu, navode različite primjere, od toga da bude bolje informisan i čuva sigurnost podataka, do emuliranja ljudskih emocija i ponašanja.

“Treba da ima mjerodavne istinite podatke, bez generičnih zaključaka, da se drži provjerenih i činjeničnih vijesti s lica mjesta”, “Da bolje tumači postavljena pitanja i da postane više personalizovan”, “Da ima više informacija o aktuelnom carinskom zakonodavstvu u Crnoj Gori”, “Važno je voditi računa o autorskim pravima, pouzdanosti informacija, izvorima. Sadržaj ne koristiti integralno već kao izvor ideja za pravac razmišljanja”, “AI i ML su alati koji postaju precizniji i efikasniji nakon ‘učenja’ na velikoj količini podataka. Izazovi bi bili prikupljanje velike količine podataka za ‘učenje’ algoritma, ali i ljudi - skeptici prema ovim tehnologijama”.

To su bili neki od odgovora koje su “Vijesti” dobile.

Dva scenarija i velike promjene

Bernard Mar za “Forbs” piše da postoje optimističan i pesimističan scenario o načinu na koji bi se uticaj vještačke inteligencije na radna mjesta mogao odraziti na društvo.

“U jednom mogućem scenariju, vještačka inteligencija preuzima sve svakodnevne, rutinske i dosadne poslove, oslobađajući ljude da se bave kreativnim, ispunjavajućim i na kraju nagrađujućim aspektima njihovog rada. To vodi ka društvu u kojem smo svi srećniji, produktivniji i prosperitetniji”, navodi Mar.

Ipak, u drugom scenariju, objašnjava Mar, oni čije poslove zamijeni AI nailaze na poteškoće u prelasku na ispunjavajuće uloge, što na kraju dovodi do nezaposlenosti ili nedovoljne zaposlenosti.

“To bi moglo pogoršati postojeće nejednakosti, opteretiti sisteme socijalne podrške i narušiti društvo na mnoge neprijatne načine”, ističe on.

Ocjenjuje da će u stvarnosti ishod vjerovatno biti negdje između ova dva ekstrema.

“Ako kompanije uzmu u obzir društvene implikacije široko rasprostranjene automatizacije, umjesto da se fokusiraju samo na potencijalne dobitke u efikasnosti, vjerovatnije je da će se štetni efekti ublažiti. Ovo će zahtijevati procjenu vjerovatnog uticaja AI-a i automatizacije na radnu snagu, kao i uvođenje mjera za pomoć radnicima u prelasku na složenije uloge fokusirane na ljude koje će biti potrebne”, obrazlaže Mar, dodajući da će i vlade imati ulogu u tome, s obavezom da kreiraju zakonodavne okvire i politike koje će podržati radnike tokom prelaska na ekonomiju vođenu vještačkom inteligencijom.

Marovo mišljenje o dva različita scenarija dijele pojedini koji su popunili upitnik.

Iz odgovora na pitanje kako misle da će AI promijeniti tržište rada u narednih 10 godina, proizilazi da će predstojeća decenija biti puna velikih promjena.

Neki misle da bi AI mogao biti rješenje za goruće problem u društvu, kao što je partijsko zapošljavanje, dok drugi smatraju da vještačka inteligencija predstavlja opasnost od povećane stope nezaposlenosti.

“Preuzeće dosta standardnih, dosadnih poslova, oko papirlogije”, “Mnogi će ostati bez posla”, “Mislim da hoće promijeniti tržiste rada i zamijeniti poslove prevodilaca, prezentera, bankarskih i šalterskih službenika”, “Smanjiće broj radnika, doprinijeti novim pronalascima”; “Ubrzaće neke procese, a da li će uticati na zaposlenost to ćemo tek vidjeti”; “AI će mnogo promijeniti svaku oblast ljudskog života, a tako i tržište rada. Potrebno je uvesti stroge kontrole kako bi se spriječile zloupotrebe”, “Već ga mijenja, ali je jako teško mjerljivo. Dešava se to da što je, na primjer, 10 programera moglo da proizvede za 10 dana, ako se dovoljno naoružate sa svim alatima moguće je postići jedan programer za jedan dan”, “Ukinuće političko zapošljavanje, nećemo morati da gledamo ljude koji nisu školovani za taj posao, a rade po dva sata dnevno i to bahato, drsko i nevaspitano”, glase neke od odgovora…

Bošković: Prilika za mlade u Crnoj Gori

Da bi AI mogao pomoći u kreiranju poslova koji bi podstakli mlade da ostanu u Crnoj Gori, smatra i Ivan Bošković.

Ipak, da bi se to ostvarilo, Bošković kaže da se prvo mora ispuniti nekoliko preduslova, koji bi potom obezbijedili da vještačka inteligencija bude pokretač privrede.

“Na prvom mjestu trebamo, pod hitno, nacionalnu strategiju za AI koja bi jasno definisala kako će se AI koristiti u različitim sektorima privrede, uz akcenat na podsticanje inovacija i stvaranje novih radnih mjesta. Strategija bi trebala uključivati ciljeve za razvoj tehnološke infrastrukture, pravnu regulativu za AI, te načine kako podstaći ulaganja u AI istraživanja i razvoj”, ukazuje sagovornik.

Ističe da se pored jasne strategije i pravnog okvira, moraju pripremiti i mladi za tržište rada u kojem AI igra centralnu ulogu.

“To znači uvođenje specijalizovanih kurseva i programa iz oblasti vještačke inteligencije, obrade podataka, mašinskog učenja i srodnih oblasti. Ovi programi moraju biti dostupni na svim nivoima obrazovanja, uključujući univerzitete, srednje škole, ali i kroz centre za obuku i stalno obrazovanje odraslih”, konstatuje Bošković.

Poručuje da za razvoj AI industrije potrebna tehnološka infrastruktura - od brzih, stabilnih i jeftinih internet veza, do dostupnosti hardvera i podataka za treniranje AI sistema.

“Mala država kao naša mora sarađivati sa drugim državama i sa međunarodnim tehnološkim gigantima kako bi obezbijedila alate i resurse za lokalne firme i istraživačke institute. Ne vidim drugi način na koji bi naša zemlja bila atraktivna za mlade talente u vremenu koje dolazi”, ocijenio je Bošković.

Rješenje za nezaposlenost ili novi problem

Mnogi od “novih” poslova biće usko vezani za vještačku inteligenciju, kao što su AI specijalista ili AI inženjer, ali će veliki dio promjene biti rad sa AI sistemima na poslovima koji su već etablirani u društvu.

Dio onih koji su popunili upitnik je mišljenja bi vještačka inteligencija mogla biti od velike pomoći u rješavanju problema nezaposlenosti, dok pojedini smatraju da će oduzeti više radnih mjesta nego što će ih kreirati.

“Da, informatičke poslove, sekretarice da zamijeni, šalterske radnike, bankare…”; “Možda automatizacija nekih poslova u hotelu”, “Ukinuće neka radna mjesta, ali sam siguran da će usput se pojaviti i nova”, “Moguće, ne konkretno poslove, ali može značajno izmjeniti način rada”, “Da. Mogao bi otvoriti posao supervizora i urednika koji bi provjeravao vjerodostojnost vijesti i fotografija”, “Vjerovatno. Treba neko i AI da odrzava”, “Mogao bi postati nastavnik za određene discipline ili makar sjajan saradnik u nastavi. Takođe bi mogao da obavlja administrativne zadatke i generiše izvještaje”, “Da. Svi poslovi u pravnom sektoru koji teži standardizaciji”, “Da. Kontrolore specijalizovane za zaštitu od AI prevara”, “Apsolutno. Poslove koji se uveliko u drugim državama formiraju - asset management centri, recimo”, “Stvoriti neće i ne može, a u mom poslu posebno može napraviti štete po ćovjećanstvo”, “Naravno da da. Neće više biti bankara za procjenu kreditnog rizika, to će raditi AI. Sve finansijske odluke će donositi AI”, bili su neki od odgovora…

( Balša Rudović )