Protesti u Tbilisiju, Zapad traži istragu
Opozicija u Gruziji ne priznaje ishod izbora na kojima je vladajuća stranka osvojila apsolutnu većinu, i poziva na demonstracije
Hiljade demonstranata okupile su se juče ispred gruzijskog parlamenta nakon što su predsjednica države i opozicione partije pozvale na proteste tvrdeći da su parlamentarni izbori održani u subotu pokradeni.
Vladajuća partija Gruzijski san proglasila je pobjedu na izborima koje su vlada i izborna komisija okarakterisale kao fer i slobodne, dok posmatrači tvrde da je bilo značajnih kršenja.
Rezultat glasanja u subotu predstavlja udarac za prozapadne Gruzijce koji tvrde da je to bio izbor između vladajuće partije koja je produbila veze sa Rusijom i opozicije koja želi ubrzane evropske integracije, ocjenjuje agencija Rojters.
Gruzijski san osvojio je skoro 54 odsto glasova, saopštila je izborna komisija. Četiri glavne opozicione stranke koje su osvojile mjesta u parlamentu izjavile su da ne priznaju rezultate i da će bojkotovati rad parlamenta.
Posmatrači iz Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) saopštili su da su zabilježili slučajeve kupovine glasova, zastrašivanja birača i ubacivanja dodatnih listića koji su mogli uticati na ishod, ali nijesu otišli toliko daleko da proglase izbore namještenim.
Predsjednica Salome Zurabišvili, bivša saveznica Gruzijskog sna koja je sada njihov glavni kritičar, pozvala je građane na protest u Tbilisiju od 19 časova kako bi svijetu pokazali "da ne priznajemo ove izbore". U obraćanju u nedjelju, Zurabišvili, čija je funkcija uglavnom ceremonijalna, opisala je rezultate kao "specijalnu operaciju Rusije".
Na pitanje da li njene izjave predstavljaju direktnu optužbu da je Rusija pomogla u falsifikovanju izbora, Zurabišvili je juče rekla za Rojters: "Ne, to je optužba da je vidljivo da su u ovim izborima korišćene metodologija i podrška, najvjerovatnije istog tipa kakav koristi ruska FSB (Federalne službe bezbednosti)".
Istakla je da je kampanja podrške Gruzijskom snu prije izbora bila "direktno preslikavanje" kampanja Kremlja prije ruskih izbora.
Rusija je negirala miješanje u izbore. "Snažno odbacujemo takve optužbe, koje su, kao što znate, postale standard za mnoge zemlje. Na najmanju sitnicu odmah optužuju Rusiju za miješanje... Nije bilo miješanja i optužbe su apsolutno neosnovane", rekao je juče portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Posmatrači iz OEBS-a saopštili su da su zabilježili slučajeve kupovine glasova, zastrašivanja birača i ubacivanja dodatnih listića koji su mogli uticati na ishod, ali nijesu otišli toliko daleko da proglase izbore namještenim.
Peskov je kazao da su rezultati izbora "izbor gruzijskog naroda" i optužio Zapad da pokušava da destabilizacije situaciju.
Gruzijski premijer Irakli Kobahidze takođe je juče optužio opoziciju da pokušava da "uzdrma ustavni poredak", prenijeli su lokalni mediji. Rekao je da njegova vlada ostaje posvećena evropskim integracijama.
Zvanični rezultati pokazali su da je za partiju Gruzijski san glasalo 1,12 miliona birača - 335.000 više od četiri glavne opozicione stranke zajedno, koje su međusobno duboko podijeljene.
Osnivač Gruzijskog sna, milijarder Bidzina Ivanišvili, pohvalio je gruzijski narod zbog njihovog izbora.
Italijanski ministar spoljnih poslova Antonio Tajani rekao je da opozicione stranke imaju "apsolutno pravo" da osporavaju izborne rezultate.
NATO je podržao pozive za punu istragu o, kako je nazvao, "nepravednim uslovima" na izborima u Gruziji, ponovivši apel američkog državnog sekretara Entonija Blinkena da se "poštuje vladavina prava, ukine zakonodavstvo koje podriva osnovne slobode i da se zajednički riješe nedostaci u izbornom procesu".
Američki Stejt department juče je saopštio da se SAD pridružuju pozivima posmatrača izbora za potpunu istragu svih izvještaja o prekršajima vezanim za izbore. Portparol Stejt departmenta Metju Miler, rekao je novinarima da Vašington nema konačnu procjenu rezultata izbora, ali nije isključio dalje posljedice ako se pravac gruzijske vlade ne promijeni.
Evropska unija je takođe pozvala Gruziju da istraži navodne neregularnosti na izborima, navodeći da "svako zakonodavstvo koje podriva osnovna prava i slobode građana Gruzije i suprotno je vrijednostima i principima na kojima je EU zasnovana, mora biti ukinuto".
Sa druge strane, mađarski premijer Viktor Orban stigao je juče u iznenadnu posjetu Gruziji nakon što je u subotu čestitao vladajućoj partiji na izbornoj pobjedi.
"Gruzija je konzervativna, hrišćanska i proevropska država", objavio je on juče na mreži X. "Umjesto beskorisnih predavanja, potrebna im je naša podrška na njihovom evropskom putu".
Sa Orbanom su u Gruziju stigli i mađarski šef diplomatije Peter Sijarto, kao i ministri finansija i privrede. Sijarto je juče na Fejsbuku objavio da je rezultat izbora u Gruziji "ružan poraz" za liberale.
Orbanova posjeta, koja će vjerovatno izazvati nezadovoljstvo među liderima EU, dolazi u trenutku kada Mađarska predsjedava EU.
Orban "ne predstavlja Evropsku uniju" tokom svoje posjete, izjavio je juče visoki predstavnik EU za spoljnu politiku, Žozep Borel, za španski javni radio. "Rotirajuća predsjedavajuća Evropske unije nema ovlašćenja u oblasti spoljne politike", dodao je Borel.
Vlade Mađarske i Gruzije su se posljednjih godina zbližile, pri čemu su obje usmjerile svoje politike ka konzervativnim "hrišćanskim" vrijednostima i pozivima na "mir" u Ukrajini, istovremeno izbjegavajući da osude Rusiju.
Izborni rezultat u Gruziji, kako ocjenjuje Rojters, predstavlja izazov za ambicije EU da se proširi na bivše sovjetske države.
Moldavija je ovog mjeseca tijesnom većinom odobrila dodavanje klauzule u ustav kojom se pridruživanje EU definiše kao cilj. Moldavski zvaničnici izjavili su da se Rusija miješala u izbore, što je Moskva negirala.
Gruzija je dugo bila jedna od najviše prozapadno orijentisanih zemalja nastalih nakon raspada Sovjetskog Saveza, a ankete pokazuju da mnogi Gruzijci gaje negativan stav prema Rusiji zbog njene podrške odmetnutim gruzijskim regijama. Rusija je porazila Gruziju u kratkom ratu oko pobunjeničke pokrajine Južne Osetije 2008. godine.
( N.B. )