Jokić: Troje sudija glasalo po političkom diktatu
“Dugogodišnje sudije u istim slučajevima treba da se ponašaju na isti način i tako obezbjeđuju pravnu sigurnost”, kazao je prvi čovjek Kotora, analizirajući odluke Ustavnog suda
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić smatra da je troje sudija Ustavnog suda, koje su bile za to da njegove žalbe na izborni proces treba odbiti, nijesu glasale po zakonu i Ustavu, niti u skladu sa svojim ranijim pravnim stavovima, već po političkom diktatu.
Jokić je 11. oktobra podnio Ustavnom sudu dvije žalbe, jedna se odnosila na izborna dešavanja na biračkom mjestu Mirac, a druga je u vezi sa jednim biralištem u Prčanju, gdje Demokratska partija socijalista (DPS) traži ponavljanje izbora. Državna izborna komisija (DIK) naložila je Opštinskoj izbornoj komisiji (OIK) Kotor da donese odluku o novom glasanju na ta dva mjesta. OIK nije donio odluku o ponavljanju izbora, jer je osam njenih članova podržalo poništavanje glasanja, dok je osam bilo protiv. Za donošenje odluke, potrebno je najmanje devet glasova.
Ustavni sud u četvrtak nije donio odluku o Jokićevim žalbama, jer je rezultat glasanja bio 3:3. Iz Ustavnog suda su u saopštenju pojasnili da je troje sudija zauzelo stav da imaju ovlaštenje da izborni spor ispitaju u suštini, dok ih je troje smatralo da je izborni postupak strogo formalni i da treba da ispitaju samo procesne nepravilnosti u radu nadležne izborne komisije.
Sutkinje Momirka Tešić i Snežana Armenko, koja je i predsjednica Ustavnog suda, kao i sudija Faruk Resulbegović bili su za to da se izborni spor ispita u suštini. Sutkinje Desanka Lopičić i Dragana Đuranović, kao i sudija Budimir Šćepanović bili su protiv. Ustavni sud trenutno ima šest sudija, od zakonom propisanih sedam, jer je sudija Milorad Gogić krajem maja stekao uslov za penziju, a Skupština još nije izabrala njegovog zamjenika.
Jokić kaže da se paradoks kod ovakve situacije ogleda u činjenici da su Lopičić i Šćepanović dugogodišnje sudije Ustavnog suda, koje bi trebalo da se u istim slučajevima ponašaju na isti način i tako obezbjeđuju pravnu sigurnost.
“Uprkos toj profesionalnoj i moralnoj obavezi, ove sudije su odlučujući u ovim pitanjima prekršile ranije odluke, a naročito sutkinja Lopičić koja je kao predsjednica Ustavnog suda potpisala na desetine odluka koje se kose sa njenim odlukama u slučaju Kotora”, navodi Jokić u analizi odluka Ustavnog suda dostavljenoj “Vijestima”.
Ustavni sud nije odgovorio na pitanja “Vijesti” o tome da li su navodi Jokića tačni.
Jokić u žalbama tvrdi da DIK nije imao pravo da odbaci bez raspravljanja njegove prigovore jer u crnogorskom pravnom sistemu u upravnom postupku više ne postoji institut odbacivanja, već da je morao da razmotri suštinu tih prigovora, pa da tek onda donese odluku da li ih prihvata ili odbija.
“Žalbama se tvrdi da to što je prilikom glasanja o prigovoru DPS-a na OIK-u bilo 8:8, ne znači da se o prigovoru nije odlučilo, kako je to tvrdila predsjednica OIK-a, već da taj prigovor nije dobio potrebnu većinu za usvajanje, te da nije usvojen, tj. da je odbijen”, navodi Jokić.
Takođe, on u žalbama tvrdi da Ustavni sud mora ući u meritum problema, odnosno mora utvrditi da li propusti u radu biračkih odbora zahtijevaju ponavljanje glasanja na dva biračka mjesta, kao i da nedostatak dva kupona na biračkom mjestu na Prčanju nije razlog za ponavljanje izbora, jer to ne utiče na rezultat.
Jokić u žalbi navodi da pogrešno pečatirana poleđina biračkog listića na Mircu nije razlog za ponavljanje izbora, uz dodatnu potvrdu da je ranije OIK jednoglasno odlučio po njegovom prigovoru da to nije razlog čak ni za oglašavanje listića nevažećim.
“Svaki od gore navedenih razloga za žalbe je ranije bio predmet razmatranja Ustavnog suda gdje su navedene sudije zauzele stavove koji su u suprotnosti sa onim kako su se izjasnili u četvrtak”, kaže Jokić.
Navodi da su Lopičić i Šćepanović donijeli desetine odluka kojima utvrđuju da DIK nije imao pravo da odbaci prigovor ako o njemu meritorno ne odluči, tj. ako ne odluči o suštini prigovora, uz obrazloženje da je DIK, odbacivanjem žalbi (prigovora) kao nedozvoljenih, podnosiocima žalbi uskratio pravo na pravni lijek propisan zakonom i da je arbitrarnim i proizvoljnim tumačenjem procesnog prava “povrijedila ustavno i konvencijsko pravo na djelotvorni pravni lijek”.
“Samo u junu 2014. godine, sutkinja Lopičić je kao predsjednica Ustavnog suda potpisala 149 odluka sa ovakvim obrazloženjem po žalbama Pozitivne Crne Gore, Demokratskog fronta i Albanske koalicije”, rekao je Jokić.
On navodi primjer i odluke iz 2016. godine, koju je kao predsjednica Ustavnog suda potpisala Lopčić, u kojoj Ustavni sud zauzima stav da kada neki prigovor na sjednici OIK-a ili DIK-a ne dobije većinu, tj. kada za usvajanje ne glasa većina članova komisije, da se takav prigovor smatra odbijenim.
“Sudije Lopičić i Šćepanović su 2018. godine, po žalbi u okviru predsjedničkih izbora donijeli odluku da je Ustavni sud, bez obzira na procesne razloge, u obavezi da donese odluku u meritumu problema kako ne bi dozvolio zloupotrebe u izbornom procesu”, kaže Jokić.
Ustavni sud je, kako dodaje, prethodno u više slučajeva zauzeo stav da nedostatak kupona nije razlog za ponavljanje izbora i to u brojnim odlukama, a “isti stav će bez ikakve dileme zauzeti i u 13 žalbi pokreta Vuka Kadića (Pokret Naprijed)”.
Ustavni sud će o 13 žalbi Pokreta Naprijed odlučivati na sjednici u srijedu ili četvrtak, saznaju “Vijesti”.
Iz Ustavnog suda su potvrdili da su od DIK-a zatražili izjašnjenje povodom tih žalbi.
Ustavni sud je na sjednici u četvrtak odbio jednu žalbu Pokreta Naprijed da glasanje u Doljanima bude ponovljeno. Ostalo je da se izjasni o još 13.
Jokić u analizi navodi i da je Ustavni sud 2018. godine, donio odluku kojom je povodom žalbe na lokalnim izborima u Podgorici da su birački listići na poleđini pečatirani na pogrešnom mjestu ili da nisu uopšte pečatirani zauzeo stav da to nije bitna povreda izbornog procesa, odnosno da to nije razlog za ponavljanje izbora.
“Za ovu odluku su tada glasale i sudije Lopičić i Šćepanović. Iz svega navedenog jasno je da pomenute sudije nisu glasale ni u skladu sa zakonom, ustavom i konvencijama, kao ni u skladu sa svojim ranijim pravnim stavovima, na šta su bile obavezane, već samo i isključivo po političkom diktatu”, zaključio je Jokić.
Prema preliminarnim rezultatima izbora u Kotoru održanim 29. septembra, DPS i koalicija PES-Demokrate osvojili su po deset mandata, savez “Za budućnost Kotora”, Grbljanska lista i Demokratska alternativa po tri, Evropski savez dva, a Hrvatska građanska inicijativa (HGI) i Kotorski pokret po mandat. Ponavljanjem izbora na dva biračka mjesata DPS može ‘’preoteti’’ mandat PES-u i Demokratama.
OIK bez kvoruma
OIK Kotor u nedjelju nije održao sjednicu, na kojoj je trebalo opet da odlučuje o ponavljanju izbora na dva biračka mjesta, jer nije imao kvorum.
Iz DPS-a su juče saopštili da vlast u Kotoru nastavlja sa opstrukcijama i čini sve kako do proglašenja konačnih rezultata izbora ne bi došlo.
“Ovog puta, blokirali su pokušaj zasjedanja OIK, a sve kako bi spriječili sprovođenje zakona i donošenje odluke o ponavljanju izbora na dva birališta na kojima je došlo do ozbiljnog kršenja izborne procedure. Čekali smo da DIK razmotri čitavu situaciju, čekali smo potom da to uradi i Ustavni sud, tako da je DPS u potpunosti ispoštovao apsolutno svaku proceduru i sve učesnike izbornog procesa”, navode iz Opštinskog odbora DPS-a.
Jokić je ranije više puta rekao da u Kotoru neće dozvoliti ‘’šavnički scenario’’.
( Biljana Matijašević )