Nacrt izvještaja EK: Problematičan strateški smjer Srbije

Srbija nije uvela sankcije protiv Rusije, zadržala je odnose na visokom nivou s tom zemljom, te intenzivirala odnose s Kinom, što otvara pitanja o njenom strateškom smjeru, navodi se u nacrtu izvještaja Evropske komisije o napretku Srbije prema članstvu u Evropskoj uniji.

„Srbija se još nije uskladila ni s jednom restriktivnom mjerom protiv Ruske Federacije kao ni s većinom izjava visokog predstavnika o tom pitanju. Zadržala je odnose na visokom nivou s Ruskom Federacijom i intenzivirala odnose s Kinom, što otvara pitanje strateškog smjera Srbije“, piše u nacrtu izvještaja za Srbiju u koji je agencija Hina imala uvid.

Komisija će sjutra objaviti paket o proširenju čiji su ključni dio izvještaji sa ocjenama o napretku u reformama svake od zemalja koje su na putu prema članstvu u EU. Izvještaj o napretku se objavljuje jednom godišnje i igra važnu ulogu u praćenju napredovanja kandidatskih zemalja na tom putu.

Srbija nije prihvatila ni niz drugih izjava visokog predstavnika u ime EU i restriktivne mjere prema Kini, Bjelorusiji, Iranu, Sjevernoj Koreji i Venecueli. Osim toga, letovi za Rusiju postali su frekventniji, navodi se.

Od Srbije se, dodaje se, očekuje da se postupno usklađuje s politikama i stavovima EU prema trećim zemalja, uključujući i restriktivne mjere.

Takođe se navodi da je Srbija nastavila da sarađuje s EU u naporima za sprečavanje izbjegavanja sankcija i da pruža finansijsku i humanitarnu pomoć Ukrajini.

Od Srbije se očekuje i da poboljša rezultate u procesuiranju ratnih zločina, a kaže se i da i dalje izbjegava da podigne optužnice protiv visokorangiranih osumnjičenih te da procesuiranje slučajeva traje predugo.

„Srbija bi trebalo da preduzme korake kako bi ubrzala procesuiranje ratnih zločina i riješila značajan broj neriješenih predmeta od više od 1.700 predistražnih slučajeva što i dalje izaziva veliku zabrinutost“, navodi se u tekstu koji prenosi Hina.

Srbija je nastavila saradnju s Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove, koji je zamijenio Haški sud. Po pitanju ratnih zločina nastavljena je saradnja s Bosnom i Hercegovinom, dok je u saradnji s Hrvatskom i Kosovom zabilježen mali napredak.

„Srbija tek treba da pokaže istinsku predanost istrazi i presuđivanju ratnih zločina. Niz srpskih političkih stranaka, političara i medija i dalje bez reperkusija pružaju podršku i javni prostor osuđenim ratnim zločincima i negiraju ratne zločine, uključujući genocid u Srebrenici“, navodi se u nacrtu.

U tekstu se takođe navodi veliki broj nestalih osoba.

„Neriješena sudbina osoba nestalih tokom sukoba 1990-ih ostaje ključno pitanje koje treba riješiti na Zapadnom Balkanu. Uprkos stalnom napretku u identifikaciji, 7.608 osoba i dalje se vodi kao nestalo“, kaže se u tekstu i dodaje da su potrebni dalji napori na regionalnom nivou putem grupe za nestale osobe osnovane 2018. u okviru Berlinskog procesa za jačanje saradnje, kao i na bilateralnom nivou.

Srbija još nije usklađena ni s viznom politikom, iako je EU stalno poziva da to učini. Beograd ima bezvizni režim sa 16 zemalja čijim građanima treba viza za ulazak u EU.

Usklađivanje s viznom politikom za EU je vrlo važno kako bi se smanjio pritisak nelegalnih migranata. Mnogi od njih dolaze kao turisti u Srbiju i nakon toga pokušavaju nelegalno da uđu u EU i traže azil. Srbija ima bezvizni režim uglavnom sa zemljama koje nisu priznale nezavisnost Kosova.

Što se tiče bilateralnih odnosa, Srbija ostaje predana održavanju dobrih bilateralnih odnosa s ostalim zemljama iz procesa proširenja i sa susjednim članicama EU.

Odnosi su Hrvatskom „i dalje su obilježeni ad hok antagonističkim javnim razmjenama i diplomatskim demaršima".

Odnosi s Bosnom i Hercegovinom su dobri i uopšte stabilni iako je rezolucija UN-a o Srebrenici dovela do političkih napetosti, kaže se u nacrtu. Dodaje se i da visoki srpski zvaničnici učestvuju na nelegalnom Danu Republike Srpske, 9. januara.

( Beta )