Inspektori teško stižu do onlajn sive zone
U velikom broju slučajeva nije moguće utvrditi identitet lica koje obavlja trgovinu putem društvenih mreža, kazali su “Vijestima” iz tržišne inspekcije
Tržišna inspekcija pokušava da uspostavi sistem kojim bi olakšali identifikovanje onih osoba koje se bave nelegalnom prodajom robe i usluga preko društvenih mreža i drugih onlajn platfromi, a time i stali na kraj tom segmentu sive ekonomije.
Iz te inspekcije su kazali “Vijestima” da preduzimaju značajan broj aktivnosti na uspostavljanju neophodnih IT alata, koji bi trebalo da ih dovedu da neregistrovanih onlajn prodavaca.
Iz Tržišne inspekcije preciziraju da su od početka godine primili više od 50 prijava koje su se odnosile na neregulisanu prodaju preko interneta.
“Direkcija za tržišnu inspekciju je u zajedničkim akcijama sa službenicima Uprave policije vršila kontrole u cilju suzbijanja ove pojave trgovine, pa je u šest slučajeva oduzeta roba za koju nije bilo dokaza o nabavci robe, tj. račun izdat u propisanoj formi u vrijednosti od 4.962,9 eura”, kazali su oni.
Trgovci, pojašnjavaju iz inspekcije, imaju obavezu da, u skladu sa Zakonom o unutrašnjoj trgovini, podnesu prijavu prije nego otpočnu sa obavljanjem djelatnosti koju prijavljuju.
“Kada je u pitanju onlajn trgovina, tj. distanciona trgovina, tržišna inspekcija je od početka tekuće godine primila preko 50 prijava koje su se odnosile na onlajn prodaju. Međutim, primijećena je sve češća pojava internet stranica i profila putem Fejsbuka, Instagrama i drugih platformi, koje nelegalno obavljaju trgovinu i na taj način predstavljaju jedan od oblika sive ekonomije”, kazali su iz tržišne inspekcije.
Ističu da Ministarstvo ekonomskog razvoja posvećeno radi na podizanju svijesti potrošača u Crnoj Gori, posebno ističući to da građani ne vrše trgovinu preko sumnjivih profila na društvenim mrežama, koja ne nude ona prava koja potrošaču pripadaju shodno Zakonu o zaštiti potrošača.
“Kada su u pitanju registovani trgovci koji obavljaju onlajn trgovinu, tržišna inspekcija je metodom slučajnog izbora izvršila kontrole zvaničnih internet stranica određenih privrednih subjekata, pri čemu su, nakon izvršenog uvida u kontrolisane veb sajtove, ukazali na nepravilnosti, odnosno propuste koje trgovci nisu jasno definisali na svojim stranicama, a koje su propisane odredbama koje se odnose na Ugovore na daljinu shodno Zakonu o zaštiti potrošača”, objasnili su oni.
Iz inspekcije su objasnili da bi se od strane tržišnog inspektora pokrenuo postupak inspekcijskog nadzora, neophodno je, “shodno članu 12 Zakona o tržišnoj inspekciji, utvditi identitet lica koje obavlja djelatnost, odnosno vrši prodaju robe”.
“Ako se identifikuju lica koja obavljaju trgovinu putem društvenih mreža kao što Fejsbuk, preduzimaju se mjere zbog nelegalne trgovine u skladu sa odredbama Zakona o unutrašnjoj trgovini. Međutim, u velikom broju slučajeva nije moguće utvrditi identitet lica koji obavlja trgovinu putem društvenih mreža, i prema istom tržišna inspekcija ne može preduzeti mjere iz svoje nadležnosti. Iz tog razloga, ova inspekcija je ostvarila i saradnju sa zemljama regiona kako bi se upoznali sa najboljim metodama suzbijanja sive ekonomije koja se obavlja na ovaj način”, kazali su oni.
Zakonom o unutrašnjoj trgovini, objasnili su iz inspekcije, ako trgovac nije podnio prijavu o početku obavljanja trgovine nadležnoj inspekciji, propisana je novčana kazna za pravno lice u rasponu od od 200 do 10.000 eura, zavisno od toga da li se radi o fizičkom ili pravnom licu.
“Kada je u pitanju onlajn trgovina, najčešće nepravilnosti se odnose na reklamacije zbog nesaobraznosti proizvoda, tvrdnji potrošača da dostavljeni proizvod nije isti kao proizvod koji je poručen i koji se vidi na fotografijama, ali i nepravilnosti koje se odnose na kašnjenja u isporuci”, kazali su “Vijestima” iz nadležne inspekcije.
Ističu da je prije kupovine proizvoda, odnosno zaključivanja ugovora na daljinu, trgovac dužan da potrošača obavijesti o osnovnim svojstvima robe ili usluge, nazivu i sjedištu, broju telefona i, ako postoji, adresi elektronske pošte, prodajnoj cijeni robe ili usluge, troškovima prevoza, dostave ili poštanskih usluga, uslovima plaćanja, uslovima isporuke robe ili pružanja usluge, vremenu isporuke robe ili pružanja usluge, itd...
“Imajući u vidu da je elektronska trgovina posljednjih godina sve zastupljenija, neophodno je pratiti potrebe tržišta i u skladu sa tim djelovati. S obzirom na razvoj tehnologija i inovativne modele poslovanja koji su sve zastupljeniji, ali i u cilju približavanja EU standardima, postojeći zakon će sasvim izvjesno morati biti prilagođen novonastalim okolnostima i potrebama”, kazali su iz nadležne inspekcije.
( Jelena Kočanović )