Mandić najavio u parlamentu novi put za ostvarenje cilja: Dogovor o srpskom ili ustavotvorna skupština
Pravni stručnjaci smatraju da se ustavotvorna skupština obično formira na izborima nakon “revolucionarniih vremena”
Predsjednik Skupštine Andrija Mandić poručio je juče da je za dogovor oko pitanja srpskog jezika, ali ako neko to neće, napraviće ustavotvornu skupštinu.
Mandić je u Skupštini, tokom premijerskog sata, kazao da Crna Gora mora da promijeni Ustav i da to traže evropski partneri.
“Znate da u određenim segmentima, posebno oko Sudskog savjeta, Crna Gora mora da mijenja Ustav. Koristeći tu priliku, treba da se pozabavimo i onim pitanjima koja nijesu samo tema naših partnera, nego su možda tema domaće javnosti”, rekao je Mandić.
Ustav, kako je rekao, nije sveto pismo, već živa materija.
Podsjetio je da je 2007. godine dvotrećinska većina neophodna za promjene Ustava jedva bila uspostavljena.
“Vrijeme nešto promijeni, popis to kaže. Kad obezbijedimo dvije trećine, možemo i da mijenjamo Ustav. To je sve legitimno i to su zakonske procedure. Ovaj Ustav je donesen voljom ustavotvorne Skupštine, jer je i onaj prethodni tražio dvotrećinsku većinu. Ako se mi ne možemo dogovoriti, uvijek postoji ovaj model koji je sproveden 2007. godine”, poručio je Mandić i dodao da je on za dogovor.
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša sa mjesta ga je pitao je li se s kim dogovarao oko toga, Mandić mu je odgovorio da priča o Ustavu, a ne tekućim stvarima.
Mandić je na svoj nalog na mreži Iks postavio video snimak ovog njegovog obraćanja u parlamentu i velikim slovima napisao da “ako neko neće (dogovor oko srpskog jezika), napravićemo ustavotvornu skupštinu”.
Ranije su iz dijela stranaka bivšeg DF-a tvrdili da se dvotrećinska većina potrebna za izmjenu Ustava, može zaobići njegovim “dopunama”.
Ustavotvorna skupština se ne pominje u važećem Ustavu Crne Gore, a 2006. je formirana nakon izbora, sa ciljem pravljenja novog ustava nezavisne Crne Gore.
“Izbori za poslanike održani u septembru 2006. godine, prvi su parlamentarni izbori u Crnoj Gori nakon referenduma o državno-pravnom statusu. Skupština konstituisana 2. oktobra 2006. godine... počela je rad kao Ustavotvorna skupština sa zadatkom da donese Ustav nezavisne države Crne Gore. Ustavotvorna skupština je 22. oktobra 2007. godine donijela Odluku o proglašenju Ustava Crne Gore, a potom je nastavila mandat kao redovna skupština”, stoji na sajtu parlamenta.
Pravni stručnjaci smatraju da se ustavotvorna skupština formira na izborima nakon “revolucionarniih vremena”.
“Po pravilu, ustavotvorna skupština se održava u tzv. revolucionarnim vremenima, dakle u slučaju kad postoji nasilan ili bar radikalan prekid određenog tipa vladavine, najčešće autokratskog. Razlog za donošenje ustava putem ustavotvorne skupštine leži u potrebi da se, pored faktičkog diskontinuiteta, postignutog revolucionarnom promjenom, ostvari i pravni diskontinuitet sa, po pravilu, nelegitimnim pravnim poretkom”, ocijenila je beogradska profesorica pravnog fakulteta Vesna Rakić Vodinelić u članku 2005. godine, kada se u Srbiji vodila polemika o konstituisanju Ustavotvorne skupštine.
Premijer Milojko Spajić poručio je juče da neće biti promjena Ustava bez najšireg mogućeg konsenzusa. On je to rekao odgovarajući na pitanje lidera Demokratske partije socijalista (DPS) Danijela Živkovića da li će on i Vlada prihvatiti zahtjeve Mandića i pokrenuti proceduru usvajanja dvojnog državljanstva.
“Ako je pitanje hoće li Pokret Evropa sad podržati promjenu Ustava bez konsenzusa svih relevantnih političkih partija i etničkih, manjinskih, religijskih zajednica, nećemo”, istakao je Spajić.
On je apelovao da se čitav parlament fokusira samo na temu pristupanja Crne Gore EU i da za ostale teme postojti mehanizam, putem kojeg će poslanici moći da raspravljaju i nađu rješenja.
Premijerski sat je nakratko prekinut zbog svađe između Branislava Nenezića iz Socijaldemokrata (SD) i potpredsjednika Skupštine Borisa Pejovića (PES). Nenezić se zaletio na Pejovića nakon što je on pitao Borisa Mugošu iz SD-a ‘’ko ih plaća, je li Bemaks’’. Fizički sukob spriječilo je obezbjeđenje.
Nenezić je na početku sjednice pitao ko je zamijenio zastavu Crne Gore u holu Skupštine slikom Petra Lubarde.
Mandić je odgovorio da je Lubardina slika bila u kabinetu šefa parlamenta, a da to nije zvanična, već zastava na kojoj ima potpis bivši čelnik Skupštine Ranko Krivokapić, te da se nalazi u njegovom kabinetu. Dodao je da je to uradio da bi svi posjetioci mogli vidjeti tu sliku.
Riječ je o zastavi koja je prvi put podignuta ispred parlamenta u julu 2004. godine, nakon usvajanja Zakona o državnim simbolima.
“Kaluđerović i stotinu zečeva’’
Živković je, tokom polemike sa Mandićem, podsjetio da je lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević glasao za promjene Ustava 2007.
“Znate da je za promjene Ustava potrebne dvije trećine u parlamentu i tri petine da izađe na referendum. Znate da je to nemoguće, ali po starom tradicionalnom maniru biste da zakonima mijenjate Ustav... Sjećam se kad ste pozivali građane pravoslavne vjeroispovijesti da nas salijeću na ulicama, a ratne drugove da otkopaju oružje “, naveo je.
Mandić je odgovorio da su “sve vidjeli na Belvederu”.
Poslanik DPS-a Oskar Huter je uzviknuo “što je vidio”, na što je Mandić odgovorio “hrabrog Nena Kaluđerovića i stotinu zečeva”.
“Ti si zec”, poručio je Huter.
( Biljana Matijašević, Aljoša Turović )