Izvještaj EK: Postignut napredak, ali institucije ostaju krhke i ranjive na političke krize

Crna Gora je postigla dobar napredak u reformi pravosuđa, borbi protiv korupcije, slobodi izražavanja i medija, ali njene institucije su krhke i ranjive na političke krize i potencijalne institucionalne blokade, ocijenila je Evropska komisija u Nacrtu izvještaja koji će danas biti usvojen.

Navodi se da izborni okvir zahtijeva sveobuhvatnu reviziju, iako je sprovođenje izbora uglavnom zadovoljavajuće.

''Pravni okvir zahtijeva sveobuhvatnu reformu i usklađivanje sa zakonodavstvom EU, uključujući izborno zakonodavstvo, ograničenja prava glasa i kandidature, transparentnost, mehanizme rješavanja sporova i nadzor nad finansiranjem kampanja i medijima. Većina preostalih preporuka OEBS/ODIHR nije adresirana. Crna Gora bi trebalo dodatno da se potrudi da uskladi svoje izborne procese sa najvišim demokratskim standardima'', piše u izvještaju.

Parlament, kako je ocijenjeno, može da obavlja svoja ovlašćenja na uglavnom zadovoljavajući način.

Podsjeća se da je uprkos stalnoj fragmentaciji parlamentarnog pejzaža, u oktobru 2023. formirana većina, čime je okončan produženi period političke nestabilnosti.

''Konsenzus o ključnim reformama vezanim za pristupanje EU proširen je na oba kraja političkog spektra i zakonodavstvo vezano za EU usvojeno je jednoglasno u parlamentu. Međutim, tenzije i međuetnička polarizacija ponovo su se pojavile, što negativno utiče na političku stabilnost'', ukazuje EK i dodaje da je tokom ljeta 2024. godine parlament imao ''neke brzoplete zakonodavne inicijative bez primjene potrebne transparentnosti''.

Nesuglasice u Vladi ugrožavaju njenu koheziju

Navedeno je da nova pregovaračka struktura, zadužena za pregovore o pristupanju EU, na čelu sa glavnim pregovaračem, adekvatno ispunjava svoju ulogu koordinacije pregovora o pristupanju.

EK preporučuje da koordinacionu ulogu Ministarstva evropskih poslova treba ojačati, uz dodatne resurse i stručnost.

''Vlada redovno održava sjednice. Međutim, unutrašnje nesuglasice koje se ponavljaju između pojedinih ministara i premijera ugrozile su koheziju Vlade i njenu ukupnu efikasnost'', upozorava EK.

Organizacije civilnog društva u Crnoj Gori djeluju, kako je ocijenjeno, u podsticajnom okruženju.

''Glavni pravni i institucionalni okvir za slobodno djelovanje civilnog društva je na mjestu. Uloga civilnog društva u kreiranju politika je formalizovana, ali ponekad samo simbolična. Savjet za saradnju između Vlade i nevladinih organizacija (NVO) nije nastavio rad. Potrebni su dalji napori kako bi se obezbijedila istinska i značajna saradnja između vlade i NVO'', smatra EK.

Reforma javne uprave

Crna Gora je, kako se navodi, umjereno pripremljena u ovoj oblasti. Sveukupno je postignut ograničen napredak.

Preduzete su određene mjere za unapređenje planiranja i upravljanja kapitalnim investicijama, posebno kroz osnivanje Savjeta za javne investicije, ali su ''potrebni dodatni napori za unapređenje javnog okvira za upravljanje investicijama''.

''Broj zahtjeva za pristup informacijama od javnog značaja i povezanih žalbi dodatno je porastao. Preporuke Komisije od prošle godine djelimično su sprovedene i ostaju na snazi'', navodi se u izvještaju.

Ukazuje se da u narednoj godini, Crna Gora bi posebno trebalo da:

• usvoji i sprovede izmjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama, u skladu sa principima dobre javne uprave, i uvede mjere za smanjenje visokog broja zahtjeva za pristup informacijama i povezanih žalbi;
• izmijeni i sprovede Zakon o državnim službenicima i namještenicima i Zakon o lokalnoj samoupravi, kako bi se obezbijedilo da zapošljavanje slijedi principe zasluga, kompetencije i transparentnosti;
• uspostavi jedinstven, sveobuhvatan i transparentan sistem za planiranje i upravljanje kapitalnim investicijama.

Pravosuđe i osnovna prava

Crna Gora je umjereno pripremljena za primjenu pravnih tekovina EU i evropskih standarda u ovoj oblasti i ostvarila je dobar napredak u cjelini.

''Postignut je dobar napredak u vezi sa reformom pravosuđa, borbom protiv korupcije, slobodom izražavanja i slobodom medija, uz sprovedene značajne reforme zakonodavnih i strateških okvira'', navodi se.

Podsjeća se da je u junu 2024. godine, Evropska komisija je u Izvještaju o procjenji ispunjavanja privremenih mjerila (IBAR) utvrdila da je Crna Gora ispunila privremena mjerila za poglavlje 23, čime su postavljena završna merila za ovo poglavlje.

Funkcionisanje pravosuđa

EK je ocijenila da je pravosudni sistem Crne Gore umjereno pripremljen i ostvario je dobar napredak u ključnim pravosudnim reformama i prošlogodišnjim preporukama.

Uspostavljen je, kako se pdosjeća, novi strateški okvir, a usvojene su značajne izmjene Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, Zakona o državnom tužilaštvu i Zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu kako bi se uskladili sa pravnim tekovinama EU i evropskim standardima, u skladu sa preporukama Evropske i Venecijanske komisije.

''Biće potrebno dodatno usklađivanje kako bi se nastavilo s ovim procesom. Ostvaren je napredak u transparentnim i na zaslugama zasnovanim imenovanjima na visoke pravosudne funkcije, nakon dužeg zastoja. Skupština je kvalifikovanom većinom imenovala novog stalnog Vrhovnog državnog tužioca, tri člana Sudskog savjeta i jednog sudiju Ustavnog suda, a preostaje samo imenovanje stalnog predsjednika Vrhovnog suda''.

Preporuke Komisije iz prethodne godine su uglavnom ispunjene.

Za narednu godinu EK Crnoj Gori preporučuje da:

• imenuje stalnog predsjednika Vrhovnog suda, kao i druge visoke pravosudne funkcije, kroz postupak zasnovan na zaslugama i transparentnosti, kako bi se osiguralo pravilno funkcionisanje i odgovornost pravosudnog sistema;
• obezbijedi punu i efikasnu primjenu unaprijeđenog strateškog i pravnog okvira kako bi se riješili postojeći izazovi i dalje uskladio pravni okvir, uključujući Ustav, posebno u vezi sa sastavom i procesom odlučivanja Sudskog savjeta, sa pravnim tekovinama EU i evropskim standardima u pogledu nezavisnosti, odgovornosti, nepristrasnosti, integriteta, efikasnosti i profesionalizma pravosudnog sistema, rješavajući preostale preporuke Evropske komisije, Venecijanske komisije i GRECO, kako bi se odlučno povratila stabilnost, kredibilitet i povjerenje javnosti u pravosudni sistem.

• potpuno sprovede Plan za racionalizaciju mreže sudova i Strategiju za digitalizaciju pravosuđa, kako bi unaprijedila ljudsku, finansijsku i fizičku infrastrukturu u pravosuđu i državnom tužilaštvu.

Borba protiv korupcije

EK navodi da se Crna Gora nalazi između određenog i umjerenog nivoa pripremljenosti u borbi protiv korupcije.

''Ostvaren je dobar napredak u ključnim reformama i preporukama iz prošle godine. Strateški okvir je unaprijeđen usvajanjem nove Strategije za borbu protiv korupcije za period 2024–2028, sa ciljem usklađivanja sa evropskim i međunarodnim standardima, kroz pristup prevenciji i represiji korupcije, kao i međunarodnoj saradnji. Takođe, pravni okvir je značajno unaprijeđen usvajanjem novog Zakona o sprečavanju korupcije i izmjenama Zakona o oduzimanju imovine, s ciljem usklađivanja sa evropskim standardima kroz rješavanje postojećih nedostataka''.

Osim toga, podsjeća se, usvojen je novi Zakon o lobiranju, u skladu sa pravnim tekovinama EU i evropskim standardima. Usvojene su nove smjernice za unapređenje upotrebe sporazuma o priznanju krivice od strane tužilaca i sudija u slučajevima korupcije, uključujući korupciju na visokom nivou, kako bi se obezbijedio efikasan i odvraćajući odgovor krivičnog pravosuđa.

Preporuke Komisije iz prethodne godine su uglavnom ispunjene.

Za narednu godinu preporuke su da Crna Gora:

• obezbijedi punu i efikasnu primjenu unaprijeđenih strateških i pravnih okvira kako bi se riješili postojeći izazovi i nastavilo usklađivanje sa pravnim tekovinama EU i evropskim standardima u oblasti prevencije i borbe protiv korupcije, rješavajući preostale preporuke Evropske komisije, Venecijanske komisije i Grupe država Savjeta Evrope protiv korupcije (GRECO) i misija za pregled rada, uključujući institucionalnu postavku i efikasno funkcionisanje;
• dalje unaprijedi rezultate u borbi protiv korupcije, uključujući korupciju na visokom nivou, hitnim jačanjem efikasne primjene postojećeg krivičnog zakonodavstva od strane tužilaštva i sudova, uključujući nametanje efektivnih i odvraćajućih kazni;
• hitno izmijeni Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja kako bi riješila postojeće nedostatke i u potpunosti ga uskladila sa evropskim standardima, čime će se značajno povećati transparentnost i kontrola troškova političkih partija, kao i spriječiti zloupotreba državnih resursa, uključujući kroz odvraćajuće sankcije.

Osnovna prava

Zakonodavni i institucionalni okvir za osnovna prava je uglavnom uspostavljen, a Crna Gora u velikoj meri ispunjava svoje međunarodne obaveze u oblasti ljudskih prava, piše u izvještaju.

''Ipak, potrebno je više napora kako bi se ovaj okvir u potpunosti sproveo i osigurao pristup pravdi i sprovođenje prava u upravnim i sudskim postupcima, posebno za ranjive grupe. Najranjivije grupe u društvu (uključujući Rome i Egipćane, osobe sa invaliditetom, LGBTIQ osobe) i dalje su izložene diskriminaciji, govoru mržnje i zločinima iz mržnje. Potrebno je više truda kako bi se efikasno riješile sve preporuke Evropskog komiteta za prevenciju torture i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja''.

Preporuke Komisije iz prethodne godine su, kako je navedeno, djelimično sprovedene, uz značajan napredak u izradi novog zakona o zabrani diskriminacije i reviziji relevantnog krivičnog zakonodavstva, i ostaju uglavnom važeće.

U narednoj godini, kako se dodaje, Crna Gora posebno treba da:

• ostvari značajan napredak u sprovođenju svih preostalih preporuka Evropskog komiteta za prevenciju torture i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja;
• ostvari značajan napredak u sprovođenju Strategije za unapređenje položaja Roma i Egipćana u Crnoj Gori, kao i obaveza iz Poznanjske deklaracije;
• usvoji novi zakon o zabrani diskriminacije i novi zakon o zaštiti podataka o ličnosti, u skladu sa pravnim tekovinama EU, evropskim i međunarodnim standardima.

Sloboda izražavanja

EK podsjeća da Crna Gora ima pluralističko medijsko okruženje i nalazi se između određenog i umjerenog nivoa pripremljenosti u oblasti slobode izražavanja.

''Sveukupno, ostvaren je dobar napredak u posmatranom periodu, naročito usvajanjem paketa medijskih zakona – novog Zakona o medijima, novog Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama i novog Zakona o Javnom servisu RTCG – u skladu sa pravnim tekovinama EU i evropskim standardima, što je bila ključna preporuka prošlogodišnjeg izveštaja''.

Preporuke Komisije iz prethodne godine su uglavnom sprovedene. Za narednu godinu EK preporučuje Crnoj Gori da:

• nastavi da pruža blagovremenu i efikasnu zaštitu novinara kroz sprovođenje zakona i institucija od svih oblika nasilja, dok prioritetno istražuje i pravno rješava ključne stare slučajeve;
• obezbujedi dosljednu primjenu svih zakona vezanih za medije i pridržava se politike nulte tolerancije prema bilo kojem obliku pritiska ili uznemiravanja novinara, uključujući i one od strane javnih službenika;
• zaštiti od bilo kakvog neprikladnog uticaja na uredničku, institucionalnu ili finansijsku nezavisnost javnog servisa RTCG, koji treba u potpunosti da poštuje zakon i najviše standarde profesionalnog integriteta i odgovornosti.

Pravda, sloboda i bezbjednost

U ovom poglavlju, prema ocjeni EK, Crna Gora se nalazi između umjerenog i dobrog nivoa pripremljenosti.

''Crna Gora je ostvarila dobar napredak u borbi protiv organizovanog kriminala i u upravljanju migracijama i azilom. U junu 2024. godine, Evropska komisija je u svom privremenom izvještaju o procjeni utvrdila da je Crna Gora ispunila privremena mjerila za poglavlje 24, i stoga su usvojena završna mjerila za ovo poglavlje''.

Preporuke Komisije iz prethodne godine su delimično sprovedene, a preporuke za narednu su:

• poveća efikasnost tužilaštva/suda u slučajevima ozbiljnog i organizovanog kriminala, posebno u slučajevima pranja novca; riješi problem dugotrajnosti suđenja i čestih odlaganja u slučajevima organizovanog kriminala; obezbijedi primjenu ključnih pravnih koncepata kao što je samostalno pranje novca (nezavisno od osnovnog krivičnog djela) i kvalitet dokaza od strane sudova i tužilaštva; i obezbijedi zapljenu i oduzimanje kriminalne imovine – kroz sistematsko praćenje tokova novca, efikasnu korišćenje posebnih istražnih mjera i dosljednu primjenu proširenog oduzimanja;
• dodatno ojača kapacitete za upravljanje granicom rješavanjem ključnih nedostataka u infrastrukturi i opremi za nadzor granice; preduzme potrebne korake za uspostavljanje sistema naprednih informacija o putnicima i sistema za biometrijsku registraciju migranata;
• dodatno uskladi viznu politiku Crne Gore sa listom zemalja EU kojima su potrebne vize, u skladu sa obavezama preuzetim u okviru Reformske agende, posebno u vezi sa zemljama koje predstavljaju rizik od neregularnih migracija ili bezbjednosne rizike za EU.

Borba protiv organizovanog kriminala

''Crna Gora je umjereno pripremljena u borbi protiv organizovanog kriminala. Ostvaren je dobar napredak sa usvojenim izmjenama zakonodavstva u oblastima pranja novca i trgovine ljudima'', ocijenila je EK.

Navoid da su njene preporuke iz prethodne godine djelimično sprovedene, a za narednu godinu Crna Gora posebno treba da:

• napreduje u popunjavanju upražnjenih mjesta u Specijalnoj policijskoj jedinici (SPJ), Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) i Višem sudu u Podgorici; obezbijedi odgovarajuće prostorije za SDT i SPJ i reorganizuje odjeljenje za posebne istražne mjere (SIM);
• dodatno izmijeni zakonodavstvo o oružju radi usklađivanja sa pravnim tekovinama EU i međunarodnim standardima;
• riješi rizike od korupcije i infiltracije organizovanog kriminala u agencije za sprovođenje zakona i pravosuđe primjenom snažne politike prevencije i pružanjem strogog pravosudnog odgovora na otkrivene slučajeve; hitno sprovede reorganizaciju u Ministarstvu unutrašnjih poslova/policiji u oblasti prevencije korupcije i interne kontrole.

( Biljana Matijašević )