Bajramspahić: Ocjena EK je bolja, ali postoji prostor za daleko veći rad i rezultate

Srednja ocjena najnovijeg izvještaja Evropske komisije za Crnu Goru je 3.21 i značajan je napredak u odnosu na prošlu godinu kada je bila 3.12, ali nije toliko ogroman iskorak u odnosu na 2016. i 2020. kada je prosječna ocjena bila 3.18.

To je Vijestima rekla građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić.

„Može se konstatovati da je tek ove godine 'evropski put' vraćen u centralni kolosjek od promjena 2020. godine i da se državna uprava počela posvećivati onome što je proklamovani državni prioritet. U tom smislu, treba podržati optimizam i upregnuti sve društvene kapacitete u rad na zajedničkom cilju, posebno imajući u vidu skoro nemoguću trku sa vremenom koja predstoji“, rekla je Bajramspahić.

Međutim, kako je dodala, iskorak nije toliko impresivan kakvim se pokušava prikazati i itekako postoji prostor za daleko veći rad i rezultate.

„To dokazuje činjenica da je sedam poglavlja za pola ocjene ili cijelu ocjenu sniženo u odnosu na prošlu godinu, dok čak dvije trećine poglavlja, 22 od 33, ima ocjenu tri, 'ograničeni napredak', što je daleko od poželjnog i mora se popravljati. Nažalost, četiri poglavlja pokvarila svoje ocjene u odnosu na 2023. godinu“, navela је.

To su, kako je dodala, tri poglavlja koja su dobila dvojke (ocjena „bez napretka“), snizivši ih sa trojki: poglavlje 6 „Privredno pravo“, poglavlje 8 „Konkurencija“, poglavlje 21 „Transevropske mreže“. Navedena tri poglavlja su jedina koja imaju dvojke od ukupno 33 poglavlja, što ih čini najgorim u cijelom izvještaju.

Ona napominje da prošle godine Crna Gora nije imala dvojki.

Četvrto poglavlje koje je smanjilo ocjenu je poglavlje 14 „Saobraćajna politika“, koje je ocjenu četvorka snizilo na „slabu“ trojku.

''Zanimljivo je da su sva četiri pogoršana poglavlja iz srodnih oblasti i da je očigledno neophodna hitna intervencija u cijelom polju navedenih pitanja, što zahtjeva poseban monitoring Vlade i Skupštine'', rekla je Bajramspahić.

Prema njenim riječima, posljednjih godinu dana nije bila poboljšana vidljivost šefova radnih grupa u javnosti, niti intenzivirano izvještavanje o preduzetim aktivnostima, ispunjenim i neispunjenim mjerilima, kao ni o podnijetoj odgovornosti za rezultate ili njihov nedostatak.

''Da je to bio slučaj, možda bi se moglo ranije reagovati i prevenirati snižavanje ocjena u četiri poglavlja''.

Za razumijevanje izvještaja, kako je dodala, važno je naglasiti da je izvještajni period zaključen sa junom ove godine, što se poklapa sa periodom kada je dobijen Izvještaj o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila za poglavlja 23 i 24 (IBAR).

''Govorimo, dakle, o mjesecima tokom kojih se vladajuća koalicija bavila obavezama u vezi sa IBAR-om i suzdržavala od svojih nacionalističkih ideja koje su aktivirane i intenzivirane odmah nakon toga, a danas već bilježe kulminaciju. Drugim riječima, nema osnova za gajenje zabluda da će dešavanja tokom posljednjih mjeseci proći neopaženo i ovaj izvještaj ne treba da posluži za takvu manipulaciju'', upozorila je Bajramspahić.

Prema njenim riječima, popravljena prosječna ocjena se temelji i na značajnom skoku u dva poglavlja. To su poglavlja koja su kandidati za zatvaranje u decembru - 7 „Pravo intelektualne svojine“ i 10 „Informatičko društvo i mediji“, koja su podigla svoju ocjenu sa tri na čak pet.

''Ovo su jedina poglavlja koja imaju peticu (ocjena „značajan napredak“), što je veoma važno za pregovore, skok je za dvije ocjene što je veoma rijetko i povećalo je prosjek'', kazala je Bajramspahić.

Poglavlje 20 „Industrijske politike i preduzetništvo“, treći kandidat za zatvaranje, je podiglo ocjenu sa tri na četiri.

Time je, kako je ocijenila, teren za decembar pripremljen i eventualne komplikacije za zatvaranje, mogu biti samo na temeljima prekršaja vlasti po drugim pitanjama, ne ova četiri poglavlja koja su završila sa dobrim ocjenama.

Prema njenim riječima, da je prethodna godina mogla biti i bolja, govori podatak da je najviše poglavlja, 13, zadržalo potpuno istu ocjenu kao prošle godine.

Osim toga, sedam poglavlja je napravilo pola koraka naprijed (sa slabije na jaču trojku), a tri poglavlja su napravila pola koraka unazad (sa jače na slabiju trojku).

''U odnosu na prošlu godinu, ocjene su popravljene u samo šest od 33 poglavlja. To su poglavlja 23 i 24, što je potpuno očekivano jer su zadržane ocjene iz IBAR izvještaja koji su morale biti bolje nego prošle godine. Ipak, bez obzira na dobijanje IBAR-a i boljih ocjena, ovaj izvještaj naglašava da su prošlogodišnje preporuke za ova dva poglavlja samo djelimično ispunjenje pa su ponovljene i u ovom, što znači da institucije i dalje imaju iste nezavršene obaveze'', navela je Bajramspahić.

Ocjene su, kako kaže, popravljene i u poglavljima 7, 10 i 20, koja se Crna Gora nada da će zatvoriti; kao i u poglavlju 11 „Poljoprivreda i ruralni razvoj“, koje je popravilo ocjenu sa trojke na četvorku i to je pozitivno.

''Od ukupno šest četvorki, četri su već pomenute (23, 24, 20, 11), a dvije su 'potvrđene' od prethodne godine tj. zadržane na istom nivou. To su poglavlje 25 'Nauka i istraživanje' koje smo privremeno zatvorili i poglavlje 31 'Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika', četvrti kandidat za zatvaranje. I pored najave da će poglavlje biti privremeno zatvoreno, od države se očekuje da i u narednom periodu zadrži kurs usklađenosti vanjske i bezbjednosne politike sa EU, unaprijedi sprovođenje restriktivnih mjera i smanji prostor za strani uticaj, manipulacije, dezinformacije i hibridne prijetnje'', rekla je Bajramspahić.

Ona je kazala da je šteta što poglavlje 5 „Javne nabavke“ i poglavlje 4 „Sloboda kretanja kapitala“ koja su, po mapi puta za zatvaranje, kandidati na zatvaranje u prvoj polovini sljedeće godine, nisu prema ovom izvještaju imala značajniji napredak u odnosu na prošlu godinu i imaju istu ocjenu - tri.

''Crna Gora je, bez dileme, ušla u najzahtjevniju fazu pristupnih pregovora i u Izvještaju je na više mjesta podvučeno da je od krucijalne važnosti da država stavi u fokus sprovođenje, tj. uspostavljanje bilansa rezultata u implementaciji reformi i postizanju rezultata u praksi, kao suprotnost dosadašnjoj fazi usvajanja akata, što je do sada bila dovoljno'', rekla je Bajramspahić.

Podsjeća da je ovo posljednji izvještaj koji podnosi komesar (Oliver Varhelji) koji više neće vršiti tu funkciju, pa se ohrabrenja iz izvještaja mogu tumačiti i kao „oproštajni podsticaj“, što je Crnoj Gori svakako korisno i dobrodošlo. ''Međutim, ne smije biti shvaćeno kao zabluda da posljednja faza pregovora neće biti rigorozna. Vladavina prava će biti pod pooštrenim nadzorom onih država-članica EU koje nisu najvatreniji pobornici politike proširenja'', istakla je Bajramspahić.

Kako kaže, potpuno je izvjesno da se sa napretkom Crne Gore, situacija bitno komplikuje i na domaćem i na regionalnom planu. Konkurencija između susjeda raste i druge države pokazuju ambiciju da iskoriste geostrateški trenutak i talas novog optimizma.

''Da bi Crna Gora uspjela da iskoristi ovu šansu, upravljanje reformama mora biti fundamentalno unaprijeđeno dok trošenje društvene energije na konflikte mora biti zaustavljeno'', poručila je.

Podsjeća da je ostalo nešto više od mjesec do moguće Međuvladine konferencije na kojoj bi mogla biti zatvorena četiri poglavlja, što znači da država mora da popravi ukupnu sliku i utisak o opštem stanju u društvu, kako ne bi ni jedna država članica izrazila stav da toliko ubrzanje pregovora sa Crnom Gorom nije opravdano i utemeljeno u faktičkom stanju na „terenu“.

( Biljana Matijašević )