IA: Izvještaj EK uprkos ocjeni napretka, donosi brojne kritike, zahtjeve za konkretnim rezultatima...
Iz Instituta alternativa su naveli da Izvještaj EK donosi prosječnu ocjenu napretka po poglavljima od 3,21, dok ocjena spremnosti iznosi 3,20 i pokazuje mali napredak u odnosu na ranije godine
Izvještaj Evropske komisije (EK) o Crnoj Gori, uprkos ocjeni napretka, donosi brojne kritike, zahtjeve za konkretnim rezultatima i nove preporuke usmjerene na sprovođenje usvojenih zakona, kazali su iz Instituta Alternativa (IA).
Iz te nevladine organizacije (NVO) su naveli da Izvještaj EK donosi prosječnu ocjenu napretka po poglavljima od 3,21, dok ocjena spremnosti iznosi 3,20 i pokazuje mali napredak u odnosu na ranije godine.
„Iako se radi o do sada najvećim zabilježenim ocjenama, procent se mjeri u decimalama“, dodali su iz IA.
Oni su podsjetili da EK primjenjuje dva nivoa ocjenjivanja – ocjenu napretka i presjek stanja/spremnosti.
Prvi nivo, kako su pojasnili iz IA, se odnosi na ocjenu sveukupnog stanja u oblastima koja pokrivaju pojedina poglavlja, dok se drugi nivo fokusira na izdvojenu ocjenu napretka koji je ostvaren tokom dvanaest mjeseci.
“Iako se radi o uočenom napretku, za suštinske reforme je izuzetno važno da EU primijeni najave o unaprijeđenom sistemu monitoringa. Naročito u pogledu obećanja da će napredak u ključnim poglavljima (23 i 24) biti propraćen sveobuhvatnom procjenom napretka u reformi javne uprave i demokratskih institucija”, navodi se u saopštenju.
Iz IA su ukazali da se najveći dio usvojenih preporuka u okviru klastera koji se odnosi na temeljna poglavlja iz prošlogodišnjeg izvještaja odnosio upravo na usvajanje zakona i strateških dokumenata.
„Te preporuke su u ovom izvještaju zamijenjene insistiranjem na sprovođenju usvojenih dokumenata“, rekli su iz IA.
Kako su dodali, većina preporuka koje se tiču konkretnih rezultata je ponovljena, dok su za pojedine oblasti poput pravosuđa, javnih preduzeća, javnih nabavki te preporuke dodatno konkretizovane.
„Sve preporuke koje se tiču reforme javne uprave su ponovljene, a usvajanje Zakona o slobodnom pristupu informacijama, na čemu već duže insistiramo, samo je jedna od njih“, naveli su iz IA.
Iz te NVO su naglasili da je, nakon izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila u ovim poglavljima, još važniji proces razrade završnih mjerila kroz pripremu i usvajanje revidiranih akcionih planova za ispunjenje završnih mjerila i potreba da on bude inkluzivan.
“Nažalost, Vlada je pokazala zabrinjavajući trend isključivanja javnosti iz donošenja važnih odluka, dijelom pod izgovorom potrebe ubrzanog pristupanja EU”, naveli su iz IA.
Oni su istakli da zamah u pristupanju EU ne može biti opravdanje za ovaj trend.
"Jer proces integracije upravo baštini unapređenje učešća građana i građanki u izradi javnih politika", navodi se u saopštenju.
( MINA )