Pozitivna ocjena Spajićevoj Vladi ako Evropa sad 2 bude održiva

Da li je Vlada Milojka Spajića zaslužila pozitivnu ocjenu za prvih godinu dana rada, može biti poznato tek onda kada budžetski izvještaji pokazu da je održiv ekonomski program Evropa sad 2, odnosno da se od povećavanja dijela poreza i akciza može nadomjestiti gubitak budžeta zbog toga što su prepolovljeni doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje.

Prvi preliminarni podaci da li je program Evropa sad 2 održiv mogu biti poznati kada se završi izvještaj budžeta za novembar, što bi trebalo da bude objavljeno krajem decembra, a puna informacija o održivosti ovog programa će biti poznata sa izvještajem o realizaciji budžeta za makar šest mjeseci naredne godine.

Minimalna penzija povećana je sa 296 na 450 eura, usvojeni su zakoni kojima će za oktobar minimalna zarada biti povećana sa 450 na 600 ili 800 eura, dok su doprinosi za penzijsko osiguranje smanjeni za 20,5 na 10 odsto što će uticati na povečanje oktobarske plate za oko šest odsto, poslodavcima ostvariti uštedu od oko 15 miliona eura mjesečno i stvoriti deficit u Fondu PIO od 380 miliona eura u narednoj godini. Iznosi socijalnih pomoći ostali su na skoro istom nivou, pa najsiromašnije porodice sa pet i više članova dobijaju mjesečno svega 170 eura. I dalje nije riješen status takozvanih srazmjernih penzionera.

I dalje bez analize rizika

To su glavni ekonomski učinci Vlade i nove skupštinske većine u proteklih godinu dana, ali i dalje nema analize rizika da li će smanjivanjen prihoda od doprinosa biti nadoknađeno od drugih mjera, povećavanje stope PDV-a na dio usluga i proizvoda sa sedam na 15 odsto i povećavanja i uvođenja akciza i raznih drugih dažbina.

Iz Evropske komisije su u komentaru na Program ekonomskih reformi istakli da će smanjenje stope doprinosa za penzije predstavljati veliki rizik i da može imati teške posljedice po fiskalnu održivost Crne Gore.

Sada deficif Fonda PIO iznosi oko 30 odsto ukupne sume potrebne za isplatu penzija, što se pokriva iz ostalih budžetskih prihoda, dok će naredne godine, prema planu Vlade deficit dostići 380 miliona ili 51 odsto potrebnog novca za isplatu penzija.

Spajić u ekspozeu navodi da će raditi na jačanju otpornosti crnogorske ekonomije i unapređenje finansijske stabilnosti, tada nije najavio da će prepoloviti doprinose za penzijsko osiguranje, što je nakon PDV-a najstabilniji budžetski prihod.

Evropska komisija je upozorila da će ovo dovesti do finansijske nestabilnosti, kao i da će smanjivanje doprinosa “zahtijevati značajno povećanje indirektnih poreza kako bi se nadoknadili troškovi”.

Rezerve po pitanju uspjeha Evrope sad 2 imali su i Svjetska banka koja je kazala da njihove projekcije pokazuju da će deficit biti blago veći u odnosu na ono što je predviđeno fiskalnom strategijom.

Dok je Međunarodni monetarni fond kazao da je Evrope sad 2 rizik po državne finansije i da će smanjenje doprinosa za PIO stvoriti rupu u budžetu zbog koje bi PDV morao biti povećan na 30 odsto.

Mnogo koraka do Singapura

“Naša vizija je Crna Cora kao Švajcarska Balkana i Singapur Evrope”, napisao je premijer Spajić u ekspozeu prije godinu dana zadajući sebi vrlo visoke ciljeve.

BDP po glavi stanovnika u Singapuru i Švajcarskoj su skoro po 100 hiljada eura, dok je u Crnoj Gori jedva 12 hiljada.

“Ekonomski potencijali naše zemlje, adekvatnim upravljanjem, baziranim na jednakim šansama i predanim radom na stvaranju novog modela ekonomskog razvoja Crne Gore, garant su povećanja životnog standarda i postizanja blagostanja svih naših građana. Jačanje otpornosti crnogorske ekonomije na sve učestalije krize, kroz unapređenje makroekonomske i finansijske stabilnosti, predstavlja temelj za sprovođenje reformi koje će Crnu Goru pozicionirati kao jednu od najatraktivnijih zemalja za investicije u svijetu”, kazao je Spajić prije godinu.

Vrijednost stranih investicija u realnom padu

Novi model ekonomskog rasta nije ponuđen, do rasta plata i penzija dolazi administrativnim mjerama - promjenama zakona i prebacivanjem dijela bruto na neto zaradu, bez jačanja privredne aktivnosti uz značajno smanjenje izvoza.

Sve mjere o smanjenju opterećenja na rad nisu dovele velike strane investicije u kompanije. Za osam mjeseci ove godine strane direktne investicije iznosile su 575 miliona eura i za svega 14 miliona ili 2,5 odsto su veće nego u istom periodu prošle godine. Inflacija je u periodu januar - avgust ove godine, u odnosu na isti period prošle godine, iznosila 4,3 odsto, tako da je realna vrijednost stranih investicija u padu.

Polovina tih investicija 285 miliona je uložena u kupovinu nekretnina, većinom od državljana Srbije, Turske i Rusije. Stranci su svojim firmama u Crnoj Gori u ovom periodu pozajmili dvjesta miliona eura, što se računa investicijom. Svega 71 milion je investiran u domaća preduzeća i banke i to većinu 44 miliona investirali su državljani Srbije i Rusije.

Turizmu povećan porez, a nisu riješeni problemi

Značajan dio premijerovog ekspozea bio je turizam gdje je obećao stratešku opredijeljenost Vlade “da Crnu Goru u budućnosti razvija kao visokokvalitetnu cjelogodišnju turističku destinaciju sa prepoznatljivim imidžom na tržištu”.

Obećao je i da će kreirati adekvatan strateški okvir u ovoj oblasti i da će razvoj turizma utemeljiti na strateškom planiranju uz aktivno učešće turističke privrede.

Međutim, na predlog Vlade povećan je PDV na smještaj u hotelima, dok nijedan značajan problem za turističku privredu nije riješen poput stalnog sezonskog radnika, bolje aviodostupnosti, više novca za promociju turističke ponude, borbe protiv sivog tržišta i nelojalne konkurencije,...

Predstavnici turističke privrede jednoglasno su bili protiv povećanja PDV-a na hotelski smještaj, navodeći da će stopa od 15 odsto dovesti do rasta cijena smještaja za oko 7-8 odsto, da će povećati ne konkurentnost crnogorske turističke ponude jer je u konkurentnim zemjama Hrvatskoj, Albaniji, Grčkoj, Turskoj,... taj porez na najnižim stopama - najčešće pet odsto a da ne prelazi deset odsto.

Veliki hvalospjevi za i dalje nizak kreditni rejting

Vlada je kao svoj značajan uspjeh na polju ekonomije navela i povećanje kreditnog rejtinga kod agencije S&P sa B na B+ i kod Mudisa sa B1 na Ba3.

“Poslije 17 godina, prvi put od 2007. godine - najveća kredit rejting agencija S&P je povećala kreditni rejting Crne Gore, sa B na B+. Taj potez, koji se desio za svega 10 mjeseci rada Vlade, će smanjiti kamate koje plaćaju naša država, građani i privreda i učiniće Crnu Goru privlačnijom za ozbiljne investitore”, kazao je Spajić nakon odluke S&P.

Međutim ovo je samo povratak na rejtinge koje je Crna Gora imala prije desetak godina, koji je dat na osnovu ekonomskih rezultata u prošloj godini u kojima je učestvovala i prethodna Vlada Dritana Abazovića.

Takođe i ovaj nivo kreditnog rejting je i dalje za države koje imaju spekulativne kreditne sposobnosti i visok kreditni rizik. Značajno niže kamate na zaduženja države mogu se očekivati tek kada bi Crna Gora dobila investicioni kreditni rejting, za šta bi trebala još četiri uzastopna rasta kreditnog rejtinga.

S&P je početkom oktobra Srbiji dala rejting BBB- koji je za četiri nivo iznad crnogorskog i smatra se investicionim kreditnim rejtingom. Prije desetak godina Crna Gora i Srbija su imale iste kreditne rejtinge, ali je Srbija imala značajna poboljšanja dok je Crna Gora stagnirala pa je i dalje na špekulativnom nivou rejtinga.

Mudis je u obrazloženju svog rejtinga naveo da se pozitivni izgledi zbog rasta ekonomije u 2023. godini balansiraju sa rizicima zbog poreske reforme, kao i da je “nejasno da li će kompenzacione mjere prihoda biti dovoljne da nadoknade budžetske troškove reformi” zbog smanjenja doprinosa.

Po S&P Crna Gora ima isti rejting kao i Bosna i Hercegovina, a za jedan nivo je ispod Albanije.

Ubrzane pripreme deset trasa autoputa i brzih cesti, do 2030. izvjesna samo 24 kilometra

Vladina administracija i Monteput pokrenuli su tendere za pripremu i idejna rješenja deset dionica autoputa i brzih cesti, dok su sa Evropskom unijom i Evropskom bankom za obnovu i razvoj EBRD finiširali dogovor o njihovom učešću da grantom i povoljnim kreditom za izgradnju sljedeće dionice autoputa od Mateševa do Andrijevice od 24 kilometra.

Kandidovanje ovog projekta kod EU fondova pokrenula je još Vlada Duška Markovića prije šest godina.

Spajić je krajem prošle godine kazao da je plan da Crna Gora do kraja 2030. godine završi izgradnju oba autoputa i četiri brze autoceste. To je ukupno 480 kilometara, što bi koštalo osam milijardi eura.

Prema sadašnjim najavama EBRD bi izvođača za dionicu do Andrijevice mogao izabrati početkom naredne godine, a rok za projektovanje i izgradnju bi bio pet godina.

Ostale dionice nemaju ni idejne projekte, pa je vjerovatno da će do roka iz 2030. godine Crna Gora dobiti samo ova 24 kilometra autoputa.

BiH sada ima preko 250 kilometara autoputeva.

( Goran Kapor )