Bajden je posljednji transatlantski predsjednik

Evropski saveznici Sjedinjenih Država pripremaju se za Ameriku koja će biti manje zainteresovana za njih, bez obzira na ishod predsjedničkih izbora, ali i za stare traume i nove probleme ako se Donald Tramp vrati u Bijelu kuću, ocjenjuje agencija Asošiejtid pres (AP).

Izbori se održavaju više od dvije i po godine od početka totalne ruske invazije na Ukrajinu, pri čemu je Vašington dao najveći pojedinačni doprinos odbrani Kijeva. Postavlja se pitanje da li bi se ta podrška nastavila pod Trampom i koliko bi on bio posvećen NATO saveznicima generalno.

U slučaju pobjede potpredsjednice Kamale Haris, moguć je nastavak dosadašnje politike, iako u Evropi postoje zabrinutosti da bi podrška mogla da oslabi zbog protivljenja republikanaca i rastućeg umora od rata među američkom javnošću, piše AP.

Trampova sklonost uvođenju tarifa američkim partnerima takođe izaziva zabrinutost u Evropi, koja se već bori sa usporenim ekonomskim rastom. Međutim, nije samo mogućnost drugog Trampovog mandata ono što kontinent čini nervoznim zbog teškog perioda koji predstoji, navodi AP, ističući da evropski zvaničnici vjeruju da su američki prioriteti drugdje, bez obzira na ishod izbora. Bliski istok je trenutno najviši prioritet predsjednika Džoa Bajdena, ali je dugoročno u fokusu Kina.

"Evropa više nije u središtu američke spoljne politike kao što je bila tokom ključnih godina Bajdenove karijere", smatra Rejčel Tauzendfrojnd iz Njemačkog savjeta za spoljne odnose u Berlinu. "I na taj način, istina je da je Bajden posljednji transatlantski predsjednik".

Ona očekuje da SAD nastave da se okreću Aziji. "To znači da Evropa mora da preuzme veću odgovornost, da postane sposobniji partner i sposobnija da upravlja sopstvenim bezbjednosnim prostorom".

Evropa više nije u središtu američke spoljne politike kao što je bila tokom ključnih godina Bajdenove karijere, što znači da mora da preuzme veću odgovornost, da postane sposobniji partner i sposobnija da upravlja sopstvenim bezbjednosnim prostorom

Njemački ministar odbrane Boris Pistorijus je primijetio, kada je potpisao novi odbrambeni pakt sa NATO saveznikom Velikom Britanijom, da će se SAD više fokusirati na indo-pacifički region, "tako da je samo pitanje hoće li zbog toga mnogo manje raditi u Evropi ili samo malo manje".

Ian Leser iz Njemačkog Maršalovog fonda u Briselu, rekao je da "iznad svega, Evropa traži predvidljivost od Vašingtona", a toga je malo u turbulentnom svijetu u kojem će se svaka administracija suočiti sa brojnim zahtjevima za pažnjom, piše AP.

"Međutim, potencijal za poremećaje je očigledno veći u slučaju moguće Trampove administracije", smatra Leser.

On je rekao da je pretpostavka o suštinskom kontinuitetu u slučaju pobjede Haris vjerovatno opravdana jer će mnogi koji su oblikovali politiku pod Bajdenom vjerovatno ostati. "To je prilično poznat svijet, čak i ako strateško okruženje samo po sebi donosi neizvjesnosti".

Dok su i SAD i Evropa sve više usmjerene na nadmetanje s Azijom, rat koji traje u Evropi znači da su "potencijalni troškovi skretanja od evropske bezbjednosti na američkoj strani danas mnogo veći nego što su mogli biti prije nekoliko godina", rekao je Leser. "Evropska sposobnost da se nosi s tim zavisi od brzine kojom će se to dogoditi", dodao je.

Zaostajanje Evrope u izdacima za odbranu godinama je ljutilo administracije SAD iz obje stranke, iako su NATO članice, uključujući Njemačku, pojačale ulaganja nakon invazije na Ukrajinu 2022. godine. NATO predviđa da će 23 od 32 saveznika ove godine dostići cilj izdvajanja dva odsto bruto domaćeg proizvoda za odbranu, u poređenju sa samo tri prije deset godina.

Tokom svog mandata od 2017. do 2021, Tramp je prijetio da će napustiti "delinkventne" zemlje ako ne budu plaćale svoje "račune". Tokom ove kampanje nagovijestio je da bi Rusija mogla da radi šta želi s njima.

Njegove prijetnje su narušile povjerenje i zabrinule zemlje najbliže sve nepredvidljivijoj Rusiji, poput Estonije, Letonije, Litvanije i Poljske.

AP piše da Evropljani vide rat u Ukrajini kao egzistencijalni izazov, na način na koji ga SAD na kraju možda neće posmatrati, čak i uz neke znake zamora od rata koji se pojavljuju u samoj Evropi.

Ako Tramp pobijedi, "sve ukazuje na to da on nema interes da nastavi podršku Ukrajini u ovom ratu" i brzo će se založiti za neku vrstu primirja ili mirovnog sporazuma koji Kijevu možda neće odgovarati, a na koji Evropa možda neće biti spremna, rekla je Tauzendfrojnd.

"A takođe, Evropa ni na koji način ne može da nadomjesti vojnu prazninu ako bi se SAD povukle".

"Čak i s administracijom Haris, postoji sve šira, promjenljiva debata - iskreno, s obje strane Atlantika - o tome šta slijedi u ratu u Ukrajini, šta je završnica", rekao je Leser.

Bajden je naglasio potrebu za dosljednom podrškom Ukrajini tokom nedavne kratke posjete Berlinu, gdje je razgovarao sa liderima Njemačke, Francuske i Britanije.

"Ne smijemo odustati. Moramo održati podršku", rekao je Bajden. "Po mom mišljenju, moramo nastaviti dok Ukrajina ne ostvari pravedan i trajan mir".

Iskustvo koje je stekao kroz život naučilo ga je da "nikada ne potcjenjujemo moć demokratije, nikada ne potcjenjujemo vrijednost saveza", dodao je 81-godišnji Bajden.

Njemački predsjednik Frank-Valter Štajnmajer, koji je Bajdenu dodijelio najviše njemačko priznanje za njegov doprinos transatlantskim odnosima, nada se da to čuju Bajdenovi sunarodnici.

"U narednim mjesecima, nadam se da će Evropljani zapamtiti: Amerika nam je neophodna", rekao je. "A takođe se nadam da će Amerikanci zapamtiti: Vaši saveznici su vam neophodni. Mi smo više od samo 'drugih zemalja' u svijetu - mi smo partneri, mi smo prijatelji".

Prema ocjeni AP-a, naredne godine mogle bi biti burne bez obzira na to ko pobijedi u Bijeloj kući.

"Bez obzira na ishod sljedeće sedmice, polovina zemlje će biti bijesna", rekao je Leser, primjećujući da postoje "svi izgledi" za podijeljenu vladu u Vašingtonu.

"Evropa će se suočiti s veoma haotičnom i povremeno disfunkcionalnom Amerikom", zaključio je.

( A.Š. )