Inspekcija i sindikati kontrolišu povećanje plata
Minimalne zarade moraju biti povećane na 600 ili 800 eura i one moraju činiti osnovicu obračuna na koju se dodaju sve naknade. Svi ostali zaposleni moraju dobiti povećanje od oko šest odsto neto zarade zbog umanjenje doprinosa za penzijsko osiguranje
Zaposleni koji sumnjaju da im poslodavac nije obračunao zarade za oktobar u skladu sa novim izmjenama zakonom iz programa “Evropa sad 2” i Opštim kolektivnim ugovorom, čija isplata počinje od danas, mogu da se obrate Inspekciji rada, koja ima zakonsku nadležnost za kontrolu ispravnosti obračuna zarada, ili Uniji slobodnih sindikata ako su njeni članovi.
Od 1. oktobra stupile su na snagu izmjene Zakona o obaveznim socijalnim doprinosima, kojim je doprinos za penziono osiguranje na teret poslodavca od 5,5 odsto bruto zarade ukinut, a doprinos za zaposlenog smanjen sa 15 na 10 odsto. Tada je stupila na snagu i izmjena zakona o radu kojim se minimalna zarada povećava sa 450 na 600 eura za zaposlene na radnom mjestu kojim se zahtjeva školska sprema do petog stepena obrazovanja, a na 800 eura za radna mjesta koja su sistematizacijom definisana za visoku školsku spremu sa šestim i većim stepenom obrazovanja.
Svi ostali zaposleni, koji nisu obuhvaćeni povećanjem minimalne zarade, treba da dobiju uvećane neto zarade za oktobar za oko šest odsto na osnovu smanjenje stope doprinosa za PIO sa 15 na 10 odsto bruto zarade.
Za poslodavce sa smanjuju doprinosi za 5,5 odsto bruto zarade i oni nisu obavezni da za taj dio dodatno povećaju zarade zaposlenima iako su neki to najavili. Ako poslodavci imaju više radnika za koje moraju povećati minimalne zarade nego zaposlenih za koje im se smanjuje trošak doprinosa, oni mogu biti i u gubitku po programu “Evropa sad 2”.
Inspekcija rada koja ima nadležnost kontrole zakonitog bračuna zarada od prošlog mjeseca ponovo djeluje pri Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga.
USS očekuje da će biti žalbi radnika
U Uniji slobodnih sindikata kazali su “Vijestima” da već imaju veliko interesovanje svojih članica oko nedoumica u vezi sa obračunom zarada, koje će rješavati zajedno sa nadležnim, kao i da tek od sjutra očekuju povećano interesovanje zaposlenih.
“Svi zaposleni koji su imali nedoumice u vezi sa navedenim obračunom su se već uveliko počeli obraćati Uniji slobodnih sindikata Crne Gore, a tek nakon isplate prve zarade po programu ‘Evropa sad 2’ očekujemo povećano interesovanje zaposlenih. USSCG je tu, kao i uvijek, da ukaže na eventualne propuste, ali i usmjeri zaposlenog na pravu adresu kod nadležnih institucija”, naveli su “Vijestima” iz ove sindikalne centrale.
Prema navodima iz zakona, minimalnu zaradu od 600 eura imaće zaposleni na radnom mjestu od prvog do petog stepena stručne spreme, koji imaju ugovor o radu na puno radno vrijeme, odnosno pravo na uvećanu minimalnu zarade nemaju oni koji imaju ugovore o radu na manje od punog radnog vremena i oni koji rade na osnovu ugovora o djelu, privremenim i povremenim poslovima ili drugim oblicima angažovanja koji nisu ugovor o radu.
Ono što je bilo sporno je da li se minimalna zarada od 800 eura odnosi na sve zaposlene sa visokim obrazovanjem, ali je zakonom definisano da se to odnosi na radna mjesta koja su sistematizacijom i ugovorom o radu definisana kao radna mjesta za koje je potrebna viša škola ili fakultet. Odnosno zaposleni mora u ugovoru o radu mora provjeriti kako mu je definisano radno mjesto.
Poslodavac ne može izbjeći obavezu
“Vijesti” su pitale Uniju slobodnih sindikata da li je postoji prostor da poslodavac izbjegne obavezu povećanja minimalne zarade na 600 eura ili na 800 ako zaposleni radi na mjestu za koje je predviđena visoka školska sprema.
“Zarada se isplaćuje isključivo prema radnom mjestu koje zaposleni pokriva prema sistematizaciji. Dakle, zaposleni koji rade na radnom mjestu na kojem se zahtijeva stručna sprema od NK do SSS moraju imati zaradu od najmanje 600 eura, dok zaposleni koji rade na radnom mjestu na kojem se zahtijeva stručna sprema od VK do VSS moraju imati zaradu od najmanje 800 eua. U pitanju je imperativna obaveza poslodavca i on je nikako ne može izbjeći, odnosno može da pokuša, ali zaposleni ima zakonske mehanizme kako da ga natjera da tu obavezu ispoštuje”, naveli su iz ove sindikalne centrale.
Povećanje minimalne zarade, uz ono što već piše u Opštem kolektivnom ugovoru (OKU), uslovile su da su novi iznosi minimalnih zarade postale osnovice za obračun, odnosno da se na te iznose moraju dodati sve nadoknade koja zaposleni ostvari u tom mjesecu.
“Situacija je ovdje ista kao prilikom uvođenja programa “Evropa sad 1” gdje se podrazumijeva da sva uvećanja iz rada, kao npr. noćni, praznični, prekovremeni rad, pripravnost, rad nedjeljom, moraju biti obračunati i isplaćeni, odnosno dodati na iznos minimalne zarade, dok je izuzetak i dalje minuli rad koji ‘ulazi’ u iznos minimalne zarade zaposlenog”, naveli su iz USS-a.
Iz Ministarstva finansija nisu odgovorili na pitanja “Vijesti” o obračunu zarada u javnom sektoru, koliko sada ima ukupno zaposlenih koji primaju zarade iz državnog budžeta i koliko njih će primiti minimalnu zaradu.
Cilj ispunjenje političkog obećanja
Cilj svih ovih izmjena je da se ispuni predizborno obećanje Pokreta Evropa sad, da će prosječne zarada iznositi hiljadu eura za godinu nakon što je izabrana Vlada premijera Milojka Spajića. Da li je taj cilj ostvaren biće poznato 29. novembra kada će MONSTAT objaviti podatak o posječnoj zaradi za oktobar. Prosječna neto zarada za septembar iznosi 877 eura.
Zbog ovih izmjena deficit u budžetu Fonda PIO za narednu godinu biće povećan na 380 miliona eura, koji će se pokušati nadomjestiti povećanjem PDV-a i akciza na dio proizvoda i usluga, kao i drugim mjerama poput oporezivanja dobitaka od igara na sreću, puni iznos PDV-a na vrijednost pošiljki iz inostranstva i kupovinu preko interneta...
Evropska komisija, MMF, Svjetska banka i rejting agencije su izrazile rezervu prema tome da je plan moguć i da će državne finansije biti održive.
Sindikati traže izmjene kolektivnih ugovora kako se zarade ne bi izjednačavale
Zbog uvećanja plata administrativnim mjerama kroz povećanje minimalne zarade a ne kroz linearno povećanje koeficijenata, zahtjeve za usklađivanje koeficijenata već su najavili iz sindikata zdravstva i sindikata uprave i pravosuđa da će od danas biti skoro izjednačene zarade srednjeg medicinskog kadra i samostalnih referenata sa zaposlenima koji imaju najniže kvalifikacije.
Sindikati upozoravaju da će tražiti izmjene kolektivnih ugovora za zadravstvo, prosvjetu, državnu upravu i pravosuđe kako bi se izbjeglo izjednačavanje zarada za različite nivoe obrazovanja i odgovornosti.
“Upozorili smo Vladu i poslodavce da će imati ovaj problem. Moraju se kroz razliku u zaradi vrednovati ljudi koji su ulagali u svoje obrazovanje jer su oni zbog tog obrazovanja kasnije stupili u radni odnos i moraće zbog toga biti duže u radnom odnosu da bi ostvarili pune penzije”, saopšteno je ranije “Vijestima” iz USSCG.
Iz Sindikata uprave i pravosuđa su izračunali da samostalni referent sa srednjom školom ili gimnazijom, sa 25 godina radnog staža sada ima neto zaradu od 630 eura, a da će mu sada neto zarada za oktobar zbog umanjenja doprinosa biti uvećana na 660 eura.
“Nekome s najnižim prvim stepenom stručne spreme, koji je tek počeo s radom, zarada će biti 600 eura. Ovakvim načinom povećavanja zarada se ne vrednuje obrazovanje i radno iskustvo, odnosno doprinos tog zaposlenog”, saopšteno je iz Sindikata uprave i pravosuđa koji već dvije godine traže usklađivanje koeficijenata.
( Goran Kapor )