Tramp pokušava da se „opere” od Projekta 2025
Bivši predsjednik SAD se trudi da se distancira od radikalne grupe Heritidž, čiji se predsjednik hvalio bliskošću sa njim, a koja je predstavila svoje ideje u kontroverznom manifestu
Kevin Roberts, predsjednik Heritidž fondacije i tvorac njenog kontroverznog manifesta Projekat 2025, u maju je sa oduševljenjem govorio o svojim vezama sa Donaldom Trampom.
“Zbližio sam se sa predsjednikom na ličnom nivou”, rekao je Roberts za “Fajnenšl tajms” u svom kabinetu blizu zgrade američkog Kapitola u Vašingtonu. “I često razgovaramo.”
Roberts je bio uvjeren da će Tramp prihvatiti i usvojiti mnoge preporuke iz Projekta 2025, čime bi “otvorio najslavniju zlatnu eru konzervativnih reformi još od Ronalda Regana.”
Heritidž je “na osnovu razgovora s predsjednikom Trampom i njegovim saradnicima vjerovao da će značajan dio ovih preporuka biti uzet u razmatranje za sprovođenje,” izjavio je Roberts.
Nekoliko mjeseci kasnije, u trenutku kada jedna od najneizvjesnijih predsjedničkih trka u istoriji SAD ulazi u finalnu fazu, Roberts, Projekat 2025 i sama Heritidž fondacija privremeno su isključeni iz Trampovog kruga.
Projekat 2025, uključujući velike djelove teksta koje su napisali bivši zvaničnici Trampove administracije, predstavlja rigorozan plan radikalnih konzervativnih akcija u slučaju da se Republikanac vrati u Bijelu kuću sljedeće godine.
Među predlozima u okviru Projekta 2025 su zapošljavanje ideološki lojalnih državnih službenika, prikupljanje podataka o abortusima i ograničavanje upotrebe pilula za abortus, stroge mjere protiv ilegalne imigracije radi lakšeg pritvaranja i deportacije, zabrana pornografije i ograničavanje kontracepcije.
Tramp je tokom kampanje obećavao da će sprovesti neke od ovih mjera. Međutim, Projekat 2025 postao je toliko kontroverzan - i materijal za napade demokrata - da bivši predsjednik i njegovi saveznici sada insistiraju da nemaju nikakve veze sa njim.
“Jedine zvanične politike za drugi mandat su one koje dolaze direktno od predsjednika Trampa i njegovog izbornog štaba”, izjavila je prošle nedjelje Karolin Levit, portparolka Trampove kampanje.
Ranije ove godine, sam Tramp izjavio je da “nema pojma ko stoji iza Projekta 2025”, nazivajući neke od njegovih planova “smiješnim i užasnim.” Kris LaSivita, menadžer njegove kampanje, opisao je Heritidž kao “bol u vratu,” dok je Hauard Latnik, šef Trampovog tranzicionog tima zadužen za kadrove, u nedavnom intervjuu za “Fajnenšl tajms” Projekat 2025 nazvao “radioaktivnim”.
Međutim, svega par dana do izbora 5. novembra, dokument Heritidža ostaje veliki teret za Trampa dok se obraća biračima u završnici kampanje.
Kamala Haris, Trampova demokratska protivnica, na mitinzima u ključnim državama koje će odlučiti o ishodu glasanja stalno pominje Projekat 2025, a iz njene kampanje tvrde da je to snažan pokazatelj ekstremnih politika koje bi bivši predsjednik sproveo ako pobijedi.
Predlozi Projekta 2025 uključuju zapošljavanje ideološki lojalnih državnih službenika, zabranu pornografije i ograničavanje kontracepcije.
“Samo guglajte Projekat 2025”, rekla je Haris na nedavnom mitingu u Atlanti u Džordžiji. “Možete li da vjerujete da su to stavili u pisanu formu? . . . To je detaljan i opasan plan o tome šta će Donald Tramp uraditi ako bude izabran za predsjednika”.
Plan na 922 strane nije nov za republikansku administraciju. Heritidž ga je predstavio u aprilu 2023. godine. Međutim, radikalna agenda ovog dokumenta dovela je Heritidž u politički centar pažnje na način koji je rijedak, ako ne i bez presedana, u svijetu američkih organizacija.
Ova burna reakcija znatno je povećala uloge za Heritidž kada je riječ o trci za Bijelu kuću. Trampova pobjeda bi bila veliki podsticaj za ovu organizaciju i njene vođe. Međutim, Heritidž će se suočiti sa velikim udarcem ako Tramp ponovo izgubi.
“Ako Tramp pobijedi, pored svih kritika na račun Projekta 2025, Heritidž će biti u dobrom položaju. Mislim da će, ako Tramp izgubi, biti mnogo optuživan”, rekao je Derek Skajders, viši saradnik u Američkom institutu za preduzetništvo, još jednoj desno orijentisanoj organizaciji, i bivši analitičar Heritidža koji još uvijek sarađuje sa njima u oblasti odnosa između SAD i Kine.
Upućeni analitičari kažu da je status Heritidža kao političkog gromobrana rezultat evolucije koja ga je učinila više populističkim tokom protekle decenije.
Prema njihovim riječima, promjena je počela 2014. godine, kada je Džim DeMint, bivši senator Južne Karoline koji je predvodio pokret Čajanka (Tea Party), postao predsjednik Heritidža, a njegovo političko krilo - nazvano Heritidž akcija - sukobilo se sa republikanskim liderima na Kapitolu.
Tokom godina, Heritidž je postao više izolacionistički kada je riječ o spoljnoj politici i fokusirao se više na socijalna pitanja. Potom je došao Roberts, bivši direktor Katoličkog koledža u Vajomingu, koji je kasnije radio za konzervativnu političku grupu u Teksasu. Imenovan je za lidera Heritidža u oktobru 2021. godine i od tada je agresivno promovisao njegov rad.
“U procesu smo druge američke revolucije, koja će ostati bez krvi ako ljevica to dopusti,” rekao je Roberts u julu na podkastu “War room”, koji vodi Trampov bivši politički savjetnik Stiv Benon.
I Džej Fegan, profesor političkih nauka na Univerzitetu Ilinois-Čikago, koji je napisao knjigu o usponu partijskih organizacija, rekao je za Robertsa da “djeluje kao da želi da bude voditelj na Foks njuzu koliko i da bude predsjednik istraživačke organizacije.”
“Roberts je otkrio ono što klasa konzervativnih aktivista zaista želi, a što je duboko nepopularno” rekao je Fegan, misleći na Projekat 2025. Međutim, to je takođe “prilično dobar prikaz onoga što ljudi koji će na kraju biti imenovani u (Trampovu) vladu žele”, dodao je.
Kritičari smatraju da je tokom kampanje Roberts previše insistirao na svojim stavovima, postajući previše naporan za Trampa i druge republikanace koji treba da osvoje umjerenije birače.
Jedan konzervativni lider rekao je za “Fajnenšl tajms” da je organizacija trebala tiho da radi svoj posao i preda ga Trampovom timu nakon izbora. “To je bila totalna greška,” rekao je konzervativni lider.
Roberts se prkosno suprotstavio kritikama. U septembru je rekao za Foks njuz da će Heritidž predstaviti još jedan plan u sljedećem izbornom ciklusu i “uzvratiti udarac (demokratama) u nos.”
Eli Lehrer, bivši analitičar Heritidža koji je sada predsjednik Ar strit instituta, još jedne desno orijentisane organizacije, kazao je da je karakterizacija Projekta 2025 pretjerana.
“Ako ste progresivni, imate mnogo razloga da ga ne volite, a konzervativci takođe imaju razloge da ga ne vole”, rekao je Lehrer. “Da li je to neki duboko zloslutni plan za izgradnju fašističke teokratije? Ne, nije.”
Heritidž i dalje ima dovoljno sredstava, podržavaju ga veliki i mali donatori, što bi moglo pomoći organizaciji da preživi pritisak bez obzira na ishod izbora. U 2022. godini, primili su preko 95 miliona dolara u doprinosima i grantovima, a neto vrijednost imovine procijenjena je na 332 miliona dolara, navodi se u posljednjem izvještaju. Međutim, Heritidž se takođe suočava s rastućom konkurencijom drugih organizacija u Vašingtonu koje su povezane sa Trampom, a manje sa Projektom 2025.
Ako bivši predsjednik pobijedi, svi pogledi će biti upereni u to da li će Heritidž i Roberts biti vraćeni u krug - i da li će njihovi planovi biti sprovedeni. Roberts je rekao da će “konačne odluke” o politikama donositi Tramp i da je njegova organizacija “istinski skromna” kada je riječ o njenoj ulozi.
“Ni ja kao osoba, ni Heritidž kao organizacija, niti bilo koja od organizacija koje su dio Projekta 2025, nijesmo tako pretenciozni da kažemo da ćemo diktirati šta će predsjednik Tramp ili bilo koji izabrani predsjednik raditi,” izjavio je Roberts.
Prevod: N. B.
( Fajnenšl tajms )