Satler za "Vijesti": Ne dozvoliti da identitetska pitanja budu u centru pažnje

Imate sve razloge da budete ponosni na građansku strukturu vaše države, koja ne samo da slavi prelijepu raznolikost Crne Gore, već služi i kao ključni adut za budućnost.

To je u intervjuu “Vijestima”, rađenom elektronskom poštom, rekao ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler, odgovarajući na pitanje šta je njegova poruka dijelu vlasti koji svako malo pokreće identitetske teme koje produbljuju polarizaciju u društvu.

On je rekao da je dobro biti optimističan zbog dobijenog IBAR-a i pozitivnog izvještaja o napretku, ali da taj optimizam, koji “podiže očekivanja... treba da prati suština”, ponavljajući da se “ne treba zanositi”.

“I dalje je pred nama ogroman zadatak. Osim političkog fokusa, široke podrške i discipline, biće potrebni i značajni administrativni kapaciteti i istrajnost kako bi se uspostavilo i sprovelo na desetine zakona i odluka koje će politički i ekonomski sistem Crne Gore približiti onima u državama članicama EU”, rekao je Satler.

On je istakao da vjeruje da politički lideri Crne Gore veoma dobro razumiju da pristupanje Evropskoj uniji nije posao za jednu partiju ili jednog lidera.

“Ili će za to biti zaslužna i vlada i opozicija, ili zasluge neće ni biti”, rekao je.

Odgovarajući na pitanje ima li istine u tvrdnjama da se vlast u Srbiji miješa u unutrašnje stvari Crne Gore i planu da Crna Gora postane još jedna Republika Srpska, marioneta Beograda i Moskve, Satler je rekao: “Očekujemo od svih država kandidatkinja za pristupanje da promovišu dobrosusjedske odnose i da se uzdrže od bilo kakvog uplitanja u unutrašnja politička pitanja svojih susjeda”.

Koje su tri najveće prepreke u Crnoj Gori koje je mogu osujetiti da zatvori četiri pregovaračka poglavlja do kraja godine, ostatak do 2026, kao i da postane članica EU do 2028? Zašto? Koje su moguće prepreka u EU i šire, uključujući geopolitičke?

Iako izazovi nesumnjivo postoje, prvo bih naglasio koliko je zapravo ogromna prilika koja se pruža Crnoj Gori i da je država ne želi propustiti. S jedne strane, agresija Rusije koja se dešava na evropskom tlu, navela je države članice EU da proširenje Unije sagledaju kao geopolitički imperativ.

S druge strane, Crna Gora ima ambicioznu Vladu, s dosad neviđenom podrškom u Skupštini, proevropsku opoziciju i ogromnu većinu građana koji podržavaju evropske reforme.

Ipak, samo ambicije i jaka želja za pridruživanjem EU neće biti dovoljne. Koliko god EU bila spremna na proširenje, taj proces je i dalje zasnovan na zaslugama, a Crna Gora će morati da uloži naporan rad potreban za dovršavanje svih potrebnih reformi vezanih za EU.

Moraćete uvjeriti sve države članice EU da je država sposobna da uspostavi i primjenjuje iste pravne norme koja važe širom naše Unije.

U kojoj mjeri nesuglasice u vlasti, koje su konstatovane i u izvještaju o napretku, mogu ugroziti ostvarenje tog cilja? Šta mogu EK i Delegacija EU uraditi da do toga ne dođe?

Političke nesuglasice sastavni su dio svake demokratije. Međutim, takođe su to i dijalog i izgradnja konsenzusa o ključnim pitanjima koja utiču na živote i egzistenciju svih građana. Prema mišljenju ogromne većine vaših građana, pristupanje Crne Gore EU je na vrhu te liste.

Koliko god političke rasprave bile žustre, politički akteri nikada ne bi smjeli izgubiti iz vida da su sva najveća dostignuća države ostvarena kada je u fokusu bilo jedinstvo. Građani Crne Gore već su ujedinjeni oko evropske budućnosti države.

Njihov primjer sada treba da slijede političari i okupe se oko tog istog cilja. EU će sigurno podržati sve iskrene i inkluzivne napore ključnih političkih aktera da se okupe oko zajedničke platforme koja bi osigurala udruženi fokus i disciplinu u podršci ključnim reformama vezanim za EU.

Na konferenciji za novinare sa premijerom Spajićem rekli ste da se u ovom trenutku ne treba “zanositi” izradom ugovora o pristupanju Crne Gore EU, čijim se potenciranjem od strane crnogorskih zvaničnika možda želio stvoriti i utisak da je članstvo Crne Gore gotova stvar. Čini li Vam se da se pretjeralo sa euforijom i samozadovoljstvom još od dobijanja IBAR-a, a pogotovo nakon pozitivnog izvještaja o napretku, ne umanjujući naravno ostvareni uspjeh? Je li to zdravo za uspješan završetak ove utakmice?

Ja sam neko ko čašu vidi kao dopola punu. Pozitivan stav sam po sebi pomaže da se ide naprijed. Međutim, svakako da taj optimizam mora biti praćen suštinom. Mnogo mi se dopada pozitivna energija i entuzijazam prisutan ovdje.

To je ključno za pridobijanje i očuvanje podrške građana, ali i neizbježno podiže očekivanja. Može se slobodno reći da je odrađen ogroman posao kako bi se dobio pozitivan IBAR. I što je možda još važnije, Crna Gora je ponovo otkrila recept za uspjeh.

Država je pokazala i sebi i drugima da se sjajne stvari dešavaju kada se uloži naporan rad i kada politički akteri odluče da stave razlike po strani radi opšteg dobra.

Ipak, kažem, ne treba da se zanosimo. I dalje je pred nama ogroman zadatak. Osim političkog fokusa, široke podrške i discipline, biće potrebni i značajni administrativni kapaciteti i istrajnost kako bi se uspostavilo i sprovelo na desetine zakona i odluka koje će politički i ekonomski sistem Crne Gore približiti onima u državama članicama EU.

Iz jednog dijela vlasti svako malo se pokreću identitetska pitanja koja dijele crnogorsko društvo - poput zahtjeva da srpski jezik bude službeni čak i putem “ustavotvorne skupštine”, da se uvedu nacionalne kvota u policiji i vojsci, poput uklanjanja crnogorske zastave iz parlamenta i držanja zastava drugih država u kabinetima zvaničnika - čime se produbljuje polarizacija koja je takođe konstatovana u izvještaju. Šta je vaša poruka tom dijelu vlasti? Zašto se to radi? Je li sad pravo vrijeme za takve zahtjeve, za koje oni tvrde da su legitimni a kritičari da vode etnofederalizaciji Crne Gore i gubitku njenog građanskog karaktera ako se ostvare?

Identitetska pitanja su svakako unutrašnja stvar Crne Gore. Ono što mogu reći, međutim, jeste da ova pitanja nisu ništa novo; o njima se diskutovalo i nastaviće se diskutovati.

To je normalno, posebno u multietničkim i multireligijskim društvima kao što je Crna Gora. Ipak, Crna Gora je iznova pokazala da jedinstvo nadmašuje podjele i da imate mnogo više onoga što vas spaja nego što vas razdvaja.

Vrlo je važno ne dozvoliti da ova pitanja postanu centralna u političkoj debati u državi. Ono što bi trebalo da bude u centru pažnje, a što je bilo u centru pažnje tokom protekle godine, jeste odlučno kretanje ka Evropskoj uniji. A tu ambiciju dijeli velika većina vaših građana.

Imate sve razloge da budete ponosni na građansku strukturu vaše države, koja ne samo da slavi prelijepu raznolikost Crne Gore, već služi i kao ključni adut za budućnost.

Opozicija oštro reaguje na “provokacije” iz prethodnog pitanja, prijeti bojkotom parlamenta i otporom svim sredstvima ako se pređu “crvene linije” npr. oko uvođenja dvojnog državljanstva. Ako do takvog eventualnog haosa dođe, teško će se usvojiti neke zakonodavne i ustavne promjene, jer su i glasovi opozicije neophodni za to, a pažnja političara i institucija možda neće u potpunosti biti usmjerena na brzo ispunjavanje pregovaračkih mjerila. Šta je Vaša poruka opoziciji?

Vjerujem da politički lideri Crne Gore veoma dobro razumiju da pristupanje Evropskoj uniji nije posao za jednu partiju ili jednog lidera. Ili će za to biti zaslužna i vlada i opozicija, ili zasluge neće ni biti.

Srećom, Crna Gora ima proevropsko rukovodstvo Vlade, kao i proevropsku opoziciju. Ako Crna Gora želi da ostvari ambicioznu agendu i zatvori sva pregovaračka poglavlja do kraja 2026, moraćemo vidjeti da su riječi ispraćene konkretnim političkim djelovanjem s obje strane.

Vidjeli smo, s nedavnim popisom i zakonima za IBAR, da, kada je Vlada ozbiljna u namjeri da sprovede reforme, uz konstruktivan odnos i podršku opozicije, moguće je ostvariti velike stvari za državu.

Kritičari vlasti u Srbiji, neki analitičari i crnogorska opozicija tvrde da se ona itekako miješa u unutrašnje stvari Crne Gore i namjerno izaziva nestabilnost, zapaljivim izjavama zvaničnika i preko svojih medija i partnera u dijelu, a ima i optužbi da je to dio plana da Crna Gora postane još jedna Republika Srpska, marioneta Beograda i Moskve. Ima li istine u tome, s obzirom da ste donedavno ovaj isti posao radili u BiH? Ako ima, zašto Brisel toleriše, po nekim ocjenama, autokratski režim u Srbiji?

Crna Gora je suverena država i njena budućnost je u Evropskoj uniji. Očekujemo od svih država kandidatkinja za pristupanje da promovišu dobrosusjedske odnose i da se uzdrže od bilo kakvog uplitanja u unutrašnja politička pitanja svojih susjeda.

EU svakako nije gledala kroz prste u odnosu na IBAR. Komisija je, kao i države članice, obavila temeljnu procjenu. Vidjeli smo vrlo značajan posao koji je odradila Vlada i široku partijsku podršku u Skupštini. To nije bio mali poduhvat, i svi akteri zaslužuju priznanje za to.

S druge strane, koliko god IBAR bio zaslužen, nekoliko važnih obaveza povezanih s IBAR-om još treba da se ispune, uključujući usvajanje Zakona o finansiranju političkih partija i izbor predsjednika Vrhovnog suda. Očekujemo brzo djelovanje u vezi s ovim pitanjima.

Takođe, ne smijemo zaboraviti da se IBAR odnosi na privremena mjerila. Vladavina prava i dalje ostaje u centru pažnje za cjelokupan proces pristupanja, i ključni rad na poglavljima vladavine prava 23 i 24 mora da se nastavi kako bi Crna Gora ispunila i završna mjerila.

Crna Gora nikad nije dobila “hljeba bez motike”

Šta biste rekli onima koji tvrde da bi se Crnoj Gori napravila medveđa usluga ako bi nedovoljno reformisana postala članica EU, jer bi, kao u nekim drugim slučajevima prijema nedovoljno spremnih država, EU izgubila poluge koje ima dok traju pregovari o članstvu?

Ako išta znam o Crnoj Gori, to je da ona nikada nije dobila hljeba bez motike – da su njena dostignuća bila i zaslužena i opravdana.

I to nije samo pitanje nacionalnog ponosa. Kad država postane članica EU, tad zapravo počinje njena pravna obaveza da primjenjuje sve standarde i pravila i poštuje vrijednosti EU.

Zato Crna Gora, prije nego što se pridruži EU, treba da se postara da je u potpunosti sposobna da ispunjava sve obaveze i uživa sve pogodnosti članstva u EU. Na taj način će moći da najviše doprinise našoj Uniji i izvuče najveću korist iz članstva.

Siguran sam u namjeru Crne Gore da se obrati Hrvatskoj i pronađe rješenja

Na koji način Crna Gora može izgladiti odnose sa Hrvatskom, kako bi izbjegla mogućnost da Zagreb usporava ako ne i blokira njen evropski put?

Dobrosusjedski odnosi su u samom DNK evropskog projekta. Održavanje dobrih odnosa sa svim susjedima, uključujući i državu članicu EU, Hrvatsku, svakako je suštinski dio procesa evropske integracije Crne Gore.

Hrvatska je oduvijek bila među najodanijim zagovornicima evropskog puta Crne Gore. Siguran sam da je Crna Gora ozbiljna u namjeri da se obrati svom prijatelju i susjedu i pronađe obostrano prihvatljiva rješenja za razna pitanja.

Ako se sve što treba za poglavlja ne završi 4 mjeseca ranije, možda se plan do 2026. ne ostvari

Ima li sadašnja vlast volje, kapaciteta i ljudskih resursa da za nešto više od dvije godine zakonodavno i faktički izgradi institucije koje nije uspjela da izgradi više od 30 godina?

Važno je naglasiti da pristupanje EU nije samo pitanje velikih političkih odluka. Država kandidatkinja mora pokazati sposobnost, fokus i istrajnost da donese desetine zakona i osigura njihovu dosljednu primjenu u različitim oblastima javnih politika, kroz takozvana “tehnička poglavlja”, koja obuhvataju sve, od zaštite životne sredine do bezbjednosti hrane i sajber sigurnosti.

Dok Vlada i opozicija dijele i odgovornost i zasluge za ključne političke odluke, sposobnost i fokus javne uprave jasno su odgovornost izvršne vlasti.

Ukoliko Crna Gora želi da dosljedno sprovede svoju ambicioznu evropsku agendu, moraće usvajati sve zakone i donositi sve odluke vezane za EU dobrom dinamikom i veoma kvalitetno.

Na primjer, da bi zatvorila neko poglavlje u planiranom roku, Crna Gora će morati da usvoji sve relevantne zakone i završi sve potrebne aktivnosti za zatvaranje tog poglavlja četiri mjeseca ranije.

U suprotnom, postoji rizik od odlaganja i kašnjenja u ambicioznom planu da zatvori sva poglavlja do kraja 2026.

( Biljana Matijašević, Mihailo Jovović )