Kuda vodi protekcionizam u svjetskoj trgovini
EU i SAD koriste carine da bi ojačale domaću privredu. Međutim, za Njemačku, kao izvozno orijentisanu naciju - to nije dobro. Kakve posljedice ima sve veći protekcionizam na svjetsku privredu?
Ono što se već dugo nagovještavalo sada je postalo stvarnost: Evropska unija je od srijede (30. oktobra) uvela dodatne dažbine na električna vozila koja se uvoze iz Kine. Njemačka je bila protiv toga i do kraja se borila da to toga ne dođe.
Riječ je o takozvanim kompenzacionim carinama. Tvrdi se da kineski proizvođači automobila uživaju subvencije koje im omogućavaju značajnu prednost na evropskom tržištu. Za Saminu Sultan iz Instituta njemačke privrede u Kelnu to je svojevrsni „crveni karton" – znak trgovinskom partneru da se ne može ponašati na taj način.
Ovakve mjere nisu prvi put uvedene. Kina, kao i SAD i mnoge evropske zemlje, u prošlosti su često uvodile posebne carine na uvezene proizvode. To je bio slučaj sa solarnim panelima, medicinskim proizvodima, poluprovodnicima, čelikom i aluminijumom, pa čak i prehrambenim proizvodima. Sukobi su često bili tako oštri da su ih nazivali „trgovinskim ratovima".
Kina više nije „svjetska fabrika" za jeftinu proizvodnju
Ipak, globalna podjela rada donosi značajne prednosti svim stranama, kaže Ulrih Kater, glavni ekonomista DekaBanke:
„Tokom devedesetih godina, doživjeli smo vrhunac globalne ekonomije. Cijela svjetska privreda bila je jedna velika fabrika. Svako je mogao da proizvodi tamo gdje je to za njegov proizvod bilo najisplativije i da prodaje gdje su se nalazili zainteresovani kupci."
Ali, mnogo toga se promijenilo u posljednjim decenijama. Kina je napredovala. Više nije „svjetska fabrika" za jeftinu proizvodnju, već se odavno etablirala kao važan igrač u globalnoj ekonomiji.
S druge strane, Amerikanci strahuju za svoju višedecenijsku dominaciju. Donald Tramp igra ključnu ulogu u tom procesu – tokom svog prvog mandata kao predsjednik SAD radio je prema svom sloganu „Amerika na prvom mjestu", a Bajdenova administracija je to nastavila i pojačala.
Evropljani, posebno Njemačka kao izvozni šampion, našli su se „između dvije vatre". „Zavisni smo od SAD i Kine kao trgovinskih partnera", kaže Karsten Brzeski iz ING-a. „Potrebne su nam sirovine iz Kine, kao i fotonaponske instalacije. Ako sada uvedemo visoke carine, znamo da će Kinezi reagovati, a to bi moglo negativno da se odrazi na naš ekonomski rast."
Carine su loše za njemačke proizvođače
Problem je u tome što se svijet sve više razdvaja – i ekonomski i politički. Na jednoj strani nalaze se državom vođeni i subvencionisani projekti, dok je na drugoj strani relativno slobodno tržište. Sve je manje jednakih uslova za konkurenciju. Protekcionističke mjere postaju sve češće.
Međutim, nijedna mjera nije bez posljedica. Kada se na električna vozila uvezena iz Kine uvedu carine, to pogađa i njemačke proizvođače automobila, jer oni proizvode u Kini za kinesko tržište - koje je najveće na svijetu, a i za svjetsku trgovinu. Slične probleme imaju proizvođači mašina, postrojenja, elektrotehnike i hemijske industrije.
Ekonomista Kater sa izvesnom dozom pesimizma gleda u budućnost. Iako to možda neće dovesti do potpunog kolapsa blagostanja, „postepene promjene će dovesti do toga da će potrošačka roba postati skuplja, a možda će neka roba biti dostupna samo u određenim djelovima svijeta ili će zbog carina biti preskupa".
Za mnoge ekonomiste, kraj slobodne trgovine je već stvarnost.
( Deutsche Welle )