Marović: Sa ovakvom parlamentarnom većinom ne možemo ući u EU

Crna Gora sa aktuelnom parlamentarnom većinom ne može ući u Evropsku uniju (EU), ocijenila je bivša ministarka evropskih poslova Jovana Marović.

Ona je kazala da je Evropska komisija (EK), davanjem zelenog svjetla na mapu puta za zatvaranje pregovaračkih poglavlja, htjela da pruži ruku, da određeni podstrek i utiče da se reforme intenzivnije sprovode.

Marović smatra da sa zatvaranjem četiri poglavlja do kraja ove godine neće biti nikakvih problema, jer je Crna Gora u tom dijelu ispunila uslove i usvojila neophodne zakone.

„Ne očekujem da će sada bilo koja država članica na bilo koji način blokirati, ili politizovati proces“, kazala je Marović u intervjuu agenciji MINA.

Ona ne očekuje probleme ni sa šest pregovaračkih poglavlja čije privremeno zatvaranje su za narednu godinu najavili iz Vlade - Poglavljem 3 - Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga, 4 - Sloboda kretanja kapitala, 5 - Javne nabavke, 6 - privredno pravo, 11 - Poljoprivreda i ruralni razvoj i 13 - Ribarstvo.

„Ukoliko sve bude išlo zamišljenom dinamikom i budemo ispunili taj tehnički dio koji se tiče uslovljavanja, očekujem da iduće godine takođe neće biti nikakvih problema“, navela je Marović.

Prema njenim riječima, problemi mogu nastati 2026. godine, kada se očekuje da Crna Gora zatvori 20 poglavlja.

„Osim što je to u tehničkom smislu ogroman dio posla, mislim da ćemo imati velikih problema što se tiče Poglavlja 27 - Životna sredina i klimatske promjene, jer smo već u pregovaračkoj poziciji tražili određena izuzeća“, rekla je Marović.

Ona je ukazala na skorašnju procjenu, prema kojoj će jedno mjerilo iz tog poglavlja biti ispunjeno tek sredinom 2028. godine.

„Već sam rekla da koalicija na vlasti nije toliko stabilna koliko se o tome priča, da mi zaista ne možemo sa ovakvom parlamentarnom većinom ući i da očekujem da će biti velikog uslovljavanja između koalicionih partnera“, rekla je Marović, ocjenjujući da će dio vladajuće koalicije tražiti protivusluge za glasanje za određene zakone.

Sve te protivusluge, kako je navela, utiču na stabilnost.

„Mislim da može doći do određene rekonstrukcije, ali ova Vlada ne smije da padne ukoliko mi planiramo da uđemo (u EU) 2028. godine“, rekla je Marović.

Ona je dodala da o pristupanju EU na kraju odlučuju države članice, koje u svakom trenutku mogu blokirati proces.

„Ne očekujem da to bude tokom ove ili sljedeće godine, ali 2026, kad vladavina prava dođe na red za zatvaranje, očekujem da će one tražiti stabilnost u državi. Neće moći da prolaze nacionalistički pirovi, retorika, neće moći da prođe ovakva parlamentarna većina i to je više nego jasno“, kazala je Marović.

Ona je rekla da je za nju informacija da će EK predložiti Savjetu formiranje tehničke radne grupe za pripremu ugovora o pristupanju Crne Gora EU, „bila na nivou zemljotresa“.

„Jer ako najavljujete i tražite od Savjeta da odobri tehničku komisiju koja će raditi na ugovoru o pristupanju, vi dajete i procjenu da bi pregovori mogli uskoro da budu zatvoreni“, navela je Marović.

Ona je kazala da je loša poruka to što su države članice, dan nakon te najave, iz izvještaja izbacile rečenicu koja se odnosi na predlaganje formiranja tehničke grupe za pripremu ugovora o pristupanju Crne Gora EU.

Marović je ocijenila da se time, prije svega, narušava kredibilitet EK.

„EK odlučuje o spremnosti i vrši procjenu na terenu. Ako je EK rekla - mogla bi ova država da zatvori pregovore, onda je trebalo da je u tome podrže države članice“, navela je Marović.

Ona je rkazala da je situacija u Crnoj Gori loša, ali da države članice nijesu spremne ni na kakvo obavezivanje i da je to zaista loša poruka.

Upitana da prokomentariše izvještaj EK o napretku Crne Gore za ovu godinu, Marović je kazala da je očekivan i da je sve što se moglo čuti od zvaničnika EK našlo mjesto u tom dokumentu.

Izvještaj EK je, prema riječima Marović, generalno pozitivan, i to je na neki način opravdanje za dobijanje Izvještaja o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR).

Ona je navela da je bilo za očekivati da će ocjene koje se odnose na poglavlja 23 i 24 biti nešto bolje nego prethodne godine.

„Ukupna ocjena za poglavlja 23 i 24 je „dobar napredak“, ali ne i „vrlo dobar napredak“. U godini u kojoj smo dobili IBAR, bilo je za očekivati da ona bude nešto veća“, rekla je Marović.

Ona je kazala da su ključne poruke izvještaja EK da su institucije krhke, da politička situacija nije baš toliko stabilna koliko Vlada i koalicioni partneri pokušavaju da predstave javnosti, da na rad institucija utiču mnogi faktori, uključujući politički uticaj, kao i da treba graditi institucije, jer nema vladavine prava bez jakih institucija.

„Druge poruke izvještaja su da postoji veliki broj pregovaračkih poglavlja na kojima treba dodatno raditi“, navela je Marović.

Fokus, kako je kazala, jeste na poglavljima 23 i 24, ali Crna Gora mora sva pregovaračka poglavlja zatvoriti do kraja 2026. godine.

„Za mene je ključna poruka izvještaja da treba još mnogo raditi“, istakla je Marović.

Ona je, odgovarajući na pitanje očekuje li da Crna Gora riješi zadatke koji se tiču sveobuhvatne izborne reforme i izbora predsjednika Vrhovnog suda, kazala da je zaista malo napora uloženo da bi ta pitanja bila riješena.

„To su pitanja kojima se moramo pozabaviti i što hitnije ih riješiti“, naglasila je Marović.

Ona je dodala da je tokom lokalnih izbora u Podgorici i prethodnih izbornih ciklusa bilo teško slušati da se i dalje komentariše birački spisak i „sve one stvari o kojima smo 30 godina polemisali, tokom vlasti Demokratske partije socijalista (DPS)“.

Marović je navela da su sve političke partije makar kratko bile na vlasti, a nijesu se uopšte bavile tim stvarima.

„Dakle, više nema opravdanja, ne možete sada prozivati DPS zbog toga što birački spisak ne valja“, navela je Marović.

Ona je, odgovarajući na pitanje šta usvajanje reformske agende Crne Gore, odnosno Plan rasta znači za evropski put države, kazala da su reformska agenda i sama sredstva koja država dobija od EU važna za ekonomsku konsolidaciju i izgradnju infrastrukture.

Marović smatra da je reformska agenda vrsta unapređenja Berlinskog procesa i „da su tu pod jednim krovom stavljene inicijative i sve što smo do sada imali u okviru regionalne saradnje“.

Prema njenim riječima, dinamika uspostavljanja zajedničkog regionalnog tržišta nije brza i države moraju da čekaju one zemlje koje „kaskaju“.

To, kako je kazala Marović, Crnoj Gori nikako ne odgovara.

Ona je ocijenila da reformske agende zemalja Zapadnog Balkana nijesu dovoljno ambiciozne.

„Mislim da se kad budu implementirane, nakon trogodišnjeg perioda, nećemo ni približiti određenim oblastima jedinstvenog evropskog tržišta, tako da apsolutno ne pije vodu priča da ćemo se integrisati postepeno u pojedine svere jedinstvenog evropskog tržišta“, kazala je Marović.

Za nju je, kako je rekla, problematičan i iznos novca koji je opredijeljen za Crnu Goru od 383,5 miliona eura, u poređenju sa 1,6 milijardi eura koje su opredijeljene za Srbiju.

Marović je ocijenila da treba više ulagati u državu koja je najbliža članstvu u EU, nego u ostale.

Kako je navela, priča da je kriterijum za opredjeljivanje sredstava bruto društveni proizvod i broj stanovnika, za nju nije valjan argument.

Upitana da prokomentariše poruke predsjednice EK Ursule fon der Lajen tokom njene posjete Crnoj Gori, Marović je kazala da sve što je Fon der Lajen rekla za Crnu Goru za nju nema nikakvu važnost i težinu.

„Ako je predsjednica EK dan prije posjete Crnoj Gori mogla da pohvali napore Srbije u oblasti vladavine prava, sve što je rekla za Crnu Goru za mene nema nikakvu važnost i težinu“, navela je Marović.

Upitana o izjavi hrvatskog poslanika u Evropskom parlamentu (EP) Tomislava Sokola da u Crnoj Gori i dalje postoje mnogi problemi od kojih je najveći sve jači srpsko-ruski uticaj na političke procese i reakciji poslanika Demokratske narodne partije Vladislava Bojovića da se Sokol svrstao uz DPS, Marović je rekla da poslanici EP predstavljuju svoje političke partije.

„Potpuno je logično da se bore za svoje političke agende i podržavaju svoje političke partnere u državama Zapadnog Balkana“, kazala je Marović.

Ona je navela da tu ne vidi ništa sporno i da ne vidi da je njegova izjava daleko od istine.

„Nikome nije smetalo to što je komesar za proširenje gurao Orbanovu i politiku druge države, odnosno trenutne partije koja je na vlasti. E to je sporno. Ako sa tog mjesta zagovarate jednu političku opciju, to je problem“, kazala je Marović.

Kako je ponovila, EP i svi njegovi članovi zagovaraju svoje političke opcije.

„Potpuno je legitimno da gospodin Sokol gura DPS, ukoliko to želi. Ja smatram da to ne bi trebalo, da bi trebalo realno gledati situaciju u Crnoj Gori, a ne podržavati neku političku opciju, ali to je njegovo pravo“, navela je Marović.

( MINA )