Španija: Poplave su bile katastrofalne i zato što se gradilo na kritičnim područjima

U istoriji Španije nezapamćena tragedija je u noći između utorka i srede odnijela najmanje 214 života, a za još stotinama nestalih se traga

8550 pregleda3 komentar(a)
Autoput u blizini Valensije nakon poplave, Foto: REUTERS

Španski mediji kao i mediji u cijeloj EU s velikom pažnjom prate otklanjanje tragičnih posljedica poplava na području Valensije i preovladava zaključak da su vlasti kasno upozorile stanovništvo "na strašnu danteovsku prijetnju", a i zato što se dopuštala izgradnja stanova i objekata na područjima za koje se znalo da mogu biti na udaru poplava.

Ova u istoriji Španije nezapamćena tragedija je u noći između utorka i srede odnijela najmanje 214 života, a za još stotinama nestalih se traga.

Materijalna šteta će bez sumnje prevazići milijarde evra, procjenjuju španski listovi.

Pored optužbi da su uprkos blagovremenom upozorenju nacionalne meteorološke službe, nedopustivo loše reagovale naročito pokrajinske, ali i centralne vlasti, ukazuje se takođe na to da je bujica nalik cunamiju usmrtila desetine ljudi i razorila čitava naselja i zato što su, umesto nasipa, brana i sistema odvođenja bujica, dozvole za gradnju objekata davane čak i tamo gdje je već ranije bilo velikih poplava.

Nacionalna meteorološka služba je i danas upozorila na opasnost velikih kiša i ciklona na istočnoj obali Španije, naročito na području Almerije.

Centralna vlada u Madridu je tek u subotu poslala deset hiljada vojnika i policajaca da pomognu u traganju za žrtvama i raščišćavanju teško pogođenih naselja.

Tamo je do sad mahom radilo 30 hiljada dobrovoljaca koji su se odazvali pozivu za pomoć u nevjerovatno velikom broju i mnogi pored razorenih puteva jpeške došli na poprište biblijskog potopa.

Mnogi postradali stanovnici su još uvijek bez struje, pitke vode i hrane, posebno u potpuno razorenom naselju Paiporta, epicentru ove najsmrtonosnije prirodne katastrofe u novijoj istoriji Španije.

Mediji ukazuju na činjenicu da su se nezapamćena količina vode i uraganski vjetar sručili na velike djelove obalnih naselja i gradića, ali navode i da je Paiportu, gdje nije pala ni kap kiše, zbog nepostojanja brana i odvodnih sistema, cunami bujica pogodila kao grom iz vedra neba.

Detalj iz Španijefoto: REUTERS

U španskoj javnosti, što pažljivo prate i mediji u cijeloj Evropskoj uniji gdje je još nedavno u nekim zemljama takođe došlo do neviđenih katastrofalnih poplava, sad se upire prstom u nebrigu nadležnih koji su potcijenili opasnost klimatskih katastrofa, uprkos upozorenju stručnjaka da zagrijevanje planete i posebno sredozemnog mora jako mijenja klimu i izaziva ogromne kovitlace vode i vjetrova.

A urbanistički pogubni propusti i pritisci građevinskih lobija, kako se stavlja do znanja, su opštinske vlasti naveli da olabave propise i dopuste da se sve više gradi.

"Ljudski životi su izgubljeni, velika šteta naseljima i ekonomski gubici su najviše nastali zbog urbanizacije, gradnje stanova u priobalju rijeka", izjavio je Hose Marija Bodoke, stručnjak za hidrološko uređivanje i procjene opasnosti na univerzitetu Kastilja la Manća.

"Posebno je opasna gradnja na rubovima rijeka ili priobalnim udolinama koje služe za odvod vode u vrijeme visokih vodostaja", objašnjava ovaj stručnjak.

Bordoke upozorava da "toga uopšte nisu svjesne opštinske vlasti koje žmure na takve postupke, a oni koji su gradili ili kupovali stanove ili objekte takođe u tome ne vide ništa loše".

Građani i javnost u Španiji su jako potreseni i uzbuđeni i traže da se utvrdi odgovornost za propuste i centralnih i vlasti pokrajine Valensija, pa dnevnik "Pais" danas zahtjeva ostavku guvernera Valensije Karlosa Mosona i postavlja pitanje "koliko se ljudskih života moglo spasti da je dat znak za uzbunu samo desetak časova prije udara vode i vjetra".

"Pais" zalazi i u unutrašnjepolitičke vode i kaže da se "mora uprijeti prstom i u to da sadašnja pokrajinska vlast ima neviđeni manjak iskusnih i obučenih kadrova".

"Samo narod spasava ljude, kao što vidimo", dodaje madridski dnevnik ukazujući i na veliki broj dobrovoljaca koji pomažu u otklanjanju posljedica katastrofe.

"Ali mora se imati na umu da su narod takođe infrastruktura i javne službe koje finansiramo preko poreza...narod je takođe vlast sposobna da nas vodi i rukovodi", zaključuje "Pais".