Zašto će mali broj Amerikanaca odlučiti ishod izbora

Pobjednik današnjih predsjedničkih izbora u SAD upravljaće nacijom od više od 330 miliona ljudi, ali će ishod gotovo sigurno zavisiti od samo nekoliko desetina hiljada glasača, malog dijela stanovništva u šačici saveznih država.

To je zato što je ove godine situacija neizvjesna u samo sedam od 50 država, dok su sve ostale, prema anketama, ubjedljivo naklonjene demokratama ili republikancima.

Među tih sedam ključnih država, najnaseljenija Pensilvanija se ističe kao ona koja će najvjerovatnije odlučiti da li će kandidat Demokratske stranke Kamala Haris ili republikanac Donald Tramp biti sljedeći predsjednik.

Agencija Rojters piše da su to pokazale i strategije kandidata, koji su veliku većinu sredstava za oglašavanje i događaja u kampanji usmjerili na ovih sedam država koje osciliraju između dvije političke stranke.

Zašto se izbori ne odlučuju na osnovu nacionalnog glasanja?

Za razliku od izbora za druge savezne kandidate i državne funkcije, predsjednički izbori se ne zasnivaju isključivo na broju glasova. Umjesto toga, koristi se sistem poznat kao Elektorski koledž, gdje kandidat koji pobijedi u svakoj državi, kao i u Vašingtonu D.C., dobija elektorske glasove te države, koji su uglavnom zasnovani na broju stanovnika.

Kandidatu je potrebno da osvoji većinu od 538 elektorskih glasova - 270 - što je moguće čak i kada izgubi na nivou ukupnog nacionalnog glasanja, kao što se desilo Trampu kada je pobijedio na izborima 2016. godine.

U slučaju neriješenog rezultata od 269-269, Predstavnički dom SAD bira pobjednika, pri čemu delegacija svake države dobija jedan glas. Analitičari kažu da bi taj scenario vjerovatno bio u korist bivšeg predsjednika Trampa.

Ako sve države osim kolebljivih glasaju prema očekivanjima, to bi Kamali Haris donijelo 226 elektorskih glasova, a Trampu 219, dok bi preostalih 93 glasova bilo neizvjesno.

Koje države su neizvjesne?

Za sedam država nije poznato kakvu odluku će donijeti, a to je trio takozvanog Pojasa rđe - Mičigen, Pensilvanija i Viskonsin, te kvartet Pojasa sunca - Arizona, Džordžija, Nevada i Sjeverna Karolina.

Mičigen, Pensilvanija i Viskonsin su generacijama služili kao "plavi zid" za demokrate. Međutim, Tramp je 2016. godine tijesno pobijedio u sve tri države, što je rezultiralo njegovom neočekivanom pobjedom nad Hilari Klinton.

Četiri godine kasnije, Džo Bajden je osvojio predsjedništvo tako što je demokratama vratio Mičigen, Viskonsin i Pensilvaniju, dok je iznenađujuće pobijedio i u Džordžiji i Arizoni, državama koje su istorijski glasale za republikance.

Ovogodišnja trka je izuzetno tijesna. "Njujork tajms" je u nedjelju objavio, prema praćenju javnih anketa, da se u svim ključnim državama vodi mrtva trka. Tramp je imao prednost od tri procentna poena u Arizoni, dok su ostalih šest država oscilirale u prosjeku unutar jednog poena.

Trka djeluje još neizvjesnije nego 2020. godine, kada je prelivanje samo 43.000 glasova u tri države - manje od 1/3 procentnog poena svih glasača u zemlji - sa Bajdena na Trampa bilo dovoljno da republikanac ponovo pobijedi.

Zašto je Pensilvanija tako važna?

Najjednostavniji odgovor je da ova država ima 19 elektorskih glasova, više nego bilo koja druga kolebljiva zemlja.

Pensilvanija se uveliko smatra ključnom za šanse bilo Haris ili Trampa da osvoje Bijelu kuću i najvjerovatnijom "prelomnom" državom - onom koja će kandidata dovesti do preko 269 elektorskih glasova.

Ako Haris izgubi Pensilvaniju, morala bi da osvoji ili Sjevernu Karolinu ili Džordžiju - dvije države koje su glasale za demokrate samo tri puta u posljednje četiri decenije - kako bi imala šanse za pobjedu.

S druge strane, ako Tramp izgubi Pensilvaniju, morao bi da pobijedi ili u Viskonsinu ili Mičigenu, koji su samo jednom od 1980-ih glasali za republikanca - za Trampa prije osam godina.

Obje kampanje su tretirale Pensilvaniju kao najvažniju državu, pri čemu su Haris i Tramp tamo proveli više vremena nego u bilo kojoj drugoj državi. Kampanje i njihovi saveznici potrošili su 279,3 miliona dolara na televizijsko oglašavanje u Pensilvaniji do 7. oktobra, što je preko 75 miliona dolara više od drugoplasiranog Mičigena, prema firmi za praćenje oglasa AdImpact.

Zašto jedan okrug u Nebraski privlači toliku pažnju?

Četrdeset osam država dodjeljuje elektorske glasove po principu "pobjednik nosi sve", ali dvije države, Nebraska i Mejn, dodjeljuju po jedan elektorski glas pobjedniku u svakom kongresnom okrugu. Bajden je 2020. osvojio jedan od pet glasova u Nebraski, dok je Tramp osvojio jedan od četiri glasa u Mejnu.

Jedan elektorski glas u 2. kongresnom okrugu Nebraske, sa sjedištem u Omahi, smatra se neizvjesnim, mada nezavisni analitičari predviđaju da će ga Haris osvojiti. Oba tabora potrošila su milione dolara na oglašavanje na tržištu Omahe.

Taj jedan glas mogao bi biti presudan. Ako Haris pobijedi u Mičigenu, Pensilvaniji i Viskonsinu, dok Tramp osvoji ostale četiri ključne države, što je sasvim moguć ishod, 2. kongresni okrug u Nebraski odlučiće da li će izbori završiti neriješeno ili će Haris pobijediti.

( A.Š. )