Donald Tramp: Nekonvencionalan put ka Bijeloj kući
Otkako je Donald Tramp ušao u američku politiku, ona više nikada neće biti ista
U proteklih devet godina, bivši i možda i budući predsjednik SAD Donald Tramp, preoblikovao je Republikansku partiju u zemlji koja je sve polarizovanija.
Poslije izbora 2020. godine, proglašenje pobjede demokrate Džoa Bajdena je trebalo da označi kraj. Ali, u tom trenutku Donald Tramp, 45. predsjednik SAD, nije bio spreman za prizna poraz.
“Ako prebrojite legalne glasove, ja sam lako dobio izbore. Ako brojite ilegalne glasove, onda oni mogu da pokradu izbore”, rekao je tada Tramp.
Tramp je 6. januara 2021. pozvao svoje pristalice da spriječe Kongres da potvrdi rezultate izbora.
“Borićemo se svom snagom. Ako se ne borimo tako, nećemo više imati državu”.
I onda se desila scena koja je do tada bila nezamisliva u Americi, a sve to je kasnije dovelo do Trampovog opoziva. Odbijanje da privhati “ne” kao odgovor bilo je u skladu sa njegovom imidžom čoveka koji odbacuje konvencionalno.
“On je čovjek koji beskrajno vjeruje u svoju intuiciju”, ocjenjuje Ras Bjuetner, istraživački novinar Njujork tajmsa.
Bjuetner i Suzen Kreg su istraživački novinari Njujork tajmsa i koautori knjige “Srećni gubitnici” koja kritički govori o tome kako Tramp sebe prikazuje kao milijardera koji je sve sam postigao.
“Od ranih 80-ih nije vjerovao ljudima koji su za nešto stručni, uvijek ih je nadglasavao kako bi na kraju ispalo onako kako on želi”, ističe Bjuetner.
Na Trampovim zgradama nalazi se njegovo ime, ispisano velikim zlatnim slovima, što je još jedan pokazatelj njegove ambicije i samopromocije.
“Kada je dao intervju za Njujork tajms, rekao je da ima 200 miliona dolara, a ta cifra je porasla na oko milijardu dolara kada je deceniju kasnije dao intervju za emisiju “60 minuta”, podsjeća Suzen Kreg.
Tramp je usavršio kako da privuče pažnju i napravi brend od sposobnosti da postigne dogovor. Od licenciranja svog imena napravio je milione.
Ali, iza kulisa je bilo problema.
Njegove kompanije su šest puta proglasile bankrot. Njegove kockarnice su gubile novac i zatvarane su.
On se vratio na scenu uz pomoći rijaliti šoua “Šegrt”, koji je bio uvertira za njegovu do sada najveću ulogu - kada je objavio kandidaturu.
“Dame i gospodo, objavljujem da ću se kandidovati za predsjednika SAD kako bih našu zemlju učinio ponovo velikom”, rekao je Tramp 2015. godine.
Beskompromisan i bez ustručavanja, Tramp je bio nacioanalistički kandidat koji je polarizovao društvo.
“Kada Meksiko pošalje ljude ovamo, ne šalje one najbolje. Oni unose drogu, čine krivična djela, oni su silovatelji. Neki su, pretpostavljam, i dobri ljudi”.
Dok je bio predsjednik, Tramp je imenovao troje sudija Vrhovnog suda koji su kasnije pomogli da se ukine federalna zaštita prava na abortus.
Početkom 2020. godine, Tramp je bio na ispitu zbog pandemije kovida.
Ubrzao je razvoj vakcina koje su spasile mnoge živote, ali je istovremeno davao i izjave poput one da naučnici proučavaju može li izbjeljivač da ubije virus.
Do novembra 2020. od kovida je umrlo više od 230.000 Amerikanaca, a izbore je dobio demokrata Džo Bajden.
Kada je sišao s vlasti, Tramp se suočio sa brojnim optužnicama i prvi je američki predsjednik koji je pravosnažno osuđen za krivično djelo.
Uprkos tome, njegova popularnost je sada veća nego ikad.
Ove godine je preživio dva atentata, što mu je dodatno ojačalo vezu sa pristalicama.
“Bog ima plan za Trampa, sačuvao ga je sa razlogom i sa nekom svrhom. Nadam se da je to da bude 47. predsjednik Amerike”, kaže Pem Smit, pristalica Donalda Trampa.
Otkako je Donald Tramp ušao u američku politiku, ona više nikada neće biti ista.
Čovjek koji je koautor knjige “Umjetnost povratka” možda sprema najveći u američkoj istoriji.
( Glas Amerike )