Amerikanci glasaju: Pensilvanija - najveća izborna nagrada

Amerikanci su počeli da glasaju na istorijskim predsjedničkim izborima na kojima su birači podijeljeni i na nacionalnom nivou i u sedam ključnih saveznih država za koje se očekuje da će odrediti ishod koji će vjerovatno imati velike posljedice za ruski rat u Ukrajini, ratni sukob na Bliskom istoku i globalna pitanja poput klimatskih promjena.

Biračka mjesta su otvorena u pet sati ujutro (11 sati po srednjeevropskom vremenu) 5. novembra u nekim istočnim državama, a nastaviće se širom zemlje, uključujući Aljasku i Havaje do večernjih sati. Očekuje se veoma tijesna trka između bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, republikanskog kandidata, i potpredsjednice Kamale Haris, kandidatkinje Demokratske stranke.

Očekuje se da će rezultati izbora biti poznati tek nekoliko dana nakon zatvaranja birališta jer neke države poput Pensilvanije sporo obrađuju glasačke listiće poštom. Nakon postavljanja rekorda 2016. i 2020. godine pretpostavke su da će odaziv birača biti visok navodi Kancelarija za popis stanovništva.

"Ovo bi mogla biti jedna od najtjesnijih ttrka u istoriji - svaki je glas bitan", rekla je Haris na posljednjem skupu svoje kampanje u Filadelfiji.

Savezni izborni zvaničnici upozorili su 4. novembra da Rusija i Iran pojačavaju kampanje uticaja želeći posijati razdor među američkim glasačima s ciljem podsticanja nasilja protiv izbornih zvaničnika nakon žestoke kampanje.

Tramp se kandiduje po treći put nakon što je 2020. izgubio od aktuelnog predsjednika Džozefa Bajdena, koji je odustao od trke u julu nakon lošeg rezultata u debati s Trampom koja je naglasila zabrinutost zbog njegovih godina.

Ako bude izabrana, njegova zamjena na listi demokrata, Haris, bi postala prva žena predsjednica SAD-a i prva osoba južnoazijskog porijekla. Tramp bi bio tek drugi predsjednik u istoriji koji je osvojio neuzastopne mandate. Jedini drugi predsjednik koji je to učinio bio je Grover Klivlend u 19. vijeku.

Sa 60 godina Haris se predstavila kao generacijska promjena u odnosu na Bajdena koji ima 81 godinu i Trampa sa 78.

Naglašavala je podršku pravima na abortus nakon odluke Vrhovnog suda iz 2022. godine kojom je okončano ustavno pravo na abortus, a Trampa je nazvala prijetnjom demokratiji, ističući njegovu ulogu u napadu na američki Kapitol 6. januara i njegovo odbijanje da prizna da je izgubio od Bajdena 2020. godine.

Tramp je iskoristio svoj populistički pristup da prenese poruku da bi u drugom mandatu učinio više na poboljšanju ekonomije, zaustavljanju priliva migranata koji ulaze u zemlju i da bi bio oštriji prema američkim protivnicima poput Kine.

Ishod izbora mogao bi uticati na Ukrajinu više nego na bilo koju drugu stranu zemlju.

Kandidati imaju dva vrlo različita stava o podršci Ukrajini, čija odbrana od invazije ruskih trupa uveliko zavisi o američkoj vojnoj, finansijskoj i diplomatskoj podršci.

Haris je rekla da će nastaviti Bajdenovu politiku pomaganja Ukrajini, jasno izražavajući želju da Rusija bude poražena.

Tramp je doveo u pitanje američku podršku Ukrajini, rekavši da Evropa treba da nosi najveći dio tereta u podršci Kijevu protiv ruske invazije, te je doveo u pitanje i budućnost NATO-a.

Oba kandidata su posljednjih dana kampanje užurbano radila na tome da motivišu svoje pristalice da izađu na birališta u izbornoj utrci koju oboje predstavljaju kao ključnu za budućnost Amerike.

Haris je provela 4. novembar u Pensilvaniji, čijih 19 elektorskih glasova predstavlja najveću nagradu među saveznim državama od kojih se očekuje da će odrediti ishod izbora.

"Da li ste spremni?" pitala je Haris gomilu pristalica u Skrantonu, stojeći ispred velikog ručno izrađenog natpisa na kojem su bile ispisane riječi "Glasaj za slobodu."

Tramp je dan započeo kampanjom u Sjevernoj Karolini prije nego što se pojavio na dvije lokacije u Pensilvaniji, 4. novembra, a zatim je kampanju završio u Mičigenu.

"Ako osvojimo Pensilvaniju, završili smo posao", rekao je Tramp. "Gotovo je."

Te tri države, uz Viskonsin, Džordžiju, Arizonu i Nevadu, su sedam država koje će vjerovatno odlučiti o izborima.

Prema američkom sistemu, o predsjedniku ne odlučuje većina dobijenih glasova, već elektorski koledž od 538 članova u kojem svaka država dobija unaprijed određen broj elektora jednak broju predstavnika koje ima u Kongresu.

Sve države osim Nebraske i Mejna dodjeljuju sve svoje elektore onima koji su prvi na izborima u cijeloj državi.

Ako i Haris i Tramp ne dođu do većinskog cenzusa od 270 elektora, novoizabrani Predstavnički dom bi izabrao predsjednika u januaru, a novoizabrani Senat bi izabrao sljedećeg potpredsjednika.

Više od 77 miliona birača već je glasalo, ali glasanje 5. novembra biće ključni test koji će pokazati koji je kandidat uradio bolji posao u dovođenju pristalica na birališta.

Haris je već glasala poštom. Trump planira da glasa na Floridi na dan izbora.

( Radio Slobodna Evropa, Ne.V. )