SAD: Poslednji birači će na dan izbora uživo glasati na Aleutskim ostrvima

Ostrvo Adak, na sredini grupe Aleutskih ostrva, okruženo Beringovim morem na sjeveru i sjevernim Tihim okeanom na jugu, bliže je Rusiji nego kopnenoj Aljasci. Ostrvo je najpoznatije kao bivša vojna baza iz Drugog svjetskog rata, a kasnije i kao pomorska stanica. Nalazi se 1.931 kilometar jugozapadno od Enkoridža i zapadnije je od Havaja, gdje se biračka mjesta zatvaraju sat vremena ranije

2954 pregleda0 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Reuters

Na pustoj teritoriji ostrvske tundre na zapadu Aljaske, jedan od stanovnika mjesta Adak ponovo će postati posljednji Amerikanac koji će na izbornom mjestu glasati za predsjednika, nastavljajući 12-ogodišnju tradiciju najzapadnije zajednice u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).

Čast da ima posljednjeg glasača u zemlji pripala je Adaku kada su 2012. godine ukinuli glasanje u odsustvu kao jedinu opciju i uveli glasanje uživo, na biračkom mjestu.

"Ljudi se pomalo zabavljaju tog dana jer, realno, svi znaju da su izbori odlučeni prije nego što naše biračko mjesto bude zatvoreno", kaže gradski menadžer Lejton Loket. "Ali, znate, i dalje je zabavno."

Kada se zatvore birališta u Adaku, na istočnoj obali će biti jedan sat poslije ponoći.

Ostrvo Adak, na sredini grupe Aleutskih ostrva, okruženo Beringovim morem na sjeveru i sjevernim Tihim okeanom na jugu, bliže je Rusiji nego kopnenoj Aljasci. Ostrvo je najpoznatije kao bivša vojna baza iz Drugog svjetskog rata, a kasnije i kao pomorska stanica. Nalazi se 1.931 kilometar jugozapadno od Enkoridža i zapadnije je od Havaja, gdje se biračka mjesta zatvaraju sat vremena ranije.

Meri Nelson kaže da je republikanac Mit Romni u izbornoj noći 2012. vjerovatno već čestitao svom protivkandidatu Baraku Obami kada je ona – prvi put u istoriji – postala posljednji glasač iz Adaka na predsjedničkim izborima u SAD, iako nije znala da je Obama reizabran sve do sljedećeg jutra kada je na svom kompjuteru čitala rezultata izbora.

Nelson, koja sada živi u državi Vašington, telefonom se za Asošijeted pres prisjetila da je u to vrijeme bila izborna radnica u Adaku i da je zaboravila da glasa do nešto prije 20 sati, neposredno pred zatvaranje birališta.

"Kada sam otvorila zavjesu (glasačke kabine) da izađem, gradski menadžer me je fotografisao i objavio da sam ja posljednja osoba u Adaku koja je glasala", rekla je ona.

To je ujedno bio i kraj slavlja jer je ostalo još posla.

"Morali smo prebrojati glasove, a u Noumu su nas čekali da im saopštimo naše rezultate", rekla je ona.

Postoje i američke teritorije koje su zapadnije od Aljaske, ali u Elektorskom koledžu ne postoji proces koji bi omogućio stanovnicima Guama, sjevernih Marijanskih ostrva, Američke Samoe i grupe malih spoljnih američkih ostrva da glasaju za predsjednika, navodi Nacionalni arhiv.

Ostrvo Adak ima istorijski značaj zbog svoje uloge u Drugom svetskom ratu. SAD su izgradile objekte na ostrvu nakon što su japanske snage zauzele ostrva zapadnije u Aleutskom lancu.

Trupe su se tu iskrcale u avgustu 1942. kako bi započele izgradnju vojne baze, a neprijateljski avioni su dva mjeseca kasnije na ostrvo bacili devet bombi, ali na nerazvijena područja. Mornarica je počela da gradi objekte u januaru 1943.

U maju 1943. godine, oko 27.000 borbenih trupa okupilo se na Adaku kao polaznoj tački da preuzmu obližnje ostrvo Atu od Japana.

Među poznatim Amerikancima stacioniranim u Adaku bili su pisci Dešijel Hemet i Gor Vidal. Prema podacimna Istorijskog društva Adaka, ostrvo je također bilo domaćin predsjedniku Frenklinu Ruzveltu, bokserskom šampionu Džou Luisu, te nekolicini holivudskih zvijezda.

Vojska je pokušala da posadi šumu na ostrvu Adak između 1943. i 1945. Na znaku koji su stanovnici postavili 1960-ih godina, izvan područja na kojem su se nalazila 33 stabla, pisalo je: "Sada ulazite u Nacionalnu šumu Adak - i izlazite iz nje".

Nakon rata, ostrvo je prebačeno u nadležnost vazdušnih snaga, a zatim i mornarice - 1950. godine. Gotovo 32.000 hektara od 73.000 hektara ostrva je izdvojeno za korištenje mornarice, a ostatak je dio onoga što je na kraju postalo Pomorsko nacionalno sklonište divljih životinja Aljaske.

Baza je zatvorena 1997. godine, a mornarica je zadržala oko 2.300 hektara, dok ostalu teritoriju posjeduje grad Adak, Korporacija Aleut – regionalna korporacija autohtonog stanovništva za ovu oblast – ili već spomenuto sklonište za životinje.

Loket kaže da se grad suočava sa teškim vremenima jer se broj stanovnika smanjuje, a nema novih ekonomskih pokretača. Gradska fabrika za preradu ribe zatvarala se više puta u proteklim godinama.

Dok je vojna baza bila aktivna, ostrvo Adak je imalo oko 6.000 stanovnika. Prema popisu iz 2020. godine, tu živi 171 stanovnik. Loket kaže da je sada vjerovatno riječ o manje od 50 stalnih stanovnika.

Na Aljasci škola mora imati 10 učenika da bi ostala otvorena. Majk Henli, nadzornik Školskog okruga Aleutske regije, naveo je u imejlu da je škola zatvorena 2023. godine nakon što je godinu počela sa šest učenika. Do novembra je preostao samo jedan učenik, a onda je i on otišao.

Henli je napisao da dok je obavijestio državno odjeljenje za obrazovanje, "na ostrvu bukvalno nije bilo djece, čak ni mlađih učenika predškolskog uzrasta".

Kada je riječ o politici, Loket kaže da je u malom gradu prilično lako znati koje su opredijeljenosti vaši susjedi, ali čini se da postoji jedan cilj koji sve ujedinjuje.

On kaže da je ključno pitanje, ko god da je na funkciji, hoće li pokušati da "ohrabri vojsku da se vrati u Adak na neki način“.

"Nekako smo u toj poziciji preispitivanja šta je sljedeće za Adak, jer se sada mučimo", dodao je Loket.

Za sada, tokom predsjedničkih izbora, grad se može fokusirati na svoje jedinstveno mjesto u Americi.

"Nisam sigurna ko će biti posljednji glasač ove godine", kaže gradska službenica Adaka Jana Lekanof. "Možda ćemo imati malo nadmetanje?"