Traže da se dodatno razmotri Nacrt zakona o igrama na sreću

Nacrt zakona o igrama na sreću treba dodatno razmotriti, kako bi se obezbijedila pravna sigurnost i ekonomska održivost priređivača, s obzirom na to da je javna rasprava organizovana netransparentno i bez konsultacija sa onima koji se bave tom djelatnošću.

Nacrt zakona je razmotren na sjednici Grupacije priređivača igara na sreću Privredne komore (PKCG), kako bi se zajednički došlo do održivih rješenja koja će zadovoljiti interese svih, a posebno obezbijediti zaštitu maloljetnika i očuvanje javnog interesa.

Zamjenica predsjednika Grupacije, Marijana Zec, kazala je da će novi zakon izazvati ozbiljne negativne posljedice za državu, ali i industriju igara na sreću.

Ona smatra da je posebno zabrinjavajuće to što prethodno nije sprovedena analiza uticaja na stabilnost tržišta igara na sreću, kao ni na naplatu varijabilnih naknada koje država ostvaruje.

Predstavnica Uprave za igre na sreću, Milena Đuričić, navela je da je zakonodavni proces otvoren i transparentan, te da je glavni cilj da se regulativa ažurira i prilagodi kako bi se omogućio bolji rad sektora.

Ona je naglasila kompleksnost implementacije novog informacionog sistema, koji je ključan za rad svih koncesionara.

„Uprava ima obavezu da bude podrška poslovanju, a ne prepreka, naravno unutar okvira zakona“, poručila je Đuričić i dodala važnost koordinacionog tijela koje bi trebalo uskoro da se sastane i nastavi dalji rad na zakonodavnom okviru.

Ona je upozorila i na potrebu preciznijeg definisanja i tumačenja kako bi se obezbijedila pravna sigurnost.

„Iako je zakon star i neodređen, naš cilj je da ga prilagodimo aktuelnim potrebama tržišta i obezbjedimo zaštitu maloljetnika“, saopštila je Đuričić.

Jedna od glavnih primjedbi priređivača odnosila se na član koji predviđa da se pravo priređivanja igara na sreću prenosi upravnim postupkom. Ta promjena je značajna u odnosu na dosadašnji koncesioni model, zbog čega se postavlja pitanje transparentnosti i jednakosti u procesu dodjele koncesija.

„Učesnici smatraju da je važno osigurati da se koncesije dodjeljuju pod jedinstvenim uslovima i da svi privrednici imaju jednake šanse. Takođe, predlog je da se član 106 izmijeni kako bi se osiguralo da koncesioni ugovori ostaju na snazi do njihovog isteka, omogućavajući preduzećima da usklade poslovanje s novim zakonom“, navodi se u saopštenju.

Na sastanku je ocijenjeno i da bi preduzeća mogla imati poteškoća u prikupljanju opsežne dokumentacije potrebne za odobrenje u predviđenom roku od 90 dana, te apeluju da se taj rok smanji.

Druga značajna primjedba odnosila se na definisanje načina raspodjele prihoda od igara na sreću. Učesnici su ukazali na potrebu jasnog definisanja javnog interesa, koji uključuje socijalno-humanitarne potrebe, i naglasili da sredstva iz igara na sreću moraju biti raspoređena transparentno i efikasno.

Oni smatraju da izostavljanje člana 15 zakona, koji detaljno razrađuje kako se sredstva raspodjeljuju, može dovesti do nedostatka jasnoće i potencijalnih zloupotreba.

Učesnici su predložili doradu Nacrta, kako bi se osiguralo da su primjenjive na sve oblike priređivanja igara.

„Ukazano je na diskriminatornu odredbu u članu 16, koja se odnosi na ograničenja u oglašavanju, a koja ne bi trebala favorizovati jedan oblik priređivanja igara nad drugim, te smatraju da, priređivači koji nijesu registrovani u Crnoj Gori, ne bi smjeli da imaju pravo oglašavanja“, navodi se u saopštenju.

Jedna od centralnih tema diskusije bio je i član 25 Nacrta, gdje je predloženo da se udaljenost objekata za igre na sreću od obrazovnih ustanova mjeri najkraćim pješačkim putem, a ne vazdušnom linijom.

„Osim toga, odredba iz člana 26, koja zahtijeva potvrdu od nadležnog organa za vođenje krivične evidencije za direktore i članove društava, predstavlja kršenje prezumpcije nevinosti. Učesnici su predložili skraćenje roka za rješavanje zahtjeva iz člana 27 sa 90 na 30 dana, kako bi se osigurala efikasnost postupka“, navodi se u saopštenju.

Sugestije su upućene i na odredbe člana 36 Nacrta zakona, koje se odnose na oporezivanje i određivanje osnovice za izračunavanje naknada, koje su neprimjenjive i dovode do duplog oporezivanja. Povećanje fiksne naknade po kladionici takođe je osporeno, a predloženo je da se smanji na 500 EUR, uzimajući u obzir ekonomsku održivost i trenutno stanje na tržištu.

„Shodno tome, Grupacija predlaže da se produži rok javne rasprave po ovom pitanju, te još jednom razmotre svi ključni aspekti novog zakona, kako bi se izbjegle pravne nejasnoće i osigurala zaštita interesa svih učesnika na tržištu“, navedeno je u saopštenju.

Đuričić je poručila da Uprava igara na sreću ostaje otvorena za saradnju i spremna da razmatra sve predloge koji će doprinijeti unapređenju zakonskog okvira.

( Mina )