Kako je Tramp pobijedio 2016., a Buš 2000. godine: Manje glasova od protivkandidata, ali više elektora

Donald Tramp je 2016. godine pobijedio na predsjedničkim izborima zahvaljujući Elektorskom koledžu, kao i Džordž Buš 2000. iako su obojica dobili manje glasova birača od svojih protivkadidata.

Elekstorski koledž je jedinstveni američki sistem izbora predsjednika.

Razlikuje se od "običnog" glasanja i ima ogroman uticaj na to kako kandidati vode svoje kampanje.

Tramp i Buš, obojica republikanci, nisu osvojili većinu glasova birača ali su pobijedili na Elektorskom koledžu i tako postali predsjednici Sjedinjenih Američkih Država (SAD).

Neke demokrate tvrde da sistem favorizuje republikance i da bi bilo bolje ako bi SAD birale predsjednike prostom većinom glasova.

Ali Elektorski koledž je sistem koji je opisan u Ustavu SAD, stoga bi za promjenu bio potreban ustavni amandman.

Elektorski koledž je tijelo od 538 članova koje bira predsjednika.

Pisci ustava postavili su ga da bi dali više moći državama i da izbjegnu mogućnost da parlament odlučuje o predsjedniku.

Elektori iz svake države glasaju za kandidata koji je u toj državi dobio većinu glasova.

Drugoplasirani ne dobija ništa, osim u Nebraski i Mejnu gdje se glasovi birača proporcionalno dodjeljuju na osnovu rezultata na nivou države.

Da bi osvojio predsjedničku funkciju, kandidat mora da dobije 270 elektorskih glasova, što je prosta većina od 538 mogućih.

Tramp je danas prešao taj prag pobjedom u Viskonsinu.

Prema sistemu elektorskog koledža, veća težina se daje jednom glasu u maloj državi nego glasu nekoga u velikoj državi, što dovodi do toga da se glasanje elektora nekada ne poklapa sa glasanjem naroda.

Elektori se raspoređuju na osnovu toga koliko predstavnika savezna država ima u parlamentu, plus njena dva senatora.

Izuzetak je grad Vašington koji dobija tri elektora, uprkos činjenici da dom Kongresa nema pravo glasa u Kongresu.

Kalifornija ima najviše elektorskih glasova (54), a slijede Teksas (40) i Florida (30).

To se razlikuje od države do države, ali elektore često biraju stranke, a poslanici u američkom parlamentu ne mogu služiti kao birači.

Ove godine to će se desiti 17. decembra.

Ako dva kandidata imaju izjednačen broj elektorskih glasova, o budućem predsjedniku se odlučuje u parlamentu, gdje delegacija svake države dobija jedan glas.

To se dogodilo samo dva puta, 1801. i 1825. godine.

Nakon što birači jedne države potvrde glasanje, oni šalju sertifikat parlamentu.

Skupština zatim formalno prebrojava i potvrđuje glasove na posebnoj sjednici 6. januara.

Poslanici mogu da ulože prigovore na rezultate iz neke države tokom ratifikacije glasova, kao što je to učinilo nekoliko republikanaca nakon izbora 2020. godine, ali ti prigovori su odbijeni.

( Beta )