Trampova Amerika
Republikanac je izabran za 47. predsjednika SAD u zapanjujućem političkom preporodu koji je odjeknuo širom svijeta. Njegov povratak je znak drugačije Amerike
Donald Tramp je juče izabran za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, u zapanjujućem povratku nakon četiri godine. Desetine miliona birača su podržale njegovu viziju liderstva koje će, kako se očekuje, staviti na iskušenje demokratske institucije kod kuće i odnose u inostranstvu.
Tramp (78) je ponovo osvojio Bijelu kuću nakon kampanje obilježene zapaljivom retorikom koja je produbila polarizaciju u zemlji, dva pokušaja ubistva i kasne odluke demokrata da postave Kamalu Haris za kandidata kada se predsjednik Džo Bajden povukao iz trke u julu.
Ishod je suprotan anketama koje su pokazivale izuzetno tijesnu trku uoči izbora u utorak. Tramp je osvojio najmanje pet kolebljivih država, čime je premašio 270 glasova Elektorskog koledža potrebnih za pobjedu na predsjedničkim izborima.
On je takođe u prednosti u odnosu na Harisovu sa više od pet miliona glasova na nacionalnom nivou.
"Amerika nam je dala neviđeni i moćan mandat", rekao je Tramp rano juče pred ogromnom masom pristalica u kongresnom centru okruga Palm Bič na Floridi.
Kamala Haris je priznala poraz i nazvala Trampa da mu čestita. Ona je u kratkom razgovoru naglasila važnost mirnog prenosa vlasti i toga da bude predsjednik svih Amerikanaca.
Haris je sinoć održala govor na svom bivšem univerzitetu Hauard. „Iako priznajem poraz na ovim izborima, ne odustajem od borbe koja je pokrenula ovu kampanju“, rekla je u obraćanju pristalicama, od kojih su mnogi plakali.
Bajden je takođe čestitao Trampu i pozvao ga da se sastanu u Bijeloj kući.
Trampov spektakularni povratak označava novu eru za SAD i svijet, odražavajući oštro skretanje udesno u američkom biračkom tijelu, koje ne samo da je prihvatilo njegov stil demagogije, već i nacionalističku agendu "Amerika na prvom mjestu".
Prvi put u istoriji, Amerikanci su za predsjednika izabrali osuđenog kriminalca.
Britanski novinar i kolumnista Edvard Lus kaže da, slično kao kod poraza Hilari Klinton 2016. godine, postoji mnogo faktora koji su doprinijeli porazu Kamale Haris.
Međutim, ovog puta će biti mnogo teže okriviti maligni uticaj stranih aktera, ističe Lus i dodaje da je Tramp "legitimno izabrani predsjednik SAD" jer su "Amerikanci ti koji su ga vratili na funkciju, bez očigledne pomoći spolja".
"Dovoljan broj Amerikanaca želi ono što Tramp nudi: masovnu deportaciju ilegalnih imigranata, kraj globalizacije i pokazivanje srednjeg prsta liberalnoj eliti i njenom često prenaglašenom pristupu identitetskim pitanjima, poznatijem kao 'woke' kultura", piše Lus za "Fajnenšl tajms". To je, prema njegovom mišljenju, "nadmašilo sve sumnje koje su birači imali u vezi sa Trampovim karakterom".
"Činjenica da su SAD izabrale osuđenog prestupnika, koji je takođe optužen za pokušaj preinačenja rezultata prethodnih izbora i otvoreno se divi autokratama, može se tumačiti na dva načina. Ili birači ne shvataju ozbiljno rizik koji Tramp predstavlja, ili tačno znaju u šta uvode zemlju, ali to ipak više vole od uobičajenog načina vođenja politike", ističe Lus.
"Njujork tajms" piše da Tramp nije istorijska anomalija kako su neki mislili, već transformativna sila koja preoblikuje modernu Ameriku prema sopstvenoj viziji.
"Prava Amerika postaje Trampova Amerika", rekao je Timoti Naftali, istoričar sa Njujorškog univerziteta. "Iskreno, svijet će reći, ako ovaj čovjek nije diskvalifikovan nakon 6. januara, koji je imao ogroman uticaj širom svijeta, onda ovo nije Amerika kakvu smo poznavali".
Za Trampove saveznike, ishod izbora potvrđuje njegov argument da je Vašington postao odvojen od stvarnosti, da je Amerika zemlja umorna od ratova u inostranstvu, prekomjerne imigracije i "woke" političke korektnosti, navodi "Njujork tajms".
Činilo se da je Trampova politička karijera završena nakon što su njegove lažne tvrdnje o izbornoj prevari dovele do toga da gomila pristalica napadne američki Kapitol 6. januara 2021. godine, u neuspješnom pokušaju da ponište njegov poraz na izborima 2020.
Međutim, on je pomeo protivnike unutar svoje Republikanske stranke, a zatim pobijedio Harisovu koristeći zabrinutost glasača zbog visokih cijena i zbog, kako je tvrdio, bez dokaza, porasta kriminala zbog ilegalne imigracije.
Republikanci su preuzeli kontrolu nad Senatom od demokrata i imaju šansu da učvrste dosadašnju tijesnu većinu u Predstavničkom domu, iako ishod tamo vjerovatno neće biti poznat još nekoliko dana.
Glavni svjetski berzanski indeksi su porasli nakon Trampove pobjede, a dolar je bio na putu da zabilježi najveći jednodnevni skok od 2020. godine.
Glasači su identifikovali radna mjesta i ekonomiju kao najvažniji problem zemlje, prema anketama Rojters/Ipsos. Mnogi Amerikanci su i dalje bili frustrirani visokim cijenama uprkos rekordnim vrijednostima na berzi, brzo rastućim platama i niskoj stopi nezaposlenosti.
Pošto je Bajdenova administracija preuzela veliki dio krivice, većina glasača je izjavila da više vjeruju Trampu nego Harisovoj da će rješavati taj problem.
Latinoamerikanci, tradicionalno demokratski glasači, i domaćinstva sa nižim prihodima koja su najjače pogođena inflacijom, pomogli su Trampu da pobijedi. Njegova lojalna baza ruralnih, bijelih glasača bez fakultetskog obrazovanja ponovo je izašla u velikom broju na birališta.
Svjetski lideri od Evrope do Azije čestitali su Trampu, čija će pobjeda imati značajne posljedice po američku trgovinsku i klimatsku politiku, rat u Ukrajini, poreze Amerikanaca i imigraciju.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozdravio je ono što je nazvao Trampovom posvećenošću "miru kroz snagu", dok je Kremlj saopštio da će sačekati da vidi da li bi njegova pobjeda mogla pomoći u bržem okončanju rata u Ukrajini. Tramp je tokom kampanje izjavio da može okončati rat za 24 sata.
Trampova pobjeda je došla je kao olakšanje za izraelskog premijera Benjamina Netanjahua, koji se sukobio sa Bajdenovom administracijom zbog rata u Gazi i Libanu. On je kazao da je Trampova pobjeda "najveći povratak u istoriji". Palestinska militantna grupa Hamas je pozvala na prekid "slijepe podrške" SAD Izraelu.
Trampovi predlozi tarifa mogli bi izazvati oštriji trgovinski rat sa Kinom i američkim saveznicima, dok bi njegovi planovi za smanjenje korporativnih poreza i uvođenje niza novih rezova mogli povećati američki dug, kažu ekonomisti.
Tramp je obećao pokretanje masovne kampanje deportacije imigranata koji su ilegalno u zemlji.
On je najavio da će preoblikovati izvršnu vlast, uključujući otpuštanje državnih službenika koje smatra nelojalnim i korišćenje saveznih agencija za sprovođenje zakona za obračun sa političkim neprijateljima, kršeći dugogodišnju politiku o nezavisnosti tih agencija.
Drugi Trampov mandat mogao bi produbiti jaz između demokrata i republikanaca po pitanjima poput rase, pola, onoga šta i kako djeca uče, i prava na reprodukciju.
Potpredsjednica Haris nije uspjela u 15-nedjeljnoj kampanji da prikupi dovoljno podrške da pobijedi Trampa, koji je bio u Bijeloj kući od 2017. do 2021. niti da ublaži zabrinutost birača povodom ekonomije i imigracije. Ona je upozorila da Tramp želi neograničenu predsjedničku moć i da predstavlja opasnost po demokratiju.
Skoro tri četvrtine glasača je kazalo da je američka demokratija ugrožena, prema izlaznim anketama Edison risrča, što naglašava polarizaciju u zemlji gdje su podjele postale još očiglednije tokom žestoke predizborne trke.
Trampovu kampanju je karakterisala apokaliptična retorika. On je nazvao SAD "kantom za smeće" za imigrante, obećao da će spasiti ekonomiju od "uništenja" i označio neke rivale kao "unutrašnje neprijatelje".
Njegove tirade su često bile usmjerene ka migrantima, za koje je rekao da "truju krv zemlje", ili ka Kamali Haris, koju je često ismijavao kao neinteligentnu.
Uprkos pravnim problemima i kontroverzama, Tramp je tek drugi predsjednik koji je osvojio drugi mandat nakon izlaska iz Bijele kuće. Prvi je bio Grover Klivlend, koji je služio kao 22. i 24. predsjednik.
Sa 78 godina, Tramp će postati najstarija osoba inaugurisana na mjesto predsjednika, nadmašivši rekord koji je Bajden postavio 2020. godine. Prije toga, ovaj rekord je držao Ronald Regan, koji je stupio na dužnost sa 69 godina.
Ako Tramp osvoji i većinu glasova na nacionalnom nivou, to bi bilo prvi put za jednog republikanca od Džordža V. Buša 2004. godine, i tek drugi put od 1988.
Dva mjeseca nakon što je osuđen u slučaju isplata porno glumici za ćutanje, metak potencijalnog atentatora okrznuo je Trampovo desno uvo tokom mitinga u Pensilvaniji u julu, povećavajući strahove od političkog nasilja. Drugi atentat je osujećen u septembru na njegovom golf terenu na Floridi. Tramp je za oba pokušaja okrivio usijanu retoriku demokrata, uključujući Harisovu.
Samo osam dana nakon julske pucnjave, Bajden (81) se povukao iz trke, konačno popuštajući pod pritiskom demokrata nakon lošeg nastupa tokom debate sa Trampom, što je dovelo u pitanje njegov mentalni kapacitet i održivost njegove kandidature za reizbor.
Bajdenova odluka da se povuče pretvorila je nadmetanje u sprintersku trku. Haris je brzo pokrenula kampanju u svega nekoliko sedmica, umjesto mjeseci. Njen uspon na čelo liste podstakao je demoralisane demokrate, a ona je prikupila više od milijardu dolara za manje od tri mjeseca, brišući solidnu Trampovu prednost u anketama.
Finansijska prednost Haris djelimično je neutralisana intervencijom najbogatijeg čovjeka na svijetu, Ilona Maska, koji je uložio više od 100 miliona dolara u super PAK za mobilizaciju Trampovih glasača i koristio svoju društvenu mrežu Iks za jačanje poruka podrške Trampu.
Kako se kampanja bližila kraju, Harisova je sve više upozoravala Amerikance na opasnosti ponovnog izbora Trampa i pružala maslinovu grančicu razočaranim republikancima.
Ona je istakla komentare nekoliko bivših Trampovih zvaničnika, uključujući njegovog bivšeg šefa osoblja i penzionisanog generala mornarice Džona Kelija, koji je opisao Trampa kao "fašistu".
Iako se Haris tokom kratke kampanje pomjerila ka političkom centru, dodvoravajući se republikancima koji se protive Trampu i jastrebovima nacionalne bezbjednosti, zauzimajući biznisu naklonjen pristup ekonomskoj politici, to nije imalo odjeka kod velikog broja glasača u zemlji koja je tokom godina postala znatno populističkija.
Demokrate će morati da se regrupišu
Demokrate će sada morati da se ponovo organizuju u protivljenju novoj američkoj desnici pod vođstvom Trampa, koja izgleda znatno jača nego što je bila nakon izbora 2016. godine.
U Demokratskoj stranci juče je vladala atmosfera bijesa i preispitivanja nakon što su razmjere poraza Kamale Haris zatekle pristalice i zvaničnike te partije i uticali na pojedine demokrate da postave pitanje o budućnosti partije.
Najoštrije kritike uključivale su optužbe da je stranka obmanjivala svoje pristalice u vezi sa Bajdenovim mentalnim zdravljem.
Stranka "mora da se potpuno restartuje", napisao je na Iksu Bil Akman, menadžer hedž fonda i dugogodišnji demokratski donator koji je podržao Trampa 2024. "Stranka je lagala američki narod o kognitivnom zdravlju i sposobnosti predsjednika", rekao je, dodajući da potom nisu organizovali stranačke izbore kako bi izabrali novog kandidata.
Trampova pobjeda će proširiti podjele u američkom društvu, s obzirom na njegove lažne tvrdnje o izbornoj prevari, antiimigrantsku retoriku i demonizaciju političkih protivnika, smatra Alan Abramovic, profesor političkih nauka na Emori univerzitetu.
Tokom prvog mandata, Trampove najekstremnije zahtjeve ponekad su kočili članovi njegovog kabineta, kao kada je potpredsjednik Majk Pens odbio da spriječi Kongres da prihvati rezultate izbora 2020.
Tramp i njegov budući potpredsjednik, senator Džej Di Vens, trebalo bi da preuzmu dužnost na Dan inauguracije 20. januara. Tramp je nagovijestio da će pri izboru članova administracije dati prioritet ličnoj lojalnosti. On je obećao mjesta u administraciji Masku i bivšem predsjedničkom kandidatu Robertu F. Kenediju Mlađem, antivakseru i potomku poznate političke dinastije iz Masačusetsa, koji je vodio kampanju za Bijelu kuću prije nego što je podržao Trampa.
Makron i Šolc pozivaju EU na jedinstvo
Evropska unija mora biti ujedinjena i blisko koordinisana u svjetlu povratka Donalda Trampa u Bijelu kuću, saopštili juče su lideri dvije glavne sile bloka, Njemačke i Francuske, nakon razgovora o koordinaciji njihovog odgovora.
Francuski predsjednik Emanuel Makron i njemački kancelar Olaf Šolc čestitali su Trampu na pobjedi na izborima, ali su takođe brzo naglasili izazove koje donosi njegova protekcionistička trgovinska politika "Amerika na prvom mjestu" i izolacionistička retorika.
"Evropska unija mora stajati zajedno i djelovati jedinstveno", rekao je Šolc novinarima, dodajući da on i Makron blisko sarađuju sa drugim šefovima država i vlada EU.
Makron je na mreži Iks objavio da će Berlin i Pariz raditi na ujedinjenoj, jačoj Evropi u okviru "novog konteksta".
Međutim, Rojters ističe da će postizanje evropskog jedinstva biti izazov, između ostalog i zbog toga što su u proteklih nekoliko godina Pariz i Berlin često imali nesuglasica oko pitanja kao što su finansiranje povećanih troškova odbrane, trgovina i, posebno, carine na kineske električne automobile.
Francuski i njemački lideri se takođe nalaze u delikatnim političkim pozicijama kod kuće, s obzirom na to da je Makron izgubio značajan dio svoje moći nakon poraza na izborima ranije ove godine, dok Šolc ima poteškoća da održi svoju koaliciju na okupu.
"Suprotno tvrdnjama, Evropa nije spremna za ekonomski uticaj viših tarifa, vjerovatni zaokret u vezi sa Ukrajinom i ultimatume o troškovima odbrane, očekujemo da će se EU podijeliti slično kao i same Sjedinjene Države," kazali su za Rojters analitičari Eurointelidžensa.
Mnogi evropski zvaničnici su prije izbora u SAD izražavali zabrinutost zbog moguće Trampove pobjede, imajući u vidu napete transatlantske odnose tokom njegovog prvog mandata, njegovu oštru kritiku NATO-a, ambivalentan stav prema borbi Ukrajine protiv ruske invazije, a jedna od glavnih briga Evrope su trgovinski odnosi. Tramp je prošlog mjeseca izjavio da će EU "platiti visoku cijenu" zbog nedovoljne kupovine američkih proizvoda ukoliko pobijedi na izborima.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen čestitala je bivšem republikanskom predsjedniku na pobjedi, ali je takođe istakla da bi izbjegavanje trgovinskih ratova bilo u interesu kako SAD, tako i Evrope. "Milioni radnih mjesta i milijarde u trgovini i investicijama na obje strane Atlantika zavise od dinamike i stabilnosti našeg ekonomskog odnosa," izjavila je ona.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute bio je među mnogima u Evropi koji su čestitali Trampu, nadajući se dobroj saradnji, dok su pojedini ministri istakli da njegov povratak u Bijelu kuću zahtijeva od Evrope da preuzme veću odgovornost za svoju bezbjednost.
"Sada moramo razmišljati krupno i ostvariti značajna ulaganja u našu evropsku bezbjednost," izjavila je njemačka šefica diplomatije Analena Berbok.
Slave desničari širom svijeta
Glavni predstavnici globalne krajnje desnice slavili su juče Trampovu pobjedu, a čestitke bivšem predsjedniku stizale su od Rio de Ženeira do Budimpešte.
Mađarski premijer Viktor Orban, koji je obećao da će proslaviti Trampovu pobjedu sa "nekoliko boca šampanjca", pozdravio je ono što je nazvao "istorijskom pobjedom koja je prijeko potrebna svijetu!"
Libertarijanski predsjednik Argentine, Havijer Milej, bivša televizijska zvijezda koju često porede sa Trampom, čestitao je svom savezniku na "impresivnoj izbornoj pobjedi". Milej je na mreži Iks napisao: "Sada, učinite Ameriku ponovo velikom. Znate da možete računati na Argentinu da sprovede vaš zadatak."
Bivši brazilski predsjednik Žair Bolsonaro izjavio je da Trampova pobjeda predstavlja "trijumf volje naroda nad arogantnim planovima elite koja prezire naše vrijednosti, uvjerenja i tradiciju."
Preko Atlantika, lideri krajnje desnice oduševljeno su slavili uspjeh pokreta koji je Tramp predvodio. "Vrijeme je za patriote. Vrijeme je za slobodu", poručio je Santjago Abaskal, lider španske krajnje desničarske stranke Voks.
Italijanska premijerka iz redova krajnje desnice, Đorđa Meloni, objavila je na Iksu: "Bravo, predsjedniče". Ona je navela da Italija i SAD imaju "nepokolebljiv savez". "To je strateško partnerstvo, za koje sam sigurna da ćemo ga sada još više ojačati", rekla je.
Njen zamjenik Mateo Salvini oduševljeno je nazvao ovaj trenutak "istorijskim danom". "Zdrav razum, strast i nada pobjeđuju u SAD!", objavio je lider desničarske Lige.
( A. Šofranac, N. Bogetić )