BLOG Vukčević: Svi imamo rođake u Srbiji, ali ne želimo da ih dovode autobusima da glasaju

Bivši predsjednik Skupštine Crne Gore i počasni predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) Ranko Krivokapić rekao je da su Sjedinjene Američke Države (SAD) sačuvale sve zapisnike sa rasprava o pisanju Ustava kako bi one bile dio budućih rasprava.

"Referendum je bio 21. maja, a sastanak u mom kabinetu je bio već 23. maja", istakao je on.

Krivokapić je dodao da je Ustav usvojen 2007. godine, a da je ostavljeno godinu dana da se dođe do dogovora sa Srbijom, ali da do njega nije došlo.

"Kad smo pisali Ustav, bio sam zagovornik građanske države. Kad je pisan Ustav iz '92, kada su Crnogorci bili 70 odsto, Milošević je insistirao da bude građanska, a ne nacionalna država Crnogoraca", ocijenio je Krivokapić.

Objasnio bi da bi uvođenje dvojnog državljanstva dovela do sukoba, podjela...

"Rusija je masovno dijelila državljanstva prije aneksije Krima i bila je glavni investitor u Ukrajini", rekao je Krivokapić.

Nebojša Vučinić, bivši predstavnik Crne Gore pri Sudu u Strazburu i profesor međunarodnog prava rekao je da državljanstvo nije prirodno pravo, već diskreciona obaveza države koja određuje kome da ga da, odnosno oduzme.

Advokat Miloš Vukčević rekao je da Crna Gora ima u zakonu jasno definisano da je moguće donijeti sporazum o reciprocitetu.

"Svi mi imamo rođake u Srbiji, ali ne želimo da oni budu predmet zloupotrebe, da ih dovode autobusima da glasaju. Ako podaci kažu da je 300.000 ljudi u Srbiji koji imaju državljanstvo, a deset odsto njih ostvari pravo glasa, to bitno utiče na izbore u Crnoj Gori", istakao je Vukčević.

On se osvrnuo na problem Šavnika, gdje država ne može da utvrdi ko ima prebivalište, a kamoli sjutra ko ga ima u Srbiji, Bosni i Hercegovini (BiH), Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).

"Ako biste zaključili ugovor sa državom o reciprocitetu da vam oni dostavljaju podatke o svima koji steknu državljanstvo, a i tad bi bile moguće zloupotrebe", ocijenio je Vukčević.

On je kazao da je premijer Milojko Spajić najavio da bi se moglo uvesti pravo na državljanstvo drugog reda, ali da je to nemoguće bez izmjena Ustava.

"Sa aspekta Evropske konvencije o državljanstvu, to bi bilo sporno, jer bi formiralo građane drugog reda - da neko glasa nakon dvije, a neko nakon deset godina.

Kako je istakao, sve male države koje imaju velikog susjeda, poput baltičkih zemalja, ne dozvoljavaju dvojno državljanstvo.

Predsjednik Atlantskog saveza Crne Gore i  bivši direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Savo Kentera rekao je da ovom pitanju ne treba pristupati samo kao političkom.

"Ovdje se radi o zaštiti državnih interesa. Ako želimo da imamo održivu državu, moramo voditi računa o nekim stvarima. Posjedovanje dvojnog državljanstva dovelo bi da pojedini državljani imaju veću političku moć, a da bi neke države, preko svojih posrednika, uticale na crnogorsku politiku, te da postoji problem infiltracije lojalista tuđeg interesa ako su državljani lojalniji jednoj, a ne drugoj državi, imamo problem", kazao je Kentera.

Prema njegovim riječima, Crna Gora je podijeljeno društvo, a dvojno državljanstvo bi moglo dovesti do dodatnog produbljivanja tih podjela.

Kentera je ocijenio da to pitanje dovodi do problema sa vojnom obavezom - ukoliko dođe do nje, kojoj državi će biti lojalni.

Kako je kazao, uvođenjem dvojnog državljanstva, može se oslabiti crnogorski nacionalni identitet.

"EU može pomisliti da Crna Gora dijeli vrijednosne stavove sa državama koje nisu članice", kazao je.

Docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica Nikoleta Đukanović, rekla je da su inicijatori zakona najavili javnu raspravu, ali da će vjerovatno i ovaj zakon, kao i mnogi sporni, biti uveden preko noći, bez konsultacija sa građanima i stručnom javnošću.

"EU i međunarodni partneri godinama govore o potrebi reforme izbornog zakonodavstva", kazala je ona.

Đukanović je dodala da je jedan od problema i nesređen birački spisak.

"Mi nismo uspjeli da riješimo manjkavosti dosadašnjeg sistema, a bismo novi da uvodimo. Izuzev zadataka za rukovodioce iz Beograda, prosrpske partije rade to zbog računice da će im to donijeti veliki broj glasova. Zato su i rekli da je to glavni cilj ove Vlade", istakla je Đukanović.

Pavle Dimitrijević, direktor pravnih poslova organizacije CRTA iz Srbije je kazao da migracija birača u Srbiji počinje u septembru prošle godine, nakon što su 62 predsjednika opština podnijela ostavku.

"Tokom izbornog procesa, došli smo do podataka da je, što se tiče izbora u Beogradu, između 24.000 i 30.000 birača sa strane doprinijelo da vladajuća stranka ostane vladajuća", kazao je.

Dodao je da su pojedini birači bili registrovani na nepostojećim adresama (placevi, benzinske pumpe, trafostanice...).

Bojan Bugarin, nekadašnji koordinator poglavlja 24 za oblast migracija u okviru pregovora sa Evropskomm unijom (EU), ocijenio je da Zakon o dvojnom državljanstvu nije realan, jer ga postojeći Zakon o državljanstvu isključuje, ali je moguće zaključivanje sporazuma o reciprocitetu sa drugim državama.

Kako je dodao, takve dogovore su, sa Bosnom i Hercegovinom (BiH), imale Hrvatska i nekadašnja Savezna Republika Jugoslavija (SRJ), a da su pregovori između Srbije u Crne Gore vođeni 2008. godine, ali nije bilo političke volje Srbije da dijeli podatke, ko je od crnogorskih građana, stekao državljanstvo.

"Navođeno je da je Zakon o crnogorskom državljanstvu restriktivan, čak i da je crnogorska politika po tom pitanju bila rigidna. Ja nisam saglasan sa tim. Crna Gora je od 2006. do 2008. odobrila 35.000 državljanstava", ukazao je.

Bugarin je dodao da politika državljanstva, koju će voditi ova i naredne vlade, ukoliko nije dobro isplanirana, tj. ako se ne prilagođava trenutnim političkim prilikama, može doći do toga da Crnogorci u Crnoj Gori postanu manjina za 30 godina.

"Još uvijek ne znamo da li će se pribjeći modelu ugovora ili izmjenama zakona koji će dozvoliti određenim licima sticanje državljanstva bez odricanja od prethodnog", kazao je.

Prema njegovim riječima, mnogi navodi političara nemaju uporište u zakonu, poput nedozvoljavanja prava glasa deset godina od sticanja državljanstva, jer Ustav definiše da je uslov za pravo glasa državljanstvo i dvije godine prebivališta.

"Svaki značajniji upliv državljana bi se odrazio na birački spisak, a sad imamo birački spisak koji nije tačan i ažuran", kazao je.

Predsjednik Udruženja pravnika Branislav Radulović ocijenio je da svaka država, vršeći suverenu vlast, ima pravo da uređuje pitanje državljanstva.

Kako je dodao, dvojno državljanstvo otvara poseban set prava - poreza, služenja vojske, prava glasa ...

Azra Karastanović iz Atlantskog saveza Crne Gore  kazala je da su pozvani bili i predstavnici ministarstava pravde i unutrašnjih poslova, ali da se nisu odazvali.