Vuković: Nakon početka programa Evropa sad 2, finansije stabilne i povoljne

Ministar finansija Novica Vuković je kazao da je finansijska situacija u Crnoj Gori stabilna i povoljna, i da je obilježena makroekonomskom stabilnošću i kontinuiranim rastom naplate prihoda, te da je suficit u državnoj kasi u prvih devet mjeseci bio 85 miliona eura.

To je kazao odgovarajući na pitanje poslanice Demokrata Zdenke Popović, koja je pitala za status javnih finansija nakon početka programa Evropa sad 2, ali i o mjerama za održavanje nivoa inflacije.

"Trenutna finansijska situacija u Crnoj Gori stabilna i povoljna a dominantno je karakteriše makroekonomska stabilnost i kontinuirani rast u naplati tekućih prihoda, uz ostvareni suficit za devet mjeseci od 85 miliona eura, ili 1,2 BDP-a. U svim godinama projekcije se ostvaruje suficit tekuće budžetske potrošnje, što govori da država sve svoje tekuće obaveze finansira iz tekućih prihoda, odnosno da se zaduživanje radi za vrši isključivo za realizaciju kapitalnih projekata. Povećanje minimalnih plata i penzija se neće finansirati iz zaduženja, ukazujem i da neće doći do povećanja stope PDV-a", naglasio je Vuković.

Pojasnio je da su po preliminarnim rezultatima, u devet mjeseci prihodi budžetu naplaćeni su u visini od 2,07 milijardi eura, što je u odnosu na isti period 2023. godine više za 170 miliona eura. Naglasio je da je pozitivni trend zabilježen kod naplate poreza na dodatu vrijednost, dobit pravnih lica, dohodak fizičkih lica, doprinose, akcize...

Vuković je dodao i da inflacija popušta u Crnoj Gori, kao i u Evropskoj uniji.

"Mi i dalje imamo građane koji su primali 450 eura legalnim tokovima, a iznos do 600 i 800 eura na ruke. Na ovaj način je obezbijeđen stepen mogućnosti da im bude bonitet u bankama kredibilniji, da mogu da ostvare prava koja nisu mogli sa minimalnom zaradom, tako da ne možemo govoriti o uticaju na inflaciju samim promjenama“, istakao je Vuković.

Budva obara rekorde

Vuković je kazao i da u Opštini Budva, ustanovama i njihovim firmama radi ukupno 1.771 zaposleni. Naglasio je da ta opština može da zapošljava po sopstvenom nahođenju, jer nije u reprogramu poreskog duga pa resor finansija ne može da utiče na kadrovsku politiku.

"Budva u opštinskim organima, javnim ustanovama i kompanijama čiji je osnivač opština, ukupan broj zaposlenih na neodređeno na 30. septembar ove godine je 1.314, na određeno vrijeme 152, po ugovorima o privremenim i povremenim poslovima angažovano je 151 lice, po ugovoru o djelu 39 i preko Agencije za ustupanje zaposlenih, angažovano je 115 lica. Ukupan broj zaposlenih po navedenim osnovama je 1.771", pojasnio je Vuković.

O tome ga je pitao poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Milović, koji je dodao da bi po istom omjeru, u Podgorici trebalo da radi 15.000 , u Baru 4.500, ili u Nikšiću 5.000 ljudi...

„Opština Budva je rekorder po broju zaposlenih i neka radi 1.771 čovjek, ali bi rezultati trebali da budu najbolja usluga na raspolaganju svima, najbolja kultura, sportski rezultati, komunalni... Kad sve saberete to košta 10 miliona eura na godinu dana, postavlja se pitanje gdje srlja ovaj grad. I zbog toga ne treba da nas čudi što je bila ovakva turistička sezona, a grad prljav“, kazao je Milović.

On je pitao i o prihodima od turizma u odnosu na prošlu godinu, kao i kakve su procjene Ministarstva o uticaju povećanje prihoda od PDV, koji će od januara biti 15 odsto za ugostitelje u ovom sektoru.

Vuković je naveo da po podacima Centtralne banke, prihodi od turizma u periodu april – jun, iznose 340,1 miliona eura, što je kako je kazao, rast od 1,9 odsto u odnosu na isti period 2023. godine.

"Posljednji podaci Monstata u noćenjima u devet mjeseci pokazuju rast od 1,6 odsto. To ukazuje na zadovoljavajuće rezultate, ali će biti potpuniji kada se objave podaci za treći kvartal (jul, avgust, septembar)", naglasio je on i istakao da će bti dostupni u drugoj polovini novembra.

Naglasio je da se ovim koracima ujednačava stopa PDV-a za prenoćište, pa neće biti diskriminacije po tom osnovu. Tvrdi i da je poreski sistem Crne Gore najpovoljniji u cijeloj Evropi, i da vjeruje da će to pokazati i sljedeća sezona te da je mjera donijela fiskalni efekat.

Milović je dodao da će po planu ova stopa od 15 odsto, doprinijeti budžetu 60 miliona eura a da je sve urađeno prebrzo, kako bi se našao novac za program Evropa sad 2.

„Moje očekivanje s obzirom da je jedan dio aranžmana već prodat po starim cijenama je, ili gubitak onih koji se bave turističkim djelatnostima ili povećanje cijena", kazao je Milović i dodao da ovo povećanje sigurno mora uticati na rezultate i povećanje cijena u turizmu.

Za dugove treba milijardu eura

Vuković je kazao da će Crnoj Gori u narednoj godini, biti potrebno milijardu eura za otplatu starih dugova.

O dosadašnjem zaduženju ga je pitao poslanik Građanskog pokreta URA Miloš Konatar, a Vuković je naveo da se najveći dio odnosi na isplatu dugova po osnovu osnovu emisije euro-obveznica (eurobond) od 500 miliona, kao i ostalih pojedinačnih dugova.

Konatar je naveo da ga brine što je fiskalnom stategijom predviđeno da javni dug do 2027. poraste za milijardu eura, da je ukidanje dijela doprinosa ka Fondu penzijsko-invalidskog osiguranja donio manjak od 200 miliona eura, a naredne godine 400 miliona eura. Zabrinjavajuće je kako je kazao, doći u začarni krug zaduživanja.

Vuković je naglasio da žali za svakom žrtvom ovih dana u Crnoj Gori, da je javni dug 4,4 milijarde eura, odnosno 61,33 odsto BDP-a, ali da je uzimajući u obzir depozite tog resora, neto javni dug je iznosio 3,8 milijardi, što je 52,84 odsto BDP-a.

„Kada je počeo moj mandat zatekao sam zabrinjavajuće stanje u budžetu, kada smo ukupno na računu imali 155 miliona eura, dok je nedostajući iznos do kraja 2023. bio preko 250 miliona a deficit 173 miliona eura i otplata duga od 79 miliona eura. Ovakvo stanje je iziskivalo hitnu potrebu za zaduženjem, tada smo na domaćem tržištu obezbijedili 159 miliona eura i to po povoljnijim uslovima. Iznos 159 miliona je obezbijeđen kroz kredite sa komercijalnim bankama po ponderisanoj kamati od 6,55 odsto godišnje, i rokom dospijeća 54 mjeseca. Iznos od 50 miliona eura obezbijeđen je kroz državne zapise u prosječno ponderisanoj kamatnoj stopi od 3,7 odsto", naveo je on i dodao da su servisirali sve obaveze i godinu završili sa depozitom od 80 miliona eura.

Pojasnio je da su do sada, tj do 31. oktobra servisirali oko 500 miliona eura obaveza, otplatu svih državnih zapisa iz decembra 2023. godine, domaćih obveznica iz 2019. godine u iznosu 92 miliona , sindiciranih zajmova, kao i kredit Dojče banke...

„Zakonom o budžetu za ovu godinu, definisano je da se država može zadužiti do 650 miliona eura za obezbjeđivanja nedostajućih sredstava i pola milijarde za potrebe refinansiranja duga, i formiranja fiskalne rezerve za sljedeću godinu. U prethodnoj godini rada Vlade, ukupno zaduženje države iznosi 846,76 miliona eura, izmirene obaveze po osnovu duga iznose oko 654 miliona eura, dok je stanje depozita 600 miliona eura, što govori o tome da smo veliki dio obaveza servisirali iz redovnih prihoda i stvorili fiskalnu rezervu, za obaveze po osnovu otplate duga u narednom periodu“, istakao je Vuković.

Naglasio je da dug ne znači propast, već obaveze moraju da se ispunjavaju lai i da se pravi fiskalna rezerva. Vuković je dodao da se drže principa servisiranja dospjevajućih obaveza i zaduženja za razvoj kapitalnih investicija.

„Nastojimo i retail obveznice da objavimo i objavićemo neki iznos, u pregovorima smo i sa tržištem, dakle i kada govorimo o komercijalnim bankama. Želimo disperziju rizika da napravimo i izvor finansiranja na domaćem tržištu, ne želimo da imamo situaciju kao početkom ove godine, kada se Crna Gora pojavila ispred investitora i kada su nas pitali – izvinite a šta ste vi htjeli? Ne znamo ko ste i nema vas na tržištu kapitala“, kazao je on.

On je naveo da se ovogodišnje emitovane obveznice trguju, te da će naredna kamatna stopa biti niža.

Konatar je istakao da će neko morati novac da vraća, te da će o ovoj temi još razgovarati do kraja godine.

U 2025. rješavaju zemljište i dokumenta za žičaru

Poslanik URA-e Filip Adžić je pitao o nastavku izgradnje žičare Kotor – Cetinje, ali je naglasio da nije zadovoljan odgovorom Vukovića koji mu je dostavljen pismeno.

Zatražio je i da Vuković pokuša da uozbilji premijera Milojka Spajića, jer da se ovih dana truju građani na radnim mjestima, meci u uličnim pucnjavama završavaju u automobilima prolaznika, građani zaključavaju u kućama...

Na ove navode je reagovao poslanik Demokrata Duško Stijepović i kazao da su to pitanja za ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, pa je sjednica nakon kraće rasprave pauzirana na pet minuta.

Nakon nastavka, Vuković je pojasnio da će krajnja stanica žičare biti na Cetinju u blizini ljetnje pozornice, da je ukupna vrijednost ove 11 kilometara duge trase 58 miliona eura, i da u to nije uračunata eksproprijacija oko 15 odsto zemljišta.

„U predlogu Zakona o budžetu za 2025. godinu, za projekat izgradnje žičare biće planiran novac namijenjen za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i kompletiranje tehničke dokumentacije, kako bi se stvorili svi neophodni uslovi za nesmetano raspisivanje javnog oglasa za izvođenje radova“, pojasnio je Vuković i dodao da je Cetinje u vrhu opština, po nivou izdvajanja po glavi stanovnika iz kapitalnog budžeta.

Adžić je kazao da vjeruje da bi po novcu koji Prijestonica dobija, sve i da je to jedini projekat na kojem se radi, za njega opet bilo potrebno deset godina.

„Što pokazuje jasno da projekat žičare ne može biti realizovan na ovaj način“, kazao je Adžić.

Vuković je naveo da Prijestonica ima veliki broj projekata, ali i da rade na rješavanju tamošnjih problema.

( Mirko Kotlaš )