Loše po vladavinu prava, veće petljanje Srbije, sporije u EU? Kako Trampov drugi mandat može uticati na Crnu Goru

Crna Gora neće biti prioritet na radaru nove administracije Donalda Trampa, ali može trpjeti ozbiljne, indirektne, negativne posljedice onoga što njegova jučerašnja pobjeda na američkim predsjedničkim izborima može proizvesti u zemlji i u Evropi, uključujući i ohrabrenje za autoritarne lidere u regionu, ocijenili su sagovornici “Vijesti”.

“Crna Gora je na Balkanu, u Evropi, članica je NATO-a i kandidat za EU. Svi ti odnosi su pod uticajem druge Trampove administracije i svi su na neki način ugroženi”, rekao je “Vijestima” Edvard P. Džozef, profesor na Školi za napredne međunarodne studije američkog Univerziteta Džons Hopkins.

Tramp je juče kao kandidat republikanaca izabran za 47. predsjednika Sjedinjenih američkih država, pobijedivši kandidatkinju demokrata i aktuelnu američku potpredsjednicu Kamalu Haris, nakon što je na čelu SAD bio i od 2017. do 2021. godine. Njegov novi mandat počinje 20. januara 2025.

Džozef smatra da novoj adminstraciji u Bijeloj kući neće biti toliko bitne borba protiv korupcije i vladavina prava, demokratski standardi i principi u Crnoj Gori, u šta su Trampovi prethodnici uložili veliki novac poreskih obveznika, uključujući podršku tužilaštvu i policiji, jer to nisu prioriteti za njega ni u SAD.

“Da li mislimo da će druga Trampova administracija snažno insistirati na borbi protiv korupcije i vladavini prava? Zašto bismo to očekivali, kada ćemo za to biti zabrinuti ovdje u SAD, gdje će vladavina prava biti narušena? Veoma smo zabrinuti za integritet sopstvenih institucija pod ovom drugom Trampovom administracijom. Sjetimo se, ovo je druga runda. On će željeti potpuno lojalne ljude oko sebe. Neće imati oko sebe odgovorne ljude kao što su (bivši ministar odbrane, general Džejms) Matis, (bivši savjetnik za nacionalnu bezbjednost H. R.) Mekmaster i (bivši šef Trampovog kabineta Džon) Kelly. Dakle, unutar Crne Gore i unutar Sjedinjenih Država, vladavina prava i poštovanje demokratskih normi neće biti prioritet”, rekao je Džozef.

Matis, Mekmaster i Keli podnijeli su ostavke na svoje funkcije u prvoj Tramovoj administraciji, a potom kritikovali bivšeg šefa zbog različitih stvari, uključujući tvrdnje da ugrožava američki ustav, da ima snishodljiv odnos prema predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu, da bi ako pobijedi vladao kao diktator i da odgovara “definiciji fašiste”.

I Džozef i profesor na Univerzitetu u Bostonu Vesko Garčević smatraju da postoji bliskost Trampa i nekih autoritarnih lidera u regionu po načinu vođenja politike.

Garčević je kazao da nije neočekivano što su neki autoritarni lideri u regionu, ohrabreni ovom pobjedom i čije čestitke i pozdravi prednjače.

“Mislim da, takođe, Srbija očekuje da će dobiti vjetar u leđa zbog ove pobjede, imajući u vidu da je otvorila svoja vrata za investicije koje dolaze iz okoline Donalda Trampa, imajući u vidu i njegov odnos prema politici, generalnoj i vanjskoj politici, koja se često ili najčeće prožima sa poslom. To možda i nije bez osnova”, rekao je Garčević “Vijestima”, odgovarajući na to hoće li predsjednik Srbije Aleksandar Vučić imati veću podršku iz SAD za svoje navodne planove sa Crnom Gorom.

Vučićevi kritičari i crnogorska opozicija tvrde da njemu nije u interesu da Crna Gora bude stabilna i brzo uđe u EU, pa preko svojih saradnika u Crnoj Gori, medija i u svojim i izjavama drugih zvaničnika, izaziva nestabilnost i miješa se u njene unutrašnje stvari, što on negira.

Džozef je konstatovao da je u regionu i u ovom kontekstu, Crnoj Gori u prvom planu odnos sa Srbijom, sa kojom Tramp ima “privilegovan odnos”.

“Znamo da je Tramp blizak sa Srbijom. Znamo da su Srbija i mnogi Srbi podržavali Trampa. To mu se dopada. Hoće li (Ričard) Grenel biti njegov ministar vanjskih poslova? Grenel ima bliske odnose (sa Srbijom), kao što kažemo u SAD, saberite 2 i 2. Trampova porodica ima investicije tamo, a on nije čovek koji će brinuti o integritetu i sukobu interesa”, rekao je on.

Grenel, bivši specijalni izaslanik za Srbiju i Kosovo, i Džared Kušner, Trampov zet potpisali su ugovor sa srpskim vlastima da na mjestu zgrade Generalštaba Vojske Jugoslavije, srušene u bombardovanju NATO-a 1999. godine, izgrade hotelski kompleks vrijedan 500 miliona dolara.

Džozef je ocijenio i da Trampov negativan odnos prema NATO-u može posredno uticati na Crnu Goru, članicu Alijanse.

“Da li iko veruje da je Donald Tramp sada više posvećen NATO-u nego što je bio u prvom mandatu? On ne voli saveze, ne vjeruje u to”, rekao je Džozef. “Osim toga, Tramp je sklon Vladimiru Putinu. U Moskvi slave (Trampovu pobjedu), to su željeli, oni su se miješali (u izbore) i podržavali ga ovdje, u SAD. Postoje jasni dokazi za to. Dakle, ko zna kakav će biti njegov odnos sa Putinom i kakav će biti njegov pristup?”

Tramp je u kampanji više puta rekao da će ako bude izabran, “zaustaviti rat u Ukrajini za jedan dan”, i to prije nego što položi zakletvu kao 47. predsjednik SAD.

Džozef je ocijenio da je moguć pritisak Trampa na Ukrajinu da sklopi nepravedan mir u ratu sa Rusijom, kojim se “nagrađuje ruska agresija, a razumijemo kakve će to imati posljedice u Evropi”.

“Šta će to značiti? Kako će Srbija to protumačiti? Da li će to biti zeleno svjetlo za Srbiju za agresivniji stav u regionu?”, pita se Džozef. “Mislite li da će Putin stati u Ukrajini i da to neće imati implikacije u regionu? Mislite li da Vučić neće vidjeti neke prilike tamo? Ne nužno vojne, ali političke, da povjeruje da SAD ne mare za tu vrstu projekcije?”

I Džozef i Garčević ipak smatraju da je Crna Gora previše mala da bi bila predmet nekog posebnog razmatranja u Bijeloj kući ili Stejt dipartmentu.

“Pobjeda Trampa i promjene koje bi mogla ta pobjeda da donese u našem regionu, ne možemo očekivati prije, na primjer, sredine iduće godine. Treba da se formira administracija, tako da što se tiče naših prioriteta prema Evropskoj uniji, ne vidim da postoji jedna prepreka u tom pogledu”, kazao je Garčević.

On je rekao da je još rano da se sad prave dublje analize o tome kako će izgledati Trampova politika prema zapadnom Balkanu, imajući u vidu da on i nije na listi prioriteta američke vanjske politike, te bi bilo isto, da li je pobijedio Tramp ili Kamala Haris.

“Mislim da Tramp neće namjerno nanositi štetu Crnoj Gori. Nije zaokupljen Crnom Gorom. Ne mislim da će se probuditi sjutra i reći, kako možemo naštetiti Crnoj Gori?”, rekao je Džozef, podsjećajući na incident kada je odgurnuo tadašnjeg crnogorskog premijera Duška Markovića na samitu u Briselu, i “suludu izjavu” u jednom intervjuu da nema razloga da Amerikanci brane “agresivne Crnogorce” koji mogu “izazvati Treći svjetski rat”.

Garčević je istakao da je za Crnu Goru u ovom trenutku važno da ima svoj put i da se što prije i što više okrene pristupanju Evropskoj uniji: “To je najbolji način da se zaštiti od bilo kojeg stranog miješanja i miješanja sa strane iz regiona, uključujući i i Srbiju. Da sam na mjestu Crne Gore, naredni period iskoristio bih da se ubrzaju i dodatno sve aktivnosti koje bi trebalo da Crnu Goru vode ka Evropskoj uniji. Ovo je najbolji način da se to pitanje zaštite crnogorskih interesa riješi na pravi način u postojećim okolnostima”, ocijenio je Garčević.

Džozef je, međutim, ukazao na postojanje drugačijih interesa u Crnoj Gori i okruženju.

“Imate aktere u Crnoj Gori i aktere u susjedstvu i susjede koji ne djeluju da su posvećeni (putu Crne Gore u EU), tome i koji imaju bliže interese sa ruskom orijentacijom i srpskom orijentacijom nego što imaju sa crnogorskom i pravom orijentacijom prema EU. Pa, te snage su vjerovatno takođe ohrabrene Trampovom administracijom”, rekao je Džozef.

“Vučić bi mogao imati interes da uspori Crnu Goru na putu ka EU, već sam aludirao na to, na snage u Beogradu i snage u Podgorici koje ne žele da ubrzaju put ka EU. Te snage vjerovatno danas slave”.

On je kazao da ne želi da odgovara na pitanja šta bi to Crna Gora mogla da uradi i prilagodi se Trampovom “transakcionom” načinu vođenja politike “ja tebi ti meni”, uključujući i njegove privatne poslove.

“Francuzi imaju riječ chantage, (ucjena, iznuda). Dakle, to ne bi trebalo da bude osnova za odnos. Osnova za odnos bi trebalo da budu zajedničke vrijednosti. Imamo zajedničke ciljeve. Želimo da unaprijedimo demokratsku stabilnost Balkana. Želimo da unaprijedimo jedinstvo NATO saveza protiv prijetnje iz Rusije, prijetnje iz Kine. To bi trebalo da bude osnova našeg odnosa. Ne, ‘o moj zet bi želio da zapravo izgradi novi hotel na ovom ostrvu’, ili tako nešto”, rekao je on.

Na pitanja “Vijesti” šta znači pobjeda Trampa za Crnu Goru u kontekstu pristupanja EU i hoće li Vučić imati veću podršku za svoje eventualne planove sa Crnom Gorom, juče nisu odgovorili iz Pokreta Evropa sad, Demokrata, Nove srpske demokratije i Bošnjačke stranke.

Trampovu pobjedu juče su čestitali šefovi crnogorske države, Vlade i Skupštine.

Predsjednik Jakov Milatović čestitao je Trampu pobjedu, navodeći da su Crna Gora i SAD prijatelji i nepokolebljivi partneri, ujedinjeni zajedničkim ciljevima i vrijednostima, usmjereni na unapređenje demokratije, sigurnosti, stabilnosti i slobode.

“Kao saveznici u NATO-u, radujemo se bliskoj saradnji sa Vašom administracijom na jačanju našeg prijateljstva i produbljivanju saradnje”, napisao je Milatović na Iksu.

Premijer Milojko Spajić je u čestitci Trampu naveo da je oduševljen činjenicom da 61 odsto Amerikanaca vjeruje da najbolji dani SAD tek dolaze, i uporedio ekonomske programe svoje stranke Evropa sad 1 i 2 sa Trampovim planovima za ekonomsku politiku.

“To je tajna uspjeha ove zemlje, i zašto će da pobjeđuje u svim okolnostima. Ako ne vjeruješ da je moguće, neće se ni desiti. Ekonomska misao Evrope sad 1 i 2 je sinoć pobijedila i u Americi: manji porezi i doprinosi na primanja građana, a državni prihodi od indirektnih poreza. Čestitke predsjedniku Trampu na nevjerovatnom povratku. Najbolje vrijeme dolazi za obje zemlje”, napisao je Spajić na Iksu.

Pobjedu Trampu su juče, između ostalih, čestitali predsjednik BiH entiteta Republika Srpska (RS) Milorad Dodik, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić, predsjednica i premijer Kosova Vjosa Osmani i Aljbin Kurti, Vučić, predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić...

Džozef: I Spajić i neke velike Trampove pristalice vole kriptovalute

Džozef je među mogućim uticajima Trampove administracije na Crnu Goru pomenuo i “zainteresovanost” premijera Milojka Spajića za kriptovalute.

Tokom prvog Trampovog mandata, tržipšte kriptovaluta doživjelo je procvat, jer je on bio protiv uvođenja propisa kojim bi se to tržište regulisao, a tokom ovogodišnje kampanje je nekoliko puta hvalio kriptovalute. Bitkoin je juče porastao na preko 75.000 dolara, sa 68.000 od prije nekoliko dana.

Spajić je jedan od prvih investitora u propalu kriptovalutu tera/luna, kontroverznog južnokorejca Hjeonga Do Kvona, koji u Crnoj Gori čeka izručenje Sjedinjenim Državama ili Južnoj Koreji, zbog optužbi da je prevario investitore za 40 milijardi eura. Agenciji za sprečavanje korupcije, prijavio je da posjeduje više kriptovaluta, uključujući bitkoin.

“Imate premijera koji je vrlo zainteresovan za kriptovalute. Ljudi koji su u tome veoma vole Trampa. Možda je to neki potencijalni uticaj na Crnu Goru. Ne znam mnogo o kriptu, ali možete zamisliti da premijer ima interes u kriptu, a to imaju i Trampovi podržavaoci, fanovi kriptovaluta su među njegovim velikim pristalicama. Samo to pominjem jer je to, znate, još jedna veza sa Crnom Gorom”.

Mandiću SAD do pobjede Trampa nisu bile “bastion slobode”?

Stojeći pored crnogorske, srpske i američke zastave, šef parlamenta i lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić objavio je juče na sajtu Skupštine video čestitku Trampu, u kojoj je saopštio da “ova važna pobjeda odražava povjerenje, podršku i potvrdu američkog naroda Trampovom vođstvu i viziji budućnosti”.

“Iako mala zemlja, Crna Gora ostaje posvećena promociji mira, stabilnosti i saradnje, kako u regionu, tako i na globalnom nivou. Uvjeren sam da ćete, uz odgovornu unutrašnju politiku za koju se zalažete, a koja će biti posvećena razvoju i boljitku građana Sjedinjenih Američkih Država, tokom Vašeg mandata, u okviru spoljne politike, posvetiti posebnu pažnju regiji zapadnog Balkana”, kazao je Mandić.

On je rekao vjeruje da će Trampovi “napori na međunarodnoj sceni nastaviti da budu usmjereni ka izgradnji i očuvanju stabilnosti i da će konflikti koji bjesne širom planete biti okončani, te da će mir zavladati svijetom”. “Uz snažno ubjeđenje da ćete svoju zemlju ponovo učiniti bastionom slobode želim vam uspjeh u nastavku vašeg rada, na dobrobit Sjedinjenih Država i cijelog svijeta”.

Čestitku je Trampu prethodno uputio na društvenoj mreži Iks.

“Najiskrenije čestitke novoizabranom predsjedniku Donaldu Trampu na pobjedi. Ona se ne ogleda samo u istorijskom povratku u Bijelu kuću, već i u tome što je zajedno sa Republikanskom strankom na čijem je čelu ostvario pobjedu i u Senatu. Siguran sam da ćemo zajedno graditi mostove saradnje i očuvati mir i stabilnost na zapadnom Balkanu”, napisao je Mandić.

Nikolić: Vučić nije imao podršku SAD za miješanje u Crnoj Gori

Poslanik DPS-a Andrija Nikolić ne očekuje promjenu spoljne politike SAD prema zapadnom Balkanu ni Crnoj Gori, a smatra da je Aleksandar Vučić zloupotrebljavao cilj Vašingtona da Srbiju usmjeri ka Zapadu za miješanje u unutrašnje stvari Crne Gore.

“Ne očekujemo promjenu kursa, spoljna politika SAD prema zapadnom Balkanu ima jednu konstantu, koja se odnosi na podršku u demokratskim procesima, pridruživanje EU i odgovornu participaciju u okviru NATO savezništva. Za vrijeme prethodnog mandata predsjednika Donalda Trampa, Crna Gora je postala članica NATO-a, a našu zemlju je tokom Trampovog prvog mandata, posjetio i tadašnji potpredsjednik SAD Majk Pens. Ozbiljne zemlje poput Sjedinjenih Država ne mijenjaju radikalno strateške pravce svoje spoljne politike, posebno ne u odnosu na strateške evroaltantske saveznike”, rekao je Nikolić.

On je rekao da ne vjeruje da je Vučić “imao američku podršku za miješanje u unutrašnja politička pitanja u Crnoj Gori”.

“Može se reći da je predsjednik Srbije zloupotrebljavao stratešku orijentaciju Bijele kuće da usmjerava Srbiju prema Zapadu i da razdvaja interese Srbije i Rusije. Stara praksa miješanja Beograda u unutrašnja politička pitanja Crne Gore obnovljena je u trenutku kad se Crna Gora našla u završnoj fazi pridruživanja NATO savezu. To je najviše smetalo Rusiji, koja je preko svojih proksija instaliranih u Srbiji i našoj zemlji, pokušala da onemogući članstvo Crne Gore u NATO-u. Vjerujem da će nam, i ta, i iskustva iz novije poltiičke istorije, pomoći da unapređujemo partnerstvo sa našim strateškim saveznikom Sjedinjenim Državama, kako u okviru NATO-a tako i u biletaralnim odnosima”, rekao je Nikolić.

( Mihailo Jovović, Željka Vučinić )