Priprema klime za najvrelije dane
Neprijatan miris iza sebe krije procese raspadanja čije produkte kompresor ubacuje direktno u kabinu, što je štetno po zdravlje putnika, dok brujanje može da ukaže na kvar na ležaju remenice, što direktno prouzrokuje oštećenje najskupljeg dijela sistema – kompresora
Dani kada će klima u automobilu da bude neophodna sve su bliži, pa se danas podsjećamo na šta sve treba da obratite pažnju ako imate ovaj uređaj u svom vozilu. Prije svega, treba da znamo da automobilska klima zahtijeva redovno održavanje tokom cijele godine, baš kao što je to slučaj i sa svim ostalim djelovima automobila.
Po pravilu, klima-uređaj bi trebalo da traje koliko i auto, ali u slučaju neodržavanja dolazi do znatnih troškova koji mogu neprijatno da iznenade vozača. Zato je preporučljivo da se prije nego što dođu ekstremno visoke temperature obavezno izvrši kontrola klima-uređaja u specijalizovanom servisu. Eventualna pojava neprijatnog mirisa ili brujanje su siguran znak da je potrebna intervencija.
Neprijatan miris iza sebe krije procese raspadanja čije produkte kompresor ubacuje direktno u kabinu, što je štetno po zdravlje putnika, dok brujanje može da ukaže na kvar na ležaju remenice, što direktno prouzrokuje oštećenje najskupljeg dijela sistema – kompresora.
Da ne bi uopšte došlo do ovakvog scenarija, trebalo bi da bar jednom godišnje prekontrolišemo rad sistema. Ta provjera se sastoji od provjere pritiska u sistemu i količine freona, za šta je potrebna posebna oprema, pa to nijesmo u mogućnosti sami da uradimo, pa se moramo uputiti u servis.
Svaki automobil ima propisanu količinu freona koja treba da bude u klima-uređaju. Eventualni manjak freona ukazuje na potencijalnu tačku curenja, ali on može i sam da ispari iz sistema u dužem vremenskom periodu. Ako fali freona, sistem se dopunjava odgovarajućom količinom.
Dopunjavanje gasom klima-uređaja je posao koji treba povjeriti specijalisti. Često se vrši dopunjavanje neodgovarajućim uljima, čak i freonima koji se posljednjih godina ne koriste za auto-klime. Naime, pogrešno je što se u nekim servisima dopunjuje samo gas. Potrebno je da se ispoštuje propisani odnos ulje/gas, što je različito kod svakog modela klima uređaja.
Takođe, veoma je teško utvrditi koja je količina gasa i ulja u sistemu. Izuzetno je važno u kom je trenutku klima prestala da hladi. Ako se to dogodilo dok je klima bila uključena, rashladna tečnost je iscurila na strani visokog pritiska i tada nema mogućnosti za dopunjavanje. Ako se smješa izgubila na strani niskog pritiska, tada je moguće dopuniti sistem, ali samo po strogo utvrđenim parametrima. Cijena dopune freona iznosi oko 50 eura.
Zbog manjka rashladnog gasa opasnosti je izložen i kompresor, jer sa njim u sistemu kruži i tačno određena količina ulja koje ima funkciju podmazivanja unutrašnjih djelova sistema.
Okvirnu procjenu rada klima-uređaja može da izvrši I sam vlasnik vozila. Prvo treba doći do dvije cijevi kroz koje cirkuliše freon, a koje se najčešće nalaze jedna do druge u predjelu ispod vjetrobranskog stakla. Zatim treba da ih dodirne radi procjene temperature. Široka cijev (usisna) treba da bude hladna, a tanka (potisna) bi trebalo da bude mlaka. Ukoliko nije tako, to je siguran znak da treba da pođete u servis.
Optimalna klimatizacija se može ostvariti samo ako svi djelovi i sklopovi klime zajedno i usklađeno funkcionišu. Skupe kvarove je moguće izbjeći redovnim korišćem klime. Potrebno ju je uključivati tokom cijele godine jednom nedeljno na pet minuta, pa i zimi, kada može pomoći pri efikasnijem odmagljivanju stakala.
Najveći problem je činjenica da vozači ne obavljaju redovan, a često ni veliki (dvogodišnji) servis, na kome se ispituje čak 17 operacija cjelokupnog sistema. Nikako nije dovoljno uraditi samo tretman čišćenja. Zamjena polenskog filtera preporučuje se na 10.000 pređenih kilometara. Dakle, servisiranje klime zahtijeva redovno i stručno održavanje. Po pravilu bi ovaj rashladni uređaj trebalo da traje koliko i automobil, ali se nemar skupo plaća.
Brujanje ležaja opasno po kompresor
Većina vozača klimu ne koristi tokom cijele godine, pa se često dešava da kompresor nema dovoljno ulja i gasa. Brujanje i mijenjanje zvuka u radu klime je pouzdan znak da sa uređajem nešto nije u redu.
Brujanje ležaja remenice koja pokreće kompresor treba posebno ozbiljno shvatiti, pošto ono ima vrlo neugodne posljedice.
Nepravilan rad ovog ležaja vremenom može da potpuno uništi takozvani vrat kompresora, što će vlasniku iz džepa izbiti I preko 200 eura, u zavisnosti od vrste kompresora. Zato je vrlo bitno da se ovaj ležaj provjeri i zamijeni čim vlasnik vozila osjeti da je zvuk rada kompresora drugačiji.
Opterećenje kompresora je veliko i kada je zbog spoljašnjih faktora ometeno hlađenje freona u hladnjaku klime koji se obično nalazi odmah iza prednje maske. Najčešći uzrok toga su prljavština i uginuli insekti koji se zaglave između ćelija hladnjaka. Zbog toga bi s vremena na vrijeme trebalo isprati ovaj hladnjak, ali ne vodom pod velikim pritiskom da se ne bi pokrivile ćelije, već normalnim mlazom iz crijeva.
Dezinfekcija čuva zdravlje djece
Za klima uređaj je vezana još jedna dilema. Mnogi vozači vjeruju da je on štetan po zdravlje. Ovo uvriježeno mišljenje posljedica je neobaviještenosti i krajnje slobodnog tumačenja posljedica koje nedovoljno održavani klima uređaj može da prouzrokuje.
Najprije se obično pomisli na temperaturni šok koji nastaje kada se iz rashlađenog automobila izađe na vrelo sunce. Osjetljivije osobe ovo doživljavaju vrlo teško, ali lijek za ovu pojavu zapravo je veoma jednostavan. Potrebno je samo nekoliko minuta prije izlaska iz vozila isključiti klimu i podesiti je tako da temperatura u vozilu bude oko sedam do osam stepeni niža od spoljašnje.
Time se mogu izbjeći nagle temperaturne promjene, a isparivaču se daje dovoljno vremena da se osuši. Naime, upravo je vlažni isparivač podloga za razvoj bakterija i gljivica koje, kada se namnože, počinju neprijatno da mirišu i koje predstavljaju izvor respiratornih infekcija.
Tvrdnje mnogih vozača da im se djeca razbole čim počnu da koriste klimu uglavnom je tačna. Dječji organizam je nježniji, ima slabiji imunološki sistem koji lakše podlegne bakterijama, virusima i gljivicama nego organizam odraslog čovjeka. Rješenje za ovaj problem svakako postoji, a pritom nije ni skupo. Potrebno je samo jednom u šest mjeseci, ili makar jednom godišnje, izvršiti tretman čišćenja isparivača i izduvnih tunela. Ova intervencija u prosjeku košta 15 eura, a sa njom se preporučuje i zamjena filtera polena. Međutim, sve ovo ima smisla samo ako se obavlja u stručnom servisu.
Ako se još ima u vidu koliko organizam gubi manje tečnosti i dragocenih soli zahvaljući klimi, može se zaključiti da klima ne samo da ni na koji način ne šteti zdravlju ukoliko se redovno održava, već mu, naprotiv, koristi. Na dužim putovanjima znatno smanjuje zamor i razdražljivost vozača, i time doprinosi većoj bezbjednosti.
( Saša Marković )