Posljednji Bajdenovi pokušaji da zaštiti spoljnu politiku od Trampa

Zvaničnici administracije Džoa Bajdena, obeshrabreni nakon predsjedničkih izbora u utorak, razmatraju kako da zaštite svoje prioritete u oblasti nacionalne bezbjednosti prije nego što novoizabrani predsjednik Donald Tramp u januaru ponovo uđe u Ovalni kabinet. Bilo da se radi o slanju sredstava Ukrajini ili uvođenju novih sankcija ekstremističkim izraelskim naseljenicima, na stolu je niz opcija, piše “Politiko” pozivajući se na upućene izvore.

Visoki zvaničnik Bajdenove administracije kazao je za portal da ne postoji konkretan plan kako da se Bajdenove ključne politike zaštite od Trampovih pokušaja da ih demontira, dok pojedini smatraju da takav plan ne bi dao značajne rezultate.

Tramp će, prema riječima brojnih aktuelnih i bivših američkih zvaničnika, sigurno brzo zaustaviti ili preokrenuti većinu onoga što Bajdenov tim uspije da sprovede tokom ovih posljednjih mjeseci. Imaće široka ovlašćenja da to učini, kao i dovoljnu podršku u Kongresu i pravosuđu, što će značiti da ga gotovo ništa neće zaustaviti.

“Nema potpune zaštite od Trampa”, rekao je jedan američki zvaničnik. “Možete samo odložiti uticaj Trampa, samo baciti pijesak u točkove, ali nema načina da nešto potpuno zaštitite”.

Tramp se, kako ističe agencija Rojters, vraća na vlast kao lider Republikanske stranke koja je tokom posljednjih osam godina preoblikovana po njegovom liku i kao arhitekta konzervativnog pravosuđa koje je doprinijelo uklanjanju njegovih pravnih poteškoća. Njegovi saveznici su posljednjih nekoliko mjeseci proveli pažljivo birajući kandidate za njegovu administraciju, s ciljem da ključne pozicije popune pouzdani saradnici.

“To su mlađi ljudi koji su više u duhu MAGA. Više MAGA i manje republikanci nego ranije,” rekao je za Rojters jedan donator koji je želio da ostane anoniman, misleći na Trampov slogan “Učinimo Ameriku ponovo velikom”.

Bajden i njegovi saradnici već preduzimaju korake kako bi učinili ono što je u njihovoj moći da pomognu Ukrajini. Na primjer, ubrzano rade na tome da Ukrajincima dostave ono što je preostalo od 6 milijardi dolara u oružju i opremi koje je Kongres odobrio kako bi im pomogao u borbi protiv ruske invazije.

Evropski lideri, koji su se juče sastali u Budimpešti, pozvali su Trampa da zadrži podršku Ukrajini, da se uzdrži od narušavanja globalnog poretka i da izbjegne carinske trgovinske ratove.

Šefica Evropske komisije Ursula fon der Lajen rekla je da je sada na Evropskoj uniji da se ujedini jer nijedna članica EU ne može sama da se nosi sa predstojećim izazovima. U vezi s Ukrajinom, rekla je: “U interesu svih nas je da ‘autokrate’ našeg doba dobiju vrlo jasnu poruku da nije važno pravo na vlast, već vladavina prava”.

Osim podrške Ukrajini, Trampov povratak donosi neizvjesnost i po pitanju posvećenosti Sjedinjenih Država NATO-u.

Šef Alijanse Mark Rute rekao je da je važno posmatrati Ukrajinu kao problem koji prevazilazi granice Evrope, opisavši partnerstvo Rusije sa Sjevernom Korejom kao “prijetnju, ne samo za evropski dio NATO-a, već i za SAD.”

Ostaje nejasno šta će Tramp učiniti i da li će uopšte zaustaviti isporuke oružja i ugovore sa američkom odbrambenom industrijom za nove sisteme protivvazdušne odbrane koji će stizati u narednim godinama. Ipak, kako ističe “Politiko”, Pentagon vjerovatno neće uspjeti da pošalje sve što je obećano i potpuno isprazni te fondove do dana inauguracije, s obzirom na to da su potrebne nedjelje ili mjeseci da municija i druga oprema stignu u Ukrajinu nakon što SAD objave isporuku. Kada Tramp stupi na dužnost, mogao bi odlučiti da ne pošalje Kijevu to oružje - čak i ako je već obećano, navodi portal.

Novoizabrani američki predsjednik je tokom kampanje kazao da u roku od 24 sata može zaustaviti rat u Ukrajini i nagovijestio da će vršiti pritisak na Kijev i Moskvu da postignu mirovni sporazum, a pojedini Ukrajinci strahuju da bi to moglo značiti da će insistirati da dozvole Rusiji da zadrži teritorije koje je zauzela.

Zvaničan stav Kijeva je da nema stajanja dok svaki ruski vojnik ne bude izbačen sa ukrajinske teritorije.

“Vol strit žurnal” je u srijedu objavio da je Trampov tranzicioni tim predložio da Kijev obeća da se neće pridružiti NATO-u u narednih 20 godina, u zamjenu za dogovor sa Vašingtonom kojim bi se Ukrajina naoružala kako bi odvratila ruski napad.

Predsednik Rusije Vladimir Putin čestitao je juče Trampu na pobjedi i rekao da je spreman da razgovara sa njim, jer svaka ideja o olakšavanju završetka ukrajinske krize zaslužuje pažnju. Putin je takođe rekao da je impresioniran načinom na koji je Tramp postupio nakon pokušaja atentata u julu opisujući ga kao hrabrog čovjeka.

Ranije juče portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da se rusko rukovodstvo sjeća Trampovih riječi o pokušaju rješavanja ukrajinske krize, čak i ako je preuveličao brzinu kojom bi to mogao da postigne. “Ako nova administracija bude tražila mir, a ne nastavak rata, to će biti bolje u poređenju sa prethodnom”, rekao je Peskov novinarima.

Ostale oblasti u kojima bi Bajdenova administracija mogla pokušati da učvrsti svoje promjene uključuju preduzimanje koraka u Ujedinjenim nacijama protiv izraelskih naselja na Zapadnoj obali. Međutim Trampov bi mogao brzo da preokrene mnoge, ako ne i sve takve poteze.

Na sedam dana prije izbora, Tramp je rekao da Benjamin Netanjahu “radi dobar posao”, ali “Bajden pokušava da ga zaustavi... a vjerovatno bi trebalo da radi suprotno”. Ranije ove godine, za izraelsku vladu je rekao: “Moraju da završe ono što su započeli”.

Postoje oblasti u kojima bi Tramp mogao da se složi sa Bajdenovim posljednjim odlukama, poput oštrih mjera u vezi sa trgovinom ili Komunističkom partijom Kine.

Po pitanju trgovine, očekuje se da će Tramp obnoviti politike koje je favorizovao tokom svog prvog mandata, posebno carine koje je nazvao “najljepšom riječju.”

To bi moglo da izazove spor sa Kinom, drugom po veličini ekonomijom na svijetu, ugrozi odnose sa saveznicima i izazove poremećaje u globalnim industrijama, od proizvođača automobila do proizvođača čipova.

Tokom posljednjih mjeseci svog prvog mandata, Tramp je postigao određeni uspjeh u „zaštiti“ svoje spoljne politike od potencijalnih promjena pod Bajdenovom administracijom. Tramp i njegov tim su sproveli nekoliko odluka koje Bajdenova administracija, iz političkih i drugih razloga, nije mogla ili nije željela da preokrene, ističe „Politiko”

Trampova administracija je proglasila represiju Kine nad muslimanskom ujgurskom populacijom genocidom, dodala Kubu na listu država koje podržavaju terorizam i označila jemensku militantnu grupu Huti kao stranu terorističku organizaciju. Bajden je neke od tih poteza poništio, poput odluke da se Huti označe kao teroristička grupa, ali je mnoge zadržao. Njegov tim je smatrao da bi politički bilo neprihvatljivo da urade suprotno, a u nekim slučajevima su se slagali sa odlukama Trampove administracije ili su im politički odgovarale, poput odluke o Kubi.

Jedan zvaničnik je za „Politiko” rekao da Bajdenova administracija neće sjediti skrštenih ruku u narednim mjesecima, međutim zvaničnici su svjesni svojih ograničenja.

„Svjesni smo granica naše moći i obimom i dometom moći koju će Donald Tramp naslijediti prvog dana“, rekao je za "Politiko" jedan američki zvaničnik.

( N.B. )