Stvaranje kulturnog identiteta kroz muziku

Muzički centar Crne Gore posljednjih godina aktivno promoviše crnogorsko stvaralaštvo, pružajući priliku domaćim autorima da predstave svoje kompozicije na velikoj sceni. Zahvaljujući ovom pristupu, crnogorska autorska muzika sve češće zauzima značajno mjesto u repertoaru, povezujući publiku sa savremenim stvaralačkim dostignućima. U tom duhu, Crnogorski simfonijski orkestar će večeras izvesti djela istaknutih kompozitora Dejana Božovića, Darka Nikčevića i Srđana Bulatovića, pod dirigentskom palicom Roberta Homena i Klaudia Janija.

Tako će večeras prvi put u izvođenju Crnogorskog simfonijskog orkestra imati priliku da čuje Božovićeve kompozicije “Predaja Skadra” i “Balkanski ratovi” iz dokumentarnog filma, kao i “Cabare” i “The Mirror” iz muzike koju je radio za baletsku predstavu “Odustajanje”.

“Odabir samo četiri kompozicije za autorsko veče bio je izuzetno zahtjevan proces. Kada iza sebe imate godine rada i veliki broj instrumentalnih kompozicija, svaka od njih postaje poput stranice u biografiji - nosi svoje posebno značenje, pripada određenom periodu mog života i kreativnog puta. Svaka kompozicija priča vlastitu priču, a izabrati samo četiri znači predstaviti mali, ali važan dio onoga što me definiše kao umjetnika”, objašnjava u razgovoru za Vijesti Božović i dodaje da je pri odabiru pokušao da obuhvati različite faze kroz koje je prošao, jer svaka od njih nosi prepoznatljive muzičke karakteristike, stilove i emocije.

“Tokom karijere istraživao sam različite pravce i izraze, od intimnih kompozicija s malim brojem instrumenata do složenijih orkestralnih aranžmana. Zato mi je bilo važno da izbor odražava širinu mog stvaralaštva, da publika osjeti kako se moj stil razvijao, kako su se mijenjali uticaji, inspiracije i ciljevi kroz godine”, objašnjava Božović koji ne krije da je emocionalni značaj odabranih djela bio još jedan važan kriterijum.

“Svaka kompozicija nosi poseban emotivni naboj, vezana je za specifične trenutke ili prekretnice. Bilo je teško ostaviti po strani neka djela koja su mi izuzetno draga, ali odlučio sam se za ona koja će, vjerujem, najbolje prenijeti publici ono što smatram suštinom svog umjetničkog izraza. Na kraju, svaki izbor je kompromis, i u tom procesu morao sam da donesem neke teške odluke. Ipak, vjerujem da će ove četiri kompozicije uspjeti da prenesu esenciju mog stvaralaštva i približe publici ključne trenutke mog muzičkog putovanja. Nadam se da će se svaki slušalac kroz te note povezati sa mnom i kroz njih doživjeti bar djelić onoga što sam želio da izrazim kroz muziku”, ne krije svoja očekivanja Božović.

Prilagoditi kompozicije iz primijenjene umjetnosti za simfonijski orkestar bio je vrlo zahtjevan, ali i inspirativan proces za njega jer kako kaže, prvobitno su nastale za specifične projekte.

“Bile su dio filmskih, pozorišnih ili televizijskih ostvarenja, gdje su imale jasnu ulogu u podršci priči, atmosferi ili emociji koju je scena zahtijevala. Zbog toga su bile često svedene i jednostavne, usmjerene na ono što je bilo ključno u datom trenutku, a često su korišteni samo određeni instrumenti ili manje instrumentalne grupe. Kada radite aranžman za simfonijski orkestar, otvara se potpuno novi svijet muzičkih mogućnosti. Orkestar omogućava korištenje cijelog spektra zvučnih boja, dinamičkih raspona i tonskih bogatstava koja manji ansambli ili pojedinačni instrumenti jednostavno ne mogu prenijeti. Svaki dio orkestra - gudači, duvači, limeni instrumenti i udaraljke - donosi svoju jedinstvenu energiju i izražajnost, i zato je proces prilagođavanja zahtijevao detaljno promišljanje o tome kako će svaki od tih elemenata doprinijeti konačnoj zvučnoj slici”, objašnjava Božović koji vjeruje da će kompozicije, upravo zahvaljujući orkestru, tek sada dobiti potpunu punoću u zvuku.

“Publika će imati priliku da čuje te kompozicije u jednoj ‘trodimenzionalnoj’ zvučnoj slici, gdje svaka nota, svaka nijansa i svaki detalj dobijaju svoj puni izraz. Harmonije sada dobijaju mogućnost da se razviju i prostru kroz cijeli orkestar, stvarajući moćan, sveobuhvatan zvuk koji publika može doslovno osjetiti. Kroz orkestar, ove kompozicije sada mogu da ispričaju priču na složeniji, bogatiji način, da omoguće publici dublje emocionalno iskustvo. Punoća i snaga zvuka koju donosi simfonijski orkestar ne samo da naglašava ljepotu originalnih tema, već im daje snagu, omogućavajući publici da doživi muziku na intenzivan, gotovo opipljiv način”, siguran je on.

Djela se stilski, ali i karakterno veoma razlikuju, ali upravo je to predstavljalo izazov da ih aranžmanski oblikuje u cjelinu.

“Svaka od njih nosi specifičnu atmosferu, jedinstvene izražajne elemente i emotivni naboj koji je povezan sa periodom kada su nastale i kontekstom za koji su prvobitno bile namijenjene. Međutim, kako bi koncert imao oblikovane dramaturške linije i pružio cjelovit doživljaj, morao sam pažljivo osmisliti aranžmane i stvoriti sklad među tim različitim djelima. Aranžmani su se do neke mjere morali prilagoditi da bi se postigla ta cjelovitost. Nije bilo dovoljno samo spojiti kompozicije kao niz različitih zvučnih slika; bilo je potrebno obratiti pažnju na prelaze, na ritmičke i harmonske veze između djela, kako bi publika kroz njih prošla prirodno, bez osjećaja naglih promjena. U tom procesu, morao sam razmišljati o tome kako određene melodijske linije, dinamika ili orkestracija mogu povezati kompozicije i dati im zajedničku notu”, ispričao je Božobić koji smatra da prisustvo različitih stilova zapravo daje koncertu određenu živost i svježinu.

“Smatram da je važno da publika ima priliku da osjeti tu raznovrsnost, jer svaki stil nosi svoju energiju i izaziva različite emocije. Neki dijelovi su možda introspektivniji, dok su drugi ritmički naglašeni, energični i gotovo dramatični - i baš ta izmjena i igra tonova može pomoći da se održi pažnja publike. Ritam koncerta oblikovan je tako da slušaoci kroz različite emocije i intenzitete dožive cijeli spektar mog stvaralaštva. Vjerujem da će upravo raznovrsnost kompozicija biti ključna za bogato iskustvo publike. Ona im omogućava da kroz raznolike muzičke pejzaže, od nježnih i meditativnih do snažnih i uzbudljivih, uđu u različite svjetove i perspektive koje muzika može prenijeti. Na kraju, cilj je da svaki slušalac izađe s osjećajem da je prepoznao i doživio jedno bogato i potpuno muzičko putovanje”, nada se Božović. Kaže da je podrška Muzičkog centra i sve češće prisustvo crnogorskih autora na repertoaru Crnogorskog simfonijskog orkestra (CSO) od neprocjenjive su važnosti za crnogorsko muzičko stvaralaštvo.

“U zemlji koja ima relativno malu muzičku scenu i ograničene resurse za produkciju i promociju autorske muzike, ovakva institucionalna podrška omogućava kompozitorima da dobiju prostor koji je neophodan za razvoj i afirmaciju. Publika se upoznaje s domaćim muzičkim jezikom i prepoznaje da Crna Gora ima talentovane autore koji imaju šta da ponude i koji zaslužuju pažnju. Jedna od ključnih vrijednosti ove podrške jeste stvaranje kulturnog identiteta kroz muziku. Kada publika redovno ima priliku da sluša djela crnogorskih autora, stvara se dublja povezanost s kulturnom baštinom i jača osjećaj pripadnosti. Na taj način, crnogorska muzika prestaje biti samo ‘lokalna’, a postaje dio šireg kulturnog nasljeđa. S druge strane, kompozitorima, među kojima sam i ja, pruža se prilika da rade s vrhunskim muzičarima i da čuju svoja djela izvedena od strane profesionalnog simfonijskog orkestra, što je neprocjenjivo iskustvo za dalji razvoj i usavršavanje. Što se tiče mog ličnog stvaralaštva, podrška Muzičkog centra na čelu sa poslovnom direktoricom Isidorom Damjanović i CSO-a zaista je predstavljala veliki vjetar u leđa i podsticaj da se više posvetim primijenjenoj i klasičnoj muzici”, ispričao je Božović koji je široj javnosti poznat kao autor komercijalne muzike gdje su često prisutna ograničenja, bilo da su u pitanju zahtjevi tržišta ili striktni okviri žanrova.

“Oni ponekad ne dozvoljavaju umjetniku da istražuje i izražava se na slobodan način. Primijenjena i klasična muzika, s druge strane, pružaju mnogo šire mogućnosti za eksperimentisanje s formom, harmonijom, orkestracijom i stilom. Kada znate da imate podršku institucije poput Muzičkog centra, to vam omogućava da se upustite u projekte koji su možda umjetnički zahtjevniji, ali i dublji po svom izražaju. Svi projekti koje sam realizovao uz njihovu podršku omogućili su mi da razvijem svoj autorski izraz bez kompromisa i da stvorim djela koja su više u skladu s mojom umjetničkom vizijom. Ta vrsta slobode nije često prisutna u komercijalnom svijetu, gdje se muzika često stvara s obzirom na popularnost i tržišne trendove. Ovakva podrška dala mi je priliku da kreiram djela koja su trajnije vrijednosti, koja komuniciraju s publikom na dubljem nivou i koja su usmjerena na umjetnički izražaj, a ne samo na kratkotrajni komercijalni uspjeh”, ispričao je Božović te dodao da podrška ima dalekosežne posljedice za crnogorsku muzičku scenu u cjelini.

“Kada umjetnici dobiju priliku da stvaraju i prezentuju djela visoke umjetničke vrijednosti, dolazi do obogaćivanja cjelokupnog kulturnog prostora. Mlađi autori također imaju uzore i inspiraciju, što doprinosi formiranju novog talasa kreativnih stvaralaca u Crnoj Gori. Zbog svega ovoga, smatram da je kontinuirana podrška crnogorskim kompozitorima ne samo važna, već i ključna za razvoj crnogorske kulture i njeno prepoznavanje na međunarodnom nivou”, siguran je Božović.

Drugi dio koncerta rezervisan je za stvaralaštvo crnogorskog gitarskog dua Bulatović-Nikčević i njihov Koncert za dvije gitare i simfonijski orkestar koji će premijerno biti izveden večeras Ovaj “Fantasia concertante -The Secret” ima tri stava i traje 25 minuta, a orkestraciju je pisao Klaudio Jani koji će upravljati orkestrom dok isti budu svirali

“U pitanju su naša nova djela koja smo napisali u protekle dvije godine. Početna ideja bila je da od njih napravimo jedno veće zajedničko djelo. Djela su se razlikovala jedno od drugog, ali kao takva savršeno su se uklopila u jednu veću formu, od koje je ubrzo i nastalo djelo Fantasia concertante ‘The Secret’ za dvije gitare i simfonijski orkestar. Angažovali smo orkestratora profesionalca iz Madrida, Klaudia Jania, kome se prvenstveno dopala naša muzika i koji je napravio divnu orkestraciju na našu muziku. Riječ je o jednom od značajnijih orkestratora današnjice, koji je radio orkestraciju i dirigovanje na stotinama filmskih projekata, od kojih su desetine iz holivudske produkcije”, pohvalio se Bulatović.

Autorska muzika sa potpisom ova dva muzičara inspirisana je flamenko, ali i crnogorskom tradicionalnom muzikom, te Bulatović otkriva koliko se ovaj Koncert razlikuje od svega što su radili do sad:

“Upravo je tajna kako su uopšte nastala naša nova djela. To je proces koji i sada ne možemo otkriti kako se desi i rezultira nastankom naše nove muzike. Djelo nastane potpuno neočekivano. Ta neotkrivena tajna nastanka nove muzike nas je podstakla da fantasiu nazovemo “The Secret”. Muzika je originalna, slobodne je forme, nema prizvuka tradicionalnog, već je romantičnog karaktera, neobičnih harmonija i gitarskih štimova. Gitare imaju dijalog sa orkestrom, gdje se međusobno slušaju, prate i prepliću, a veliki doprinos tome je sjajno urađena orkestracija”, još jednom ističe Bulatović koji je siguran da će ih rad na ovom djelu podstaći da se više u autorski posvete klasičnoj muzici pisanoj za veće orkestre.

“Imamo još dosta novih djela koje planiramo realizovati u narednom periodu. Svakako će biti puno novoga, potpuno drugačijeg nego do sada. Ono što je sigurno jeste da će se saradnja sa orkestratorom i Klaudiom Janijem nastaviti”, obećava Bulatović.

Ulaznice za ovaj koncert čiji je početak zakazan za 20 časova mogu se naći na biletarnici MCCG-a po cijeni od 10 eura, dok za studente i penzionere važi popust te će ih iste stajati sedam eura.

( Marija Vasić )