Ibrahimović: Pokrenuli smo procedure za upražnjena diplomatska mjesta, biće popunjena karijernim diplomatama
"Vezano za konkretno mjesto ambasadora pri NATO, obavještavam Vas da konsultacije na nivou Vlade Crne Gore još traju, u želji da se izabere najbolji mogući kandidat, prema čijim referencama niko od donosilaca odluka ne može imati rezervi", kazao je Ibrahimović
Već smo pokrenuli procedure za upražnjena diplomatska mjesta koja će biti popunjena karijernim diplomatama, uglavnom sa visokim diplomatskim zvanjima, spremnim da odgovore svim zadacima i na najboiji način predstave našu državu u svijetu, saopštio je ministar vanjskih poslova Crne Gore i lider Bošnjačke stranke (BS) Ervin Ibrahimović.
On je to kazao u Skupštini Crne Gore odgovarajući na pitanje predsjednika poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrije Nikolića - zbog čega Crna Gora nema ambasadora pri NATO.
"Kao što Vam je poznato, za postavljanje šefova Diplomatsko-konzularnih predstavništava (DKP) neophodna je koordinacija i dogovor izmedu Vlade, Skupštine i predsjednika kako bi propisana procedura rezultirala pozitivnim ishodom. Kao neko ko je dugo u političkom životu Crne Gore, te posebno kao resorni ministar od jula 2024. godine, u potpunosti razumijem značaj popunjavanja upražnjenih mjesta u našoj diplomatsko-konzularnoj mreži", istakao je Ibrahimović.
On je dodao da pri tome, ne misli samo na mjesta šefova DKP.
"S tim u vezi, već smo pokrenuli procedure za upražnjena diplomatska mjesta koja će biti popunjena karijernim diplomatama, uglavnom sa visokim diplomatskim zvanjima, spremnim da odgovore svim zadacima i na najboiji način predstave našu državu u svijetu. Vezano za konkretno mjesto ambasadora pri NATO, obavještavam Vas da konsultacije na nivou Vlade Crne Gore još traju, u želji da se izabere najbolji mogući kandidat, prema čijim referencama niko od donosilaca odluka ne može imati rezervi", kazao je Ibrahimović i dodao da će misija brzo dobiti ambasadora.
Ibrahimović je poručio da nisu mogli reagovati brže, a da su on kao poslanik i njegova stranka dali veliki doprinos ulasku Crne Gore u NATO.
Nikolić je istakao da je u Crnoj Gori vlast lišena bilo kakvog autoriteta, te da se zbog njene nesposobnosti, građani osjećaju nebezbjedno.
"To što se organizovani kriminal odvažio da na najprometnijoj raskrsnici organizuje likvidaciju koju je morala pratiti ozbilja organizacija i logistika, imajući u vidu da su ubice došle iz pravca Cetinja, da je neko morao nadzirati one koji su bili meta, da su se ti ljudi udaljili sa tog mjesta na drugu lokaciju, što je opet morao nadzirati neko iz logistike ko bi trebalo da dojavi da li tamo ima policije ili nema do mjesta gdje je zapaljeno vozilo. Ja mislim da bi trebalo da to popali svaku lampicu, kao i činjenica da na sjeveru imamo čovjeka koji je izvršio dvostruko ubistvo, zbog koga građani ne mogu da žive spokojno i mirno od straha da li će im se pojaviti na vratima", istakao je Nikolić.
On je nakon što je postavio pitanje zbog čega Crna Gora nema ambasadora pri NATO dodao da se radi o "sistemu spojenih sudova koji govori o nesinhronizaciji unutar državne politike i nedostatku komunikacije i dobre volje".
"Posebno ako imate u vidu da je svojevremeno specijalni izaslanik SAD Gabrijel Eskobar govorio da se sa Crnom Gorom vrši korekcija u vidu informacija i da se sa saveznikom u okviru NATO ne dijele sve informacije. Sjetićete se da su i iz sistema izbačeni neki ljudi za koje se sumnjalo da su ruski špijuni", poručio je Nikolić.
On je podsjetio da nisu svi članovi Vlade glasali za produžetak sankcija Rusiji.
Nikolić je istakao da insistiranje na ostavkama nije radi ostavke i podsjetio na ostavke bivšeg ministra zdravlja Miodraga Radunovića nakon slučaja bjelopoljskih beba, bivšeg ministra održivog razvoja i turizma Pavla Radulovića nakon hapšenja inspektora u Budvi i nekadašnjeg ministra saobraćaja Andrije Lompara nakon željezničke nesreće na Bioču.
"To je jedan aspekt priče. Ono što nas treba da rukovodi je opšti interes prema javnom dobru i bezbjednosti", poručio je on i dodao da ne zavisi sve od Ibrahimovića.
Nikolić je saopštio da Crna Gora nema 24 predstavnika u DKP i pitao ministra koliko ih je popunjeno.
Ibrahimović je istakao da Crna Gora ide u pravom smjeru, te da je boravio u Strazburu, gdje su dobijene pohvale sa najviših adresa.
"U ovom trenutku imamo 14 šefova DKP (osam ambasadora, tri stalna predstavnika, jednog šefa misije i dva generalna konzula), a nemamo 24 šefa DKP-a (20 ambasadora, dva stalna predstavnika i dva generalna konzula)", kazao je Ibrahimović.
On je saopštio da je neophodno postići dogovor oko popunjavanja ambasadorskih mjesta u: Albaniji, Argentini, Austriji, Belgiji, BiH, Bugarskoj, Grčkoj Kosovu, Njemačkoj, Poljskoj, Rumuniji, Rusiji, Svetoj Stolici, Suverenom malteškom redu vitezova, Srbiji, Turskoj, Ujednjenim Arapskim Emiratima, Ujedinjenom kraljevstvu, Hrvatskoj, Španiji i Nizozemskoj, te da je dodatno potrebno je popuniti mjesta stalnih predstavnika ambasadora u stalnim misijama pri UN u Njujorku i NATO, kao i mjesta generalnih konzula u Frankfurtu i Njujorku.
Nikolić je istakao da insistiranje na ostavkama nije radi ostavke i podsjetio na ostavke Miodraga Radunovića nakon slučaja bjelopoljskih beba, Pavla Radulovića nakon hapšenja inspektora u Budvi, Andrije LOmpara nakon željezničke nesreće na Bioču...
"To je jedan aspekt priče. Ono što nas treba da rukovodi je opšti interes prema javnom dobru i bezbijednosti", poručio je i dodao da ne zavisi sve od Ibrahimovića.
Nikolić je saopštio da Crna Gora nema 24 predstavnika u DKP i pitao ministra koliko ih je popunjeno.
Ibrahimović je istakao da Crna Gora ide u pravom smjeru, te da je boravio u Strazburu, gdje su dobijene pohvale sa najviših adresa.
"U ovom trenutku imamo 14 šefova DKP (osam ambasadora, tri stalna predstavnika, jednog šefa misije i dva generalna konzula), a nemamo 24 šefa DKP-a (20 ambasadora, dva stalna predstavnika i dva generalna konzula)", kazao je.
On je saopštio da je neophodno postići dogovor oko popunjavanja ambasadorskih mjesta u: Albaniji, Argentini, Austriji, Belgiji, BiH, Bugarskoj, Grčkoj Kosovu, Njemačkoj, Poljskoj, Rumuniji, Rusiji, Svetoj Stolici, Suverenom malteškom redu vitezova, Srbiji, Turskoj, Ujednjenim Arapskim Emiratima, Ujedinjenom kraljevstvu, Hrvatskoj, Španiji i Nizozemskoj, te da je dodatno potrebno je popuniti mjesta stalnih predstavnika ambasadora u stalnim misijama pri UN u Njujorku i NATO, kao i mjesta generalnih konzula u Frankfurtu i Njujorku.
Poslanik DPS-a Nikola Rakočević istakao je da je zadovoljan što je Ibrahimović na mjestu ministra vanjskih poslova, nakon "četiri godine razaranja", ali da je "u lošem društvu".
"Nakon najava lidera parlamentarne većine Andrije Mandića da će izmijeniti Ustav uz pomoć saveznika iz parlamentarne većine, da će izmijeniti zakon o dvojnom državljanstvu po principu i metodu Vojislava Koštunice da bi se na taj način napravio etnički, demografski i izborni inženjering. Nakon drugih najava i poteza - skidanja zastave, mijenjanja logotipa Skupštine, moje pitanje je kako ćete se ponijeti prema ove dvije inicijative - izmjene Ustava i zakona o državljanstvu kao potencijalne bombe u temeljima građanske Crne Gore?", pitao je Ibrahimovića.
"Vjerujem da nam je svima jasno da, posebno u duhu prijeko potrebnog dijaloga u Crnoj Gori, svima kojima to pravo omogućava naš Ustav članom 93, bismo morali garantovati pravo da predlazu, iniciraju ili pokreću incijative za izmjene bilo kojeg zakonskog rješenja. Uvjeren sam da ćemo se saglasiti i oko toga da je dugačak put od inciranja do usvajanja nekog zakona ill izmjene određenog zakona. Podsjećam dodatno da Ustav Crne Gore, čijem su usvajanju politički subjekti koje predstavijamo pružili presudan doprinos, u članu 91, propisuje većinu koja je potrebna za donošenje zakona kojim se reguliše pitanje crnogorskog drzavljanstva", odgovorio je ministar vanjskih poslova.
On je dodao da važeći Zakon o crnogorskom drzavljanstvu u članu 18, već propisuje mogućnost ustanovljavanja dvojnog državljanstva jer se navodi da se crnogorsko drzavljanstvo može steći na osnovu ratifikovanih međunarodnih ugovora ili sporazuma koje je zaključila Crna Gora, kao i da se tim ugovorima ili sporazumima može ustanoviti dvojno državljanstvo, pod uslovom uzajamnosti.
"Gore navedeno je faktičko stanje, ali kao potpredsjednik Vlade za međunarodne odnose i ministar vanjskih poslova koji je bezrezervno posvećen našem skorom članstvu u EU želim da istaknem da su prihvatijive diskusije o izmjenama Zakona o drzavljanstvu koje će biti vođene isključivo u atmosferi društvenog konsenzusa i u bliskoj saradnji sa Evropskom komisijom, što podrazumijeva apsolutni otklon od svih eventualnih manipulacija i pokušaja izbornog inženjeringa", poručio je Ibrahimović i dodao da neće podsjećati kako su neki izborni zakoni mijenjani.
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević pitao je Ibrahimovića da li će za ambasadore predložiti predstavnike koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG) koji iznose stavove protiv članstva Crne Gore u NATO-u, protiv nezavisnosti Kosova, koji otvoreno negiraju postojanje genocida u Srebrenici i čija je politika dovela do ozbiljnog zahlađenja odnosa sa Republikom Hrvatskom.
Ministar vanjskih poslova je odgovorio da se dijalog mora jačati, a da je pred Zirojevićem i dalje onaj čovjek koji je glasao za Rezoluciju o Srebrenicu, ulazak u NATO...
"Na početku odgovora na Vaše pitanje, želim podsjetiti na ustavne i zakonske nadležnosti i procedure u vezi s postavijanjem ambasadora Crne Gore u inostranstvu", kazao je i dodao da u tom procesu učestvuju i Vlada, i Skupština, i predsjednik.
Kako je dodao, Zakon o vanjskim poslovima omogucava da do 30 odsto šefova DKP-a mogu biti lica koja nisu diplomate.
"U skladu s našim vanjskopolitičkim ciljevima i evropskim vrijednostima kojima težimo, pristupamo izboru novih diplomatskih predstavnika na nivou šefova predstavništava kroz dogovor između Predsjednika, Vlade i Skupštine Crne Gore. Naši gradani su jasno opredijeljeni za evropske vrijednosti i vjerujem da raste svijest među političkim akterima i pojedincima o odgovornosti koju imamo, kao i doprinosu koji moramo pružiti za ostvarenje tog cilja. Uvjeren sam da ćemo pronaci rješenja i da će ta rješenja biti iskusni pojedinci koji će dostojno i profesionalno predstavljati Crnu Goru. Privilegija da budu predstavnici Crne Gore i njenih interesa mora biti zaslužena znanjem, referencama i željom da doprinesu afirmaciji Crne Gore kao države vladavine prava, kredibilne članice NATO-a i prve naredne članice Evropske unije (EU)", poručio je Ibrahimović.
Kako je istakao, kao ministar vanjskih poslova, neće predlagati kandidate koji nisu na liniji utvrđenih vanjskopolitičkih ciljeva koje je odredila Vlada Crne Gore.
Citirajući Ibrahimovićeve tvrdnje da je "onaj ko je protiv ulaska BS u Vladu je protiv Bošnjaka, nezavisne i multietničke Crne Gore", Zirojević je poručio da su pripadnici bošnjačkog naroda i u drugim partijama.
"Vlada priznaje Kosovo? Povedite Budimira Aleksića i Miluna Zogovića u posjetu Vladi Kosova", kazao je poslanik SD-a.
Parlamentarac DPS-a Abaz Dizdarević je podsjetio da je Vlada na nedavnoj sjednici produžila sankcije Rusiji na osnovu saglasnosti većine članova.
"Ko od članova Vlade nije glasao za uvođenje međunarodnih restriktivnih mjera prema Rusiji, koje su utvrđene odlukom Savjeta EU", pitao je.
Ibrahimović je odgovorio da je izvršna vlast potpuno posvećena ispunjavanju obaveza iz evropske agende, ali i sa vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, te da je glasanjem za produženje sankcija to potvrdila, a uputio Dizdarevića na stručnu službu Vlade jer "nije u nadležnosti ministra vanjskih poslova da vodi evidenciju kako je ko glasao".
Poslanik DPS-a je poručio da ako je interes Crne Gore da bude u EU, i spoljna politika mora biti usklađena sa tim, a Ibrahimoviću kazao da "pazi u kakvom društvu pokušava da gradi evropsku Crnu Goru".
Poslanica BS-a Edina Dešić pitala je Ibrahimovića kako on i resor kojim rukovodi može ubrzati aktivnosti na ispunjavanju EU agende i na koji način može doprinijeti ubrzanju Crne Gore ka članstvu u EU.
"Prema posljednjim podacima iz istraživanja, skoro 80 odsto građana podržava članstvo Crne Gore u EU i to je jedno od rijetkih pitanja u našem društvu za koje postoji toliko saglasje. Ono što je mnogo važnije od samog članstva jeste pripremni proces u kojem Crna Gora treba da uspostavi vladavinu prava i jake i nezavisne institucije sa jedne strane i unaprijeđenje standarda života svih građana sa druge strane. I upravo su građani kroz istraživanja naveli da bi se Vlada u vanjskoj politici najviše trebala baviti ovim pitanjem", istakla je.
Ibrahimović je poručio da je, prije svega, neophodno razvijati sjever, a da podaci sa popisa govore o iseljavanju iz tog dijela Crne Gore.
On je dodao da Crna Gora ne može biti jednaka za sve, ako sjever nema jednake uslove za život, kao i da je Crna Gora prepoznata na svim adresama kao naredna članica EU.
( Aljoša Turović )