Da li je Kina spremna za drugi Trampov mandat?
Ovoga puta Peking se spremao za povratak Trampa produbljivanjem veza sa saveznicima, jačanju sopstvenog tehnološkog sektora i stavljanjem na stranu novca koji bi mogao da podupre ekonomiju u slučaju novih tarifa kojima prijeti Tramp
Kada je Donald Tramp prvi put postao predsjednik SAD, kineski lideri su na njegove tarife i oštru retoriku odgovorili snažno, što je rezultiralo trgovinskim ratom koji je pogoršao odnose dvije najveće svjetske ekonomije.
Ovoga puta Peking se spremao za povratak Trampa produbljivanjem veza sa saveznicima, jačanju sopstvenog tehnološkog sektora i stavljanjem na stranu novca koji bi mogao da podupre ekonomiju u slučaju novih tarifa kojima prijeti Tramp.
U tom pogledu eksperti očekuju određene kineske kontra-mjere, ali fokus Pekinga će biti u eksploatisanju pukotina između Amerike i njenih saveznika i pokušaju da se postigne neki dogovor kako bi se ublažio udarac na trgovinu.
Žao Minghao, stručnjak za međunarodne odnose sa Univerziteta Fudan u Šangaju, kaže da Kina vjerovatno neće ponoviti scenario iz prvog Trampovog mandata kada je odgovor na tarife bio snažan. Ističe poruku kineskog predsjednika Si Đinpinga Trampu, u kojoj je pozvao na saradnju, a ne konfrontaciju, i naglasio "stabilne, čvrste i održive odnose dvije zemlje".
"Tramp više nije nepoznanica za Peking, i zato će odgovoriti odmjereno i pokušati da komunicira sa Trampovim timom", kaže Žao.
Kineske tehnološke kompanije sada su mnogo manje zavisne od uvoza iz SAD, dok je ekonomija slabija nego 2016. zbog velike krize sa nekretninama i neodrživog duga. Rast je sada oko 5 odsto, a ranije je bio 6,7 odsto.
Da bi stvari bile još gore, Tramp je obećao da će okončati povlašćeni trgovinski status Kine i uvesti tarife na kinesku robu od 60 odsto - mnogo veće nego u prvom mandatu.
Žao napominje da je Peking spreman za ovaj scenario, ali da očekuje da tarife budu manje nego što je najavljeno u kampanji jer bi ovako visoke značajno povećale inflaciju u SAD.
Ali, prijetnja carinama je uznemirila proizvođače u zemlji koja je najveći izvoznik na svijetu, jer Kina godišnje u Americi proda robu u vrijednosti od 400 milijardi dolara, a stotine milijardi dolara Amerika plaća za djelove kineskih proizvoda koje kupuje na drugim mjestima.
Li Mingjiang, predavač na Rajaratnam školi međunarodnih odnosa u Singapuru, kaže da će kineskoj ekonomiji zbog toga biti potreban dodatni stimulus - uz paket vrijedan 1,4 triliona dolara koji se očekuje.
"Biće to ozbiljan udarac za kinesku međunarodnu trgovinu, što će uticati na zaposlenost i prihode u budžetu. Kina će vjerovatno morati da da veći stimulativni paket za svoju ekonomiju", smatra Li.
Ofanziva šarma
Kako bi poboljšala globalnu trgovinu, Kina je bila u diplomatskoj blic ofanzivi, jačala i savezništva i ograde od neprijatelja, i nastavila teške razgovore sa EU - nakon što je blok uveo velike tarife na kineska električna vozila.
Prošlog mjeseca, Kina je okončala tenzije sa Indijom zbog osporene granice, u avgustu je riješila dvogodišnji spor sa Japanom oko ispuštanja radioaktivne vode iz nuklearne elektrane Fukušima, a premijer Li Ćijang je u junu posjetio Australiju, prvi put u proteklih sedam godina.
Ši i Li su nedavno prisustvovali samitima u okviru BRIKS-a, čije članice čine ukupno čine 35 odsto svjetske ekonomije, a bili su i na samitu u Šangaju koji okuplja 10 država i jača veze sa Globalnim jugom.
"Prva Trampova administracija nije pokazivala mnogo interesovanja za angažovanje u Africi, Latinskoj Americi i Jugoistočnoj Aziji, što je Kini dalo mogućnost da radi na ovim tržištima maltene bez konkurencije", kaže Erik Olander, glavni urednik projekta Kina-Globalni jug.
A u Evropi - to što Tramp najavljuje da će smanjiti ulogu SAD u Ukrajini, otvara prostor za Peking, kažu neki stručnjaci.
"Kina će nastaviti sa pokušajima da dođe do Evropljana, Britanaca, Australijanaca, čak i Japanaca, kako bi produbila jaz između SAD i zemalja na sjeveru. Ali, takođe to je dio misije kojom se balansira spoljna trgovina u korist globalnog juga", smatra Žan-Pjer Kabestan, stručnjak sa Univerziteta u Hong Kongu.
Tehnološki razvoj
Tokom prvog trgovinskog rata sa Kinom, Tramp je zabranio izvoz robe visoke tehnologije u Kinu i sankcionisao firme uključujući i najvećeg kineskog proizvođača brodova SMIC. To je natjeralno kineske tehnološke kompanije da se više oslanjaju na sebe.
Vinston Ma, bivši direktor Kineske investicione korporacije (CIC), ističe da je veliki pokretač promjene bila Trampova zabrana prodaje komponenti kineskoj telekomunikacionoj firmi ZTE 2018. godine.
"To je bilo zastrašujuće iz kineske perspektive, pa su počeli da se pripremaju i da razmišljaju defanzivno", kaže Ma.
Nedugo potom, Ši je apelovao da se pojača samodovoljnost u oblastima nauke i tehnologije, što je Kini omogućilo da izgradi ključne industrije, uključujući razvoj vještačke inteligencije i svemirske tehnologije.
Rezutltat je sledeći: prije osam godina, kineska vlada je nabavljala hardverske i softverske komponente samo od četiri domaće kompanije, a danas od 169.
Proizvođači čipova se ipak osjećaju oštećeno, jer kineske kompanije ne mogu uspješno da snabdijevaju globalne klijente i nemaju pristup savremenim čipovima.
Nazak Nikahtar, koja je radila u Sekretarijatu za trgovinu za vrijeme Trampa, rekla je da očekuje da novoizabrani američki predsjednik bude "još agresivniji u vezi sa politikom izvoza u Kinu" i da će proširiti listu entiteta koji su pod restrikcijama.
Vinsent Ma očekuje da će restrikcije imati uticaj neko vrijeme, dok SAD budu širile režim sankcija na dobavljače u inostranstvu.
"Mislim da će naredne godine biti kritične za rivalstvo SAD i Kine u oblasti tehnologije", zaključuje Ma.
( Glas Amerike )