Suzdržanost evropskih čelnika

Iako se još uvijek ne zna kakve će konkretne poteze povući tek izabrani američki predsjednik Donald Trump, jasno je da će rezultati predsjedničkih izbora u Sjedinjenim Državama zasigurno imati posljedice na Europu, a posebno na njezinu sigurnosnu situaciju. Toga su itekako svjesni čelnici europskih zemalja, okupljeni na samitu u Budimpešti, baš dan nakon Trumpove pobjede, taman da Trumpov saveznik Viktor Orban i desne populističke stranke mogu likovati.

S druge strane, čelnici Europske unije i većine država članica samo što nisu izrazili zabrinutost Trumpovim izborom. Umjesto uobičajenih čestitki pisanih biranim riječima, kako praksa i nalaže, Bruxelles, Berlin i Pariz uputili su formalnu čestitku bez ikakvog diplomatskog zanosa i nade u bolju budućnost, što je uobičajeni kićeni stil kada se nekome čestita na osvojenim izborima. Suzdržanost Europske unije zbog dolaska Trumpa na vlast očita je u izjavi Ursule von der Leyen koja je poručila da će EU “surađivati s novom Trumpovom administracijom”. Još najbolje da neće! Suzdržanost je vidljiva i u čestitki predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela koji je rekao da EU želi ojačati odnose s Washingtonom “na temelju uzajamnog poštovanja”. No, u izjavi poljskog premijera Donalda Tuska već se može osjetiti zabrinutost. Poručio je da moramo biti spremni na promjene, a hoće li one značiti i zaokret Washingtona prema Rusiji, NATO-u i ratu u Ukrajini, kaže da to u ovom trenutku nitko ne zna. Iako nitko ne mora strahovati da će Trump raspustiti NATO. Štoviše, albanski premijer Edi Rama podsjetio je da je Sjevernoatlantski savez nakon Trumpa postao još snažniji.

Upravo je uzajamno poštovanje ono što će najviše “žuljati” Bruxelles u odnosima s Trumpovom administracijom. Odavno je Trump poručio europskim članicama NATO-a (i Tajvanu) da će im naplatiti zaštitu, pri čemu je mislio na izdvajanje većih sredstava iz državnih proračuna za obranu, s obzirom na to da gotovo nijedna europska članica Sjevernoatlantskog saveza još nije dosegla dogovorenih dva posto BDP-a za potrebe naoružanja i obrane. Ukoliko Trump olabavi vojnu pomoć Ukrajini, što se očekuje, europske države će morati nastaviti opskrbljivati Ukrajinu streljivom i oružjem jer su se na to same obvezale, što će dodatno iscrpiti ionako opustošene vojne zalihe europskih zemalja koje su Ukrajini poslale sve što su mogle, a novo još nisu nabavile. Stoga je šefica Europske komisije odmah po dolasku u Budimpeštu gotovo pa rezignirano poručila da je “budućnost Europe u njezinim rukama, da mora preuzeti odgovornost i sačuvati jedinstvo”. Kao da su Europskoj uniji zbog povratka Trumpa na vlast sve lađe potonule.

Trumpova pobjeda kod zapadnoeuropskih čelnika tako je dočekana hladno i suzdržano, kao da se radi o imenovanju novog generalnog sekretara Sovjetskog Saveza, pa bi bio red uputiti pokoju kurtoaznu rečenicu, poput već spomenute izjave Von der Layen, ali i odmah upozoriti na potrebu rješavanja budućih problema uz navođenje vlastitih očekivanja.

Činjenica je da je Trump dok je bio predsjednik bio prevrtljiv i nepredvidiv, ali je isto tako činjenica da SAD pod njegovim vodstvom nije pokrenuo nijedan rat, što mu je bila glavna deviza na prošlim izborima koje je izgubio. Ove je izbore dobio obećanjem da će završiti rat u Ukrajini. No, kod Trumpa se nikad ne zna.

Ponovni dolazak Trumpa na vlast prilika je Europi da se trgne i da svoju obranu uzme u vlastite ruke, a SAD će uvijek biti tu kako bi “uskočio”. Trumpova pobjeda prilika je Europskoj uniji da bude aktivniji globalni igrač jer je za očekivati da će se Trump okrenuti Americi, odnosno zastupati američke interese. Francuski predsjednik Macron rekao je da našu (misleći na europsku) sigurnost ne možemo prepustiti Amerikancima i počeo pozivati na europsko ujedinjenje. Koje bi mogle uzdrmati pojedine članice naklonjene Rusiji, poput Mađarske kojoj se pridružuje i Slovačka. Toga su u Bruxellesu svjesni, stoga i ne čude pozivi na europsko jedinstvo i držanje sudbine u vlastitim rukama. Najgore što bi Trumpov dolazak na vlast mogao napraviti jest razjedinjavanje Europske unije.

(novilist.hr)

( Dražen Katalinić )