Hoće li poslanici uspjeti da otvore Pandorinu kutiju?

Za članove skupštinskog Anketnog odbora, kojeg parlamentarna većina namjerava da formira kako bi se bavio slučajevima politički motivisanih ubistava i napada na novinare, ne bi trebalo da važe odluke Vlade o zaštiti podataka, kazali su sagovornici “Vijesti” koji smatraju da je postavljeni rok za rad tog tijela prekratak.

Na dnevnom redu današnje sjednice Skupštine je Predlog odluke o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju Anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanjima državnih organa i drugih subjekata u slučajevima politički motivisanih ubistava od uvođenja višestranačja do danas, kao i okolnostima fizičkih napada i prebijanja novinara i drugih slobodnih intelektualaca od policijskih službenika poznatih kao “crne trojke”...

Predlog su podnijeli poslanički klubovi Nove srpske demokratije, Demokratske narodne partije (DNP), Socijalističke narodne partije i CIVIS-a, a potpisali su ga i poslanici Pokreta Evropa sad i Demokrata. Da li će podržati predlog, Vijestima nijesu odgovorili iz opozicione Demokratske partije socijalista (DPS), GP URA i Socijaldemokrata, kao ni iz Bošnjačke stranke koja je sada dio vlasti.

“Kako su navedeni događaji ostali nerasvijetljeni prisutna je opravdana sumnja da je rad nadležnih organa, prije svega tadašnjeg Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Crne Gore i Službe državne bezbjednosti, kao i pojedinaca iz vrha tih, ali i ostalih nadležnih institucija bio protivzakonit, s obzirom na to da iz stanja stvari i javno objavljenih izjava određenih lica proizilaze indicije da isti nijesu preduzimali mjere, radnje i aktivnosti koje su zakonom bili dužni preduzeti, već naprotiv, da su svoj položaj i uticaj koristili kako bi ometali istragu, a sve u cilju da počinioci i nalogodavci ovih dešavanja ne budu pronađeni”, piše u Predlogu.

Advokat Nikola Angelovski napominje da je Anketni odbor Skupštine privremeni organ koju formira zakonodavna vlast za koju ne bi trebalo da važe odluke Vlade o obavezi zaštite tajnosti za konkretne slučajeve.

“Takva je praksa bila u drugim zemljama”, rekao je Angelovski “Vijestima” odgovarajući na pitanje da li će poslanici moći da dođu do tajnih podataka ako bude formiran Anketni odbor.

Rad odbora, koji podrazumijeva sprovođenje istrage i dostavljanje izvještaja Skupštini, oročen je na 90 dana, uz eventualno produženje roka ne duže od 15 dana, piše u Predlogu.

Šef Poslaničkog kluba Demokrata Boris Bogdanović smatra da je taj rok prekratak.

“Rok za završetak rada Odbora smatram izuzetno kratkim, posebno imajući u vidu broj i prirodu slučajeva koji bi se mogli naći pod istragom. Očekujem da Anketni odbor razmatra više ozbiljnih i složenih slučajeva, a svaki od njih zahtijeva pažljivu pripremu, detaljnu provjeru činjenica i poštovanje svih pravnih procedura”, kazao je Bogdanović.

Ukazuje da prema članu 80 Poslovnika Skupštine, formiranju Anketnog odbora mora prethoditi informacija iz Ministarstva pravde – tačnije, Skupština ne može obrazovati odbor prije nego što dobije zvaničnu potvrdu od ministra pravde o tome da li se povodom činjenica koje spadaju u nadležnost Anketnog odbora vodi sudski postupak.

“Ovim je jasno naglašeno da Anketni odbor ne može preuzeti parlamentarnu istragu za slučajeve koji su već pod pravosudnim postupkom, kako bi se izbjegle pravne i proceduralne povrede, ali i omogućila transparentna i nepristrasna istraga tamo gdje je to moguće”, pojasnio je Bogdanović.

On je rekao da saglasno Zakonu o tajnosti podataka članovi Anketnog odbora imaju dozvolu za pristup povjerljivim podacima, po principu “potrebno je da zna”.

“Naš cilj je jasan – osigurati odgovornu i pravno osnovanu istragu koja neće ugroziti integritet pravnog procesa, već će osigurati da sva lica i sve instance budu tretirani u skladu s najvišim standardima zakonitosti i pravednosti”, kazao je Bogdanović.

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić najavio je krajem septembra da će predložiti formiranje anketnog odbora koji će se baviti slučajevima prebijanja tadašnjeg poslanika i glavnog urednika Dana, Duška Jovanovića 2000. godine (ubijen četiri godine kasnije), zatim Gojka Mitrovića, Radovana Aleksića, Voja Lakovića, Mladena Stojovića, Momira Vojvodića i Željka Ivanovića, kao i slučajevima fizičkih napada i prebijanja novinara i drugih slobodnih intelektualaca od policijskih službenika poznatih kao “crne trojke”. Mandić je pominjao i slučaj ubistva saveznog ministra odbrane Pavla Bulatovića.

Međutim, u Predlogu odluke nije navedeno kojim slučajevima će se baviti Anketni odbor.

Angelovski kaže da je za očekivati da ovaj predlog dobije potrebnu većinu u crnogorskom parlamentu, jer se radi o slučajevima politički motivisanih ubistava kojih je “bilo mnogo i sva su ostala nerazjašnjena. Angelovski je u junu podnosio inicijativu za potpisivanje peticije za donošenje zakona o otvaranju dosijea i dokumenata civilnih i vojnih obavještajnih službi Crne Gore, ali nije prikupljen dovoljan broj potpisa (6.000).

On objašnjava da će se, ako prođe predlog i bude formiran Anketni odbor, razmatrati slučajevi obračuna državnih službi sa istaknutim pojedincima u Crnoj Gori koji su bili smetnja tadašnjem režimu.

“Ta pojava je u javnosti poznata kao djelovanje ‘crnih trojki’, koje su, po onome što je do sada poznato, činili službenici bezbjednosnog sektora i bili zaduženi za sprovođenje brutalnog nasilja kojom prilikom su nanosili tjelesne povrede žrtvama napada, a neke žrtve su i likvidirane. Takvih slučajeva, po onome sto se zna, bilo između 20 i 30”, naveo je Angelovski.

Afera ‘’crne trojke’’ potresla je Crnu Goru 2013. godine kada su bivši direktor crnogorske policije Veselin Veljović i nekadašnji načelnik Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) Miljan Perović u tužilaštvu odgovarali na optužbe bivšeg pripadnika Specijalne antiterorističke jedinice (SAJ) Brajuška Brajuškovića.

Brajušković je tada rekao da je Veljović organizator “crnih trojki” koje su prebijale nepodobne novinare i opozicionare i da je on bio vođa jedne od trojki, objašnjavajući da je batinaškim eskadronom koordinirao Miljan Perović. Veljović i Perović su demantovali te tvrdnje, a tužilaštvo je odlučilo da nema dokaza protiv njih.

Angelovski napominje da Anketni odbor ne može obavljati istražne ili druge sudske radnje i sve što se utvrdi na Odboru ne može predstavljati dokaz u sudskom postupku.

Kaže da Anketni odbor ima pravo i da uzima potrebne izjave od pojedinaca ako se ukaže potreba za tim, a pošto je Crne Gora bila do 2006. godine u zajedničkoj državi sa Srbijom može se ukazati potreba da se određeni podaci i informacije zatraže od nadležnih u Srbiji.

U obrazloženju Predlogu o formiranju Anketnog odbora navodi se da decenijski problem Crne Gore, po kom je ona postala regionalno i svjetski poznata, je šverc cigareta, organizovani kriminal i politički motivisana ubistva, “a decenijama unazad javno i regionalno su isplivavali dokazi o umiješanosti tadašnjeg režima u Crnoj Gori u ovu organizovanu kriminalnu aktivnost zbog koje je život ne malog broja ljudi okončan ubistvom”.

Navodi se da bi parlamentarnom istragom Skupština dala nemjerljiv doprinos zaštiti slobode građana, poslanika i novinara.

Skupština da utvrdi da li su nadležni krili činjenice

Cilj parlamentarne istrage, kako se navodi u članu 4 Predloga, je da Skupština, na osnovu izvještaja Anketnog odbora, ocijeni da li je (ne)postupanje nadležnih državnih organa i drugih subjekata bilo rezultat namjernog skrivanja činjenica.

“Nakon toga, potrebno je utvrditi eventualno postojanje političke odgovornosti konkretnih lica, te, u krajnjem, pokrenuti kod nadležnih organa postupke eventualne krivičnopravne i druge odgovornosti”, navodi se u Predlogu. Predviđeno je da odbor ima predsjednika, zamjenika predsjednika i deset članova.

( Biljana Matijašević )