Zdravstvo čuvaju jačanjem privatnika: Šta donosi novi zakon o zdravstvenoj zaštiti

Ministarstvo zdravlja planira da novim zakonom obezbijedi jednake uslove za javno i privatno zdravstvo, da bi se građani o trošku Fonda za zdravstveno osiguranje mogli, ako to bude potreba, liječiti i u privatnim klinikama i ambulantama.

To proizlazi iz nacrta zakona o zdravstvenoj zaštiti, koji je od juče na javnoj raspravi. Jedna od novina u zakonu je mogućnost da se zdravstveni radnik registruje kao preduzetnik.

“Jedan od ciljeva je da se u zdravstveni sistem uključi privatna praksa, da zdravstveni radnik koji nije u radnom odnosu, odnosno ne obavlja drugu samostalnu djelatnost ili je korisnik starosne penzije može da samostalno obavlja zdravstvenu djelatnost, da se registruje kao preduzetnik i pruža zdravstvene usluge pod propisanim uslovima”, piše u obrazloženju.

Cilj je, tvrde, usklađeno djelovanje javnog i privatnog sektora, a to znači da svi subjekti u sistemu obavljaju djelatnost pod jednakim uslovima i da mogu ako to bude potreba javnog zdravstva, da budu dio zdravstvene mreže u kojoj građani ostvaruju usluge na teret obaveznog zdravstvenog osiguranja, zaključivanjem ugovora sa Fondom.

Novim zakonom planira se i proširivanje djelatnosti na primarnom nivou zdravstvene zaštite, u domovima zdravlja, pa se uvode usluge rane intervencije, interne medicine, dermatovenerologije, oftalmologije, fizikalne medicine, palijativne njege, medicina rada, digitalno zdravstvo i telemedicina.

Nedonošnjem novog zakona nastavio bi se trend povećavanja listi čekanja i zagušivanja Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) kao ustanove tercijarne zdravstvene zaštite za cijelu državu”, stoji u obrazloženju Nacrta zakona

Jedna od glavnih novina je uvođenje rane intervencije, kao sistem stručnih usluga namijenjen djeci koja kasne u razvoju, djeci sa invaliditetom i atipičnim ponašanjem, emocionalnim i socijalnim poteškoćama, sa kašnjenjem u razvoju zbog neadekvatne ishrane, hroničnih oboljenjima i drugim biološkim i sociološkim faktorima kroz centre za podršku koji već postoje u domovima zdravlja.

Planirano je vraćanje medicine rada u javni sektor, uprkos deficitu specijalista iz ove oblasti, ali i pružanje stomatoloških usluga preko školskog stomatologa djeci do 18 godina. To pravo ostvarivaće se preko domova zdravlja, odnosno ambulanti koje će biti locirane u školama po teritorijalnoj pripadnosti. Cilj novog zakona je zaštita zdravstvenih radnika i saradnika od povreda oštrim predmetima, u skladu sa direktivom Savjeta EU.

“Jedan od ciljeva ovog zakona je promocija i unapređenje dojenja, kao skup mjera i aktivnosti koje preduzimaju zdravstvene ustanove i zdravstveni radnici. Propisano je da izabrani doktor preko jedinice za patronažu obezbjeđuje stručnu podršku i njegu porodilje, novorođenčeta i odojčeta, kućnom posjetom koja se organizuje poslije porođaja nakon otpusta iz bolnice... Propisana je zabrana reklamiranja adaptiranih mliječnih proizvoda u zdravstvenim ustanovama”, navodi se u obrazloženju.

Iz Ministarstva zdravlja ističu, pored ostalog, da bi se bez donošenja novog zakona nastavio trend povećavanja listi čekanja i zagušivanja Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) kao ustanove tercijarne zdravstvene zaštite za cijelu državu.

U tom resoru tvrde da će se digitalizacijom zdravstvenog sistema omogućiti upotreba mobilnih uređaja (telefoni, aplikacije, senzori, uređaji za praćenje pacijenata i drugi mobilni bežični uređaji) za prikupljanje opštih i kliničkih podataka o pacijentu, prenos tih informacija zdravstvenim radnicima, istraživačima i pacijentima, praćenje medicinskih parametara, ali i pružanje zdravstvenih usluga na daljinu u slučajevima kada se zdravstveni radnik i pacijent ili dva zdravstvena radnika ne nalaze na istoj lokaciji.

Partijski funkcioneri ne mogu biti direktori

Nacrt zakona predviđa i posebne uslove za direktore javnih zdravstvenih ustanova.

Tako se, prema nacrtu, za direktora zdravstvene ustanove čiji je osnivač država ili opština može imenovati lice koje ima visoko obrazovanje iz oblasti zdravstva, pravnih, ekonomskih, odnosno društvenih nauka, ima najmanje dvije godine radnog iskustva na poslovima rukovođenja ili pet godina radnog staža u struci i nije član organa političkih partija.

Neophodno je da kandidati ispunjavaju i uslove iz statuta ustanova.

( Ana Komatina )