Prvi kvar bio u Crnoj Gori, ali ne i presudan: Preliminarni izvještaj o ispadu elektroenergetskog sistema 21. juna

Redosljed događaja koji su prethodili velikom ispadu elektroenergetskog sistema Albanije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Hrvatske od 21. juna ove godine, počeo je u Crnoj Gori isključenjem dalekovoda Podgorica 2 - Ribarevine u 12:09 zbog kratkog spoja do kojeg je došlo zbog premale udaljenosti između dalekovoda i vegetacije ispod njega, kada je sklopka isključila dalekovod, navedeno je u preliminarnom izvještaju Evropske mreže operatora prenosnih sistema električne energije (ENTSO-E).

U izvještaju se navodi i da ovo ne mora biti uzrok ispada energetskog sistema u četiri države, već da je u Crnoj Gori bio prvi kvar na prenosnom sistemu toga dana, a da će konačan izvještaj imati do početka 2025. godine, koji će utvrditi uzroke i dati preporuke.

Analiza još nije završena

Crnogorskim prenosnim dalekovodima upravlja većinski državna kompanija Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES), iz kojeg su na pitanja “Vijesti” kazali da analiza uzroka raspada energetskog sistema u četiri države 21. juna nije konačna već preliminarna, kao i da je kontakt dalekovoda sa vegetacijom uzrokovao ispad ovog dalekovoda, a ne cijelog sistema.

“Objavljen je samo preliminarni izvještaj ENTSO-E, kojim su pobrojani događaji od značaja za raspad sistema. Samo jedan od događaja koji su evidentirani toga dana je i ispad dalekovoda Podgorica - Ribarevine. Detaljna analiza stvarnih uzroka raspada sistema je još uvijek u toku, a izvještaj će biti objavljen, najvjerovatnije, početkom naredne godine”, naveli su iz CGES.

Postojao kontakt vegetacije i dalekovoda...

Na pitanje da li je tačno da je nedovoljno očišćena vegetacija u blizini dalekovoda Ribarevine - Podgorica uzrok ispada energetskog sistema u četiri države, iz CGES-a su to negirali.

”Ne, nije tačno da je nedovoljno očišćena vegetacija u blizini dalekovoda uzrok ispada. Kontakt provodnika i vegetacije je uzrok samo ispada tog konkretnog dalekovoda, ne i raspada sistema. Naime, i preliminarnim izvještajem već je konstatovano da ‘rezultati različitih analiza koje su regionalni koordinacioni centri izvršili prije incidenta od 21. juna 2024. pokazuju da se mreža smatrala sigurnom i da nisu otkriveni nikakvi veći problemi u pogođenom području’. Ovo znači da ispad bilo kojeg pojedinačnog dalekovoda nije mogao dovesti do cjelokupnog incidenta. Zbog toga se i radi detaljna analiza, sa kojom će ENTSO-E upoznati javnost čim bude završena”, naveli su iz CGES.

Na pitanje šta CGES može uraditi i šta će preduzeti da se slične situacije ne bi ponavljale, kazali su da oni permanentno rade na unapređenju kvaliteta rada.

“Vezano za konkretan događaj, svakako će CGES dosljedno ispratiti sve preporuke iz izvještaja, kada on bude završen”, naveli su iz ove kompanije.

Lančani raspad počeo nakon kvara u Albaniji

Prema navedenim detaljima iz izvještaja ENTSO-E nakon ovog ispada na dalekovodu Podgorica 2 - Ribarevine u 12 sati i devet minuta napon u sistemu u Crnoj Gori i regionu se stabilizovao.

“Ovaj prekid je prouzrokovao početni pad napona na pogođenom regionu, ali su se naponi brzo stabilizovali. Drugi prekid je bio isključenje dalekovoda Zemblak - Kardia (Albanija - Grčka) u 12 sati i 21 minut. Kratki spoj koji je doveo do kvara nastao je usljed premale udaljenosti do vegetacije ispod dalekovoda, isto kao i prvi prekid”, navedeno je u izvještaju.

Prvi i drugi ispad desili su se sa razmakom od 12 minuta, a uzrok za drugi kvar na dalekovodu Albanija - Grčka nije bio povezan sa prvim kvarom u Crnoj Gori jer ga je uzrokovao kratak spoj između dalekovoda i vegatacije.

Redosljed ispada pokazuje da je nakon kvara na dalekovodu Albanija - Grčka koji se desio u 12 sati, 21 minutu i 33 sekunde došlo do niza povezanih ispada energetskog sistema u regionu. Deset sekundi kasnije u 12:21:43 ispao je iz sistema dalekovod Fierze -Prizren, pet sekundi nakon toga u 12:21:48 ispada hidroelektrana Dubrovnik, a tri sekunde nakon nje i hidroelektrana u Trebinju.

Za tri minuta srušeni cijeli sistemi

Nakon toga sa svega nekoliko sekundi razlike dolazi do ispada iz rada 17 energetskih objekata - dalekovoda, prenosnih trafo-stanica i velikih elektrana, da bi u 12 sati i 24 minute, bez snabdijevanja električnom energijom bilo cijelo područje Albanije, većina Crne Gore i Bosne i Hercegovine i veliki dio Hrvatske. Većina ove regije snabdijevanje strujom je dobila u naredna dva do tri sata.

“Tokom incidenta primijenjena je automatska regulacija napona kako je napisano u potpoglavlju 3.3 i svi transformatori su pravilno reagovali. Nije bilo ručne promjene transformatorske sklopki niti ručno isključenje opterećenja. Pogođeni su sistemi relejne zaštite svakog visokonaponskog elementa radili u skladu sa podešenim parametrima”, navedeno je u analizi ENTSO-E.

Konačna istraga će dati uzroke i preporuke do početka 2025.

Konačni izvještaj Stručnog vijeća ENTSO-E kako je pojašnjeno neće samo predstaviti analizu incidenta već će dati i preporuke kako bi se spriječile slične pojave u budućnost.

“Istraga će se fokusirati na nekoliko ključnih aspekata, uključujući opštu i specifičnu analizu kolapsa energetskog sistema, posebno u kontekstu: tehničkih pregleda incidenta; istraga o primarnim uzrocima i drugim kritičnim faktorima koji doprinose događaju kao i zaključak sa svim preporučenim radnjama na osnovu nalaza istrage”, navedeno je u izvještaju.

Očekuju da će konačni rezultati istrage biti objavljeni na ENTSO-E do početka 2025. Ključna pitanja kojim će se baviti istraga su koji su bili osnovni uzroci incidenta i zašto se nisu mogli spriječiti, koje druge značajne faktore tokom poremećaja treba uzeti u obzir, koje su mjere odbrane bile efikasne u prevenciji daljih ispada u okviru elektroenergetskog sistema i kao i da li su tokom ovih događaja poštovani svi propisi i procedure ili su neke neodgovornosti doprinijele ovom incidentu.

( Goran Kapor )