Državni vrtići bolji nego privatni: (Ne)uslovi ne diktiraju kvalitet rada
Državne ustanove imaju mnogo infrastrukturnih nedostataka, dok privatne imaju bolje uslove, ali slabiji kadar, stoji u godišnjem izvještaju o nadzoru za 2023. godinu Kontrolisana je i 91 osnovna i srednja škola, a samo su dvije dobile najbolje ocjene
Veći broj djece nego što prostor dozvoljava, vaspitači koji godinama koriste iste materijale za rad sa djecom, nerazumijevanje mališana sa drugih govornih područja, nepoštovanje higijenskih, fizičkih, pedagoških i drugih normativa prilikom proširenja kapaciteta za prihvat u zakupljenim, nenamijenskim prostorima...
To su samo neki od faktora, zapazile su nadzorne službe Zavoda za školstvo, koji otežavaju organizaciju vaspitno-obrazovnog procesa i rad i negatovnu utiču na postignuća djece tokom predškolskog obrazovanja.
Zavod je objavio godišnji izvještaj o nadzoru za 2023. godinu, a on obuhvata sve segmente douniverzitetskog obrazovanja.
“Vijesti” su nedavno objavile da su nadzornici Zavoda za školstvo kontrolisali 91 osnovnu i srednju školu, da nije bilo ustanova sa nezadovoljavajućom ocjenom, dok su samo dvije bile na najvišem nivou.
U izvještaju objavljenom na sajtu Vlade Crne Gore navodi se da je prošle godine kontrolisano ukupno 10 javnih i privatnih predškolskih ustanova, a državne su, i pored brojnih nedostataka, dobile bolju ukupnu ocjenu.
Vlaga, bez tople vode, dotrajale instalacije...
Iz Zavoda ističu da se dio državnih ustanova suočava sa infrastrukturnim problemima poput prokišnjavanja, dotrajalog inventara i elektroinstalacija, toaleta koji nisu prilagođeni djeci, a nemaju ni toplu vodu...
“U nekoliko javnih predškolskih ustanova zakupljeni prostori za boravak djece nijesu sasvim adekvatni i mogu se smatrati privremenim rješenjem usljed povećanog broja upisane djece - nedostatak tople vode, čajna kuhinja, dvorišni prostor, slabo osvjetljenje, prisustvo vlage, neadekvatan i strm prilaz uz ulicu. U jednoj javnoj predškolskoj ustanovi se ne vrše analize vode, ispitivanje električnih i gromobranskih instalacija u vaspitnim jedinicama koje su u sklopu osnovnih škola...”, primjedbe su nadzornika.
Pored prostornih i infrastrukturnih problema, iz Zavoda primjećuju i kadrovske - u pojedinim ustanovama nedostaju medicinske sestre za rad u jaslenim grupama, logopedi...
“Manji broj vaspitača koristi istovjetan i šablonizirani radni materijal za rad sa djecom, što negativno utiče na razvoj mašte i kreativnosti, ispoljavanje individualnosti. U javnim ustanovama je otežana verbalna komunikacija sa djecom drugačijeg jezičkog porijekla. Prenaseljenost vaspitnih grupa brojem djece značajno iznad normativa u javnim ustanovama (centralne i južne regije), usložnjava njihovu adaptaciju, individualizirani pristup...”, navodi se u izvještaju.
U Zavodu, međutim, primjećuju da “vaspitačice ostvaruju primjerenu komunikaciju sa djecom, trijažne medicinske sestre uglavnom redovno i sistematično vode evidenciju ukupnog zdravstvenog stanja djece, u ustanovama u južnoj i dijelom centralnoj regiji, integrisan je značajan broj djece drugačijeg kulturološko-jezičkog porijekla, a za većinu djece sa posebnim potrebama su urađeni IROP-i, ustanove (uglavnom javne) sarađuju sa resursnim centrima...”
“Vaspitači treba da se edukuju iz domena praćenja i dokumentovanja razvoja djece, medicinske sestre u privatnim ustanovama treba redovnije i sadržajnije da vode evidenciju praćenja razvoja djece, a u ustanovama u kojima su integrisana djeca RE (Romi i Egipćani) populacije treba angažovati romske asistente”, neke su od preporuka Zavoda.
"Nestručni vaspitači"
Nadzornici Zavoda uočili su da u pojedinim privatnim predškolskim ustanovama nijesu korišćeni javno važeći obrazovni programi.
“...Iako su licencom bili obavezani da ih koriste. U pojedinim privatnim predškolskim ustanovama isti model planiranja vaspitačice koriste za jaslene i za grupe vrtića. U pojedinim privatnim predškolskim ustanovama nije ispoštovana zakonska procedura usvajanja godišnjeg plana rada za tekuću godinu i ostalih dokumenata. U nekim grupama svoj djeci su ponuđena istovjetna sredstava i zadaci, kao i šablonizirani radni materijal, što sputava razvoj, pa i kreativnost i maštovitost djece”, ocijenjeno je u izvještaju.
Zbog svega toga, ističu iz Zavoda, prosječna ocjena za privatne ustanove je 5,92, a za državne 8,20.
“Posljedica ovakvog stanja u privatnim ustanovama dijelom može biti prouzrokovana često nestručnim zastupanjem radnog mjesta vaspitača, ali i izostankom stručnog usavršavanja nakon inicijalnog stručnog obrazovanja”, naglasili su iz Zavoda.
“Generalno, kvalitet rada u javnim ustanovama u većini segmenata je bolji u odnosu na privatne ustanove. Međutim, ključni problem koji se u kontinuitetu manifestuje kod javnih ustanova je deficit prostora za prihvat djece koji je kao posljedicu uslovio prenaseljenost vaspitnih grupa brojem djece, značajno iznad važećih normativa. Ovakvo stanje može biti prouzrokovano demografskim kretanjem stanovništva, prilivom stanovništva iz drugih država, ali i kampanjom povećanja obuhvata djece predškolskim vaspitanjem i obrazovanjaem, bez značajnog proširivanja prostornih kapaciteta. U takvoj situaciji se pribjeglo uzimanju prostora pod zakup koji često ne zadovoljavaju fizičke, higijensko-sanitarne, a samim tim ni pedagoške standarde. Ovaj problem je izražen dijelom u srednjoj regiji, a značajnije u južnoj regiji. Za razliku od njih, u privatnim ustanovama prostorni kapaciteti i opremljenost su značajno bolji”, zaključuje se u izvještaju.
( Jelena Kočanović )