Kritike na okruglom stolu o Nacrtu zakona o igrama na sreću: Gušenje domaćih priređivača i medija
Priređivači se žale na preveliko povećanje naknada, nejasne procedure i previše ograničenja. Nema ni uporednih primjera za ovakva ograničenja reklamiranja
Nacrtom zakona o igrama na sreću se maksimalno, iznad realnih mogućnosti, oporezuju legalni priređivače igara na sreću, dok se tek obećava naknadna borba protiv nelegalnih priređivača. Takođe se bez značajnog dijela prihoda ostavljaju domaći registrovani mediji dok se konstatuje da se neće moći onemogućiti reklamiranje igara na sreću kod medija koji postoje u medijskom prostoru Crne Gore, ali im je sjedište u inostranstvu.
To su glavne zamjerke sa jučerašnjeg okruglog stola o nacrtu igara na sreću kojeg je pripremilo Ministarstvo finansija.
Najznačajnije novine iz zakona su da se prelazi sa koncesionog dodjeljivanja prava priređivanja na dodjelu kroz upravni postupak, da se značajno i za sto odsto povećavaju iznosi naknada priređivačima, da se ukida reklamiranje igara na sreću osim u živim prenosima sportskih utakmica, da se ukida javni interes da se novac od naknada mora potrošiti na humanitarne aktivnosti, sport, kulturu,... Vlada očekuje da će izmjene zakona donijeti državnom budžetu 45 miliona eura, kao i da će taj novac uticati na smanjenje minusa u državnoj kasi zbog smanjenja doprinosa za penziono osiguranje.
Predstavnici priređivača su između ostalog istakli da je ovaj nacrt zakona korak unazad u odnosu na prethodni, da će visoke naknade i nove obaveze ugušiti priređivače pa ni država neće imati prihode,...
Zamjerke su bile i što se priređivačima nemeću obaveze prevencije zavisnosti od kockanja prema programu Ministarstva zdravlja a da to ministarstvo uopšte nije obaviješteno da dobija tu obavezu ovim zakonom, da Ministarstvo kulture i medija uopšte nije obaviješteno da se medijima nameću zabrane kojih nema u Zakonu o medijima, da Agencija za elektronske komunikacije nije obaviještena o zabranama reklamiranja u elektronskim medijima iako bi to trebalo da nadzire,...
Predstavnici Ministarstva finansija Jovana Nišavić i Danko Dragović kazali su da se javna rasprava produžava do 25. novembra, da će razmotriti sve primjedbe koje su čuli na okruglom stolu, kao i da će naknadno obavijestiti Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo kulture i medije i Agenciju za elektronske komunikacije o obavezama koje imaju u vezi nacrta novog zakona.
Jovana Klisić iz “MeridianBeta” navela je zamjerke što se ograničavaju uplate igrača na internet klađenje samo sa bankovnih kartica a ne i preko platnih usluga, kao i da se time narušava ustavom zagarantovana sloboda poslovanja.
Miloš Lalević iz “Admiral Beta” je kazao da ovaj nacrt zakona uz već uvedeni porez na dobitke u igrama na sreću predstavlja ozbiljnu biznis barijeru, kao i da je potrebno uspostaviti balans kako bi država imala prihode a priređivači mogli normalno nastaviti da posluju.
“Ukoliko ne bude priređivača neće biti ni dodatnih prihoda za državu”, kazao je Lalević.
Lucija Anđelić iz Udruženja Montenegrobet, navela je da predlog iz nacrta da se o svakoj uplati većoj od 20 eura vodi posebna evidencija o tom igraču sa njegovim ličnim podacima treba promjeniti, jer to nije moguće raditi kada se radi o igrama koje idu uživo, kao i da treba zadržati normu iz zakona o sprečavanju pranja novca gdje je ta suma 2.000 eura.
Savo Martinović predsjednik Grupacije priređivača u Privrednoj komori kazao je da je ovaj zakon korak unazad i da su njegovi autori gledali samo interes države da napuni kasu, ali da nisu vodili računa da li priređivači mogu ispuniti te obaveze i da li su ti iznosi naknada mogući. On je naveo da su mnoge norme u zakonu nejasne, da nisu primjenjive i da se ruše stečena prava priređivača na osnovu koncesionih ugovora koji važe još deset godina.
Žarko Dragoljević iz “Maestrala” kazao je da je radio u više kazina u EU, da je konsultovao kolege širom svijeta i da nigdje nije našao da se primjenjuje ono što je za kazina nametnuto u nacrtu ovog zakona. Kao primjere je naveo normu koja se predlaže da se za aparate ne može upisati da su imali negativan rezultat ako su imali više dobitaka nego su igrači uplatili, kako bi se naplatilo više kroz varijabilnu naknadu, kao i primjer da se na turnirima uvodi posebna naknada od tri odsto na promet kada igrači igraju jedan protiv drugog i da to plaća kazino.
Igor Mujević iz “Sporting grupe” kazao je da je preveliko povećanje fiksne naknade po kladioničarskom mjestu sa 500 na 1.000 eura i za aparate sa 50 na 100 eura mjesečno, kao i varijabilne naknade sa 10 na 15 odsto. On je smatra da bi maksimalni iznos bilo povećanje na 700 eura po kladioničarskom mjestu, 70 eura po aparatu i 12 odsto varijabilne naknade.
Marijana Zec iz Grupacije priređivača u PKCG kazala je da su priređivači morali biti uključeni u radnu grupu koja je pripremala tekst zakona, kao i da je to bila zakonska obaveza i navela je niz primjedbi Grupacije na 14 strana. Ukazala je i da na 110 članova zakona ima 380 kaznenih odredbi.
Oleg Sekulić iz “Volcana” naveo je da ovoj nacrt ugrožava stečena prava na osnovu sadašnjih ugovora i opstanak ove industrije sa tri i po hiljade zaposlenih, a time će se uticati na manje državne prihode. Naveo je i da lutrijske igre moraju ostati državne ali bez ikakvih privatno-javnih ugovora i poslovanja.
Priređivači su pitali kako i gdje mogu obučiti svoje zaposlene da prepoznaju zavisnike i gdje se to uči. Lena Bošković iz “Volcana” kazala je da se interesovala u Ministarstvu zdravlja, Institutu za javno zdravlje i Javnoj ustanovi za bolesti zavisnosti Kakaricka gora, gdje se mogu obučavati radnici da prepoznaju zavisnike i da ih procjenjuju, ali da joj je iz sve tri institucije odgovoreno da o tome nisu obaviješteni i da ništa ne znaju o tim budućim obavezama.
Predstavnici Ministarstva finansija su odgovorili da će to propisati Ministarstvo zdravlja, iako su priznali da još nisu obavijestili Ministarstvo zdavlja da ima ovu obavezu.
"Predloženo rješenje je neprimjenjivo iz više razloga. Naime, poslednjim stavom člana 13 propisano je da način sprovođenja obuke iz stava 3 (obuka zaposlenih kod priređivača koji imaju direktan kontakt sa igračima) propisuje ministarstvo nadležno za poslove zdravlja, a prema informacijama dobijenim od Ministarstva zdravlja, Instituta za javno zdravlje i JU Kakaricka Gora, u Crnoj Gori ne postoji institucija koja bi bila nadležna za ovakvu vrstu obuka zaposlenih kod priredivača, te da bilo kakve aktivnosti u smislu preventivnog djelovanja protiv bolesti zavisnosti ne bi smjela preduzimati nestručna lica ili lica koja su prošla neku osnovnu obuku, već isključivo školovani psiholozi i ljekari odgovarajuće specijalizacije", kazala je Bošković.
Javna rasprava traje, a cifre već u budžetu
Predstavnik priređivača “Vezuv” Goran Ćetković kazao je da Vlada prema zakonu o budžetu predlog budžeta za narednu mora usvojiti do 15. novembra i pitao predstavnike Ministarstva finansija da li su iznose naknada iz ovog nacrta igara na sreću već uvrstili u predlog budžeta za narednu godinu i da li oni sada uzalud daju primjedbe na njihove iznose.
“Ko će biti odgovoran ako se ovo pokaže neuspješno”, pitao je Ćetković ali nije dobio odgovor.
Vlada u petak treba da predloži Skupštini budžet za narednu godinu, a javna rasprava o nacrtu zakona o igrama na sreću trajaće formalno još deset dana
Filip Patković iz “MNA Gaminga” kazao je da je prvo trebalo suzbiti nelegalno priređivanje igara na sreću, pa tek onda uvoditi veće naknade i nove obaveze legalnim priređivačima.
Zabrana reklamiranja gasi medije
Predstavnici više medija koji su učestvovali na okruglom stolu iz “Daily Pressa”, “Dana”, “Biznis CG” i Asocijacije elektronskih medija ukazali su da će zabrana reklamiranja smanjiti za 10 do 20 odsto prihode medija koji ionako jedva opstaju na tržištu.
Predrag Zečević iz “Biznis CG” kazao je da je našao 15 stavki u zakonu koje su neustavne, diskriminacione i antievropske i predložio da se zakon povuče iz procedure.
Srđa Pavićević iz Asocijacije elektronskih medija kazao je da većina medija posluje sa rezultatom oko nule i da će ih ovo gurnuti u gubitak. On je naveo da se norme o ograničavanju reklamiranja prepisane iz nacrta zakona u Srbiji, ali da je on već promijenjen i ograničenja ublažena tokom njihove javne rasprave.
Sanja Bracanović iz “Daily Pressa” i TV Vijesti kazala je da reklamiranje priređivača predstavlja jedan od najznačajnijih prihoda komercijalnih medija, kao i da ovakav vid ograničenja ne postoji u uporednoj praksi.
Marijana Bojanić iz TV Vijesti kazala je da se ovim predlozima privileguje Javni servis RTCG, jer jedino on sa dotacijom iz budžeta od 20 miliona eura može da ima prenose sportskih dogođaja i da time ima pravo na reklame priređivača.
Iz Ministarstva su obećali posebne sastanke sa medijima tokom naredne sedmice.
( Goran Kapor )