Sastali se Tramp i Bajden: "Tranzicija će proteći najlakše moguće"
Njihov susret tumači se kao jedan od neformalnih koraka u tranziciji političke vlasti, koju će Tramp formalno preuzeti 20. januara 2025. nakon inauguracione ceremonije
Donald Tramp i Džozef Bajden, novoizabrani i odlazeći američki predsjednici sastali su se u Bijeloj kući – nedjelju dana pošto je republikanski kandidat i bivši šef države osvojio potreban broj elektorskih glasova za drugi predsjednički mandat.
Kratko su razgovarali prije sastanka zakaznog iza zatvorenih vrata Ovalne sobe.
"Izabrani predsjedniče i bivši predsjedniče, dobrodošli i čestitam", rekao je Bajden Trampu pred reporterima koji su pratili događaj, na čemu mu se izabrani predsjednik zahvalio.
"Nadam se, kao što smo rekli, nesmetanom prenosu. Pobrinućemo se da obezbijedimo sve što vam je potrebno. Imaćemo priliku da, o nekim od detalja, porazgovaramo danas... Dobrodošli", bile su Bajdenove riječi.
Tramp je uzvratio riječima da su okolnosti u politici teške.
"To često nije prijatan svijet. Ali, danas to nije slučaj i veoma sam zahvalan na tome. Tranzicija će proteći najlakše moguće i to veoma cijenim", prenio je Tramp Bajdenu u kratkotrajnom razgovoru prije njihovog susreta iza zatvorenih vrata Ovalne sobe.
"Nema na čemu", uzvratio je Bajden.
Njihov susret tumači se kao jedan od neformalnih koraka u tranziciji političke vlasti, koju će Tramp formalno preuzeti 20. januara 2025. nakon inauguracione ceremonije.
Tako je Tramp, prije nego što formalno preuzme vlast, boravio u predsjedničkoj rezidenciji i to na Bajdenov poziv.
"On vjeruje u norme, institucije i miran transfer vlasti", izjavila je u utorak predstavnica za medije Bijele kuće Karin Žan Pjer o odluci odlazećeg predsjednika da se sastane sa Trampom.
Susret je organizovan nakon poruke odlazećeg predsjednika da će omogućiti nesmetanu tranziciju vlasti. Bajden je naglasio značaj saradnje sa Trampom, njegovog prethodnika i nasljednika na predsjedničkoj funkciji. Svrha je, kako je ukazao, da zemlja ostane ujedinjena u vremenima izazova.
Bajdenova pozivnica važila je i za Trampovu suprugu, buduću prvu damu Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Melaniju Tramp, koja međutim nije bila prisutna.
Tokom prethodnih godina Bajden i Tramp su razmjenjivali oštre kritike. Zastupaju različite stavove o ključnim političkim pitanjima koja obuhvataju ekonomiju, bezbjednost, migracije, kao i spoljnu politiku.
Bajden je u javnosti Trampa predstavljao kao prijetnju demokratiji, a Tramp Bajdena nesposobnim da obavlja predsjedničku funkciju.
Njihov susret odigrava se u trenutku tranzicije političke vlasti, procesa tokom kog novoizabrani predsjednik SAD preuzima administraciju od svog prethodnika. Proces treba da bude okončan do formalnog preuzimanja dužnosti izabranog predsjednika – kada nova administracija stupa na dužnost.
Konkretan slučaj posebno zanimljivim čini to što sličan susret Trampa i Bajdena poslije izbora 2020. nije upriličen. Tramp je poslije poraza prije četiri godine iznosio neutemeljene tvrdnje da su izbori pokradeni u korist Bajdena i demokrata.
Tada je napustio Vašington i nije prisustvovao Bajdenovoj inauguraciji. Time je postao prvi predsjednik koji je to učinio poslije Endrua Džeksona koji je 1869. izbjegao inauguraciju Julisisa Granta.
Takođe, ovo nije prvi put da je Donald Tramp učesnik sličnog susreta. Prije osam godina, nakon pobjede na izborima 2016. imao je devedesetominutni sastanak u Ovalnoj sobi sa tada odlazećim predsjednikom Barakom Obamom. Nakon susreta Tramp je iznio niz pohvala na Obamin račun, koje je nekoliko mjeseci kasnije neutralisao nedokazanim tvrdnjama da ga je bivši predsjednik prisluškivao uoči izbora 2016.
Susreti između izabranih i odlazećih predsjednika su tokom prethodnih decenija bili prijateljski, katkada napeti, a ponekad kombinacija ta dva.
Zvanično, proces političke tranzicije ne podrazumijeva njihove sastanke. Nije zabilježeno da je prvi američki predsjednik Džordž Vašington održao sastanak sa Džonom Adamsom – koji je poslije njega izabran na funkciju. Adams nije kontaktirao niti je prisustvovao inauguraciji Tomasa Džefersona 1801.
Neformalna praksa uspostavljena je kada je 1841. godine, odlazeći predsjednik Martin Van Buren ugostio novoizabranog Vilijama Henrija Harisona, na večeri u Bijeloj kući.
U savremenijoj istoriji, republikanac Džordž Buš mlađi poželio je dobrodošlicu Baraku Obami 2008.
Osam godina ranije – Buš mlađi sastao se sa odlazećim predsjednikom Bilom Klintonom – koji je u predsjedničkoj trci 1992. porazio njegovog oca Džordža Buša starijeg.
Epilog predsjedničkih izbora 2028. pokazaće da li će se nastaviti tradicija koja će, nesumnjivo, oživjeti susretom Džoa Bajdena i Donalda Trampa.
( Glas Amerike, Ne.V. )