Lojalisti bez iskustva na ključnim funkcijama

Odluka novoizabranog predsjednika Sjedinjenih Država, Donalda Trampa, da na neke od ključnih ministarskih pozicija imenuje ljude sa malo iskustva iznenadila je pojedine njegove saveznike, a on je jasno stavio do znanja da je ozbiljan u namjeri da preoblikuje, i u nekim slučajevima testira američke institucije.

Budući predsjednik je takođe nedvosmisleno pokazao da je za ulazak u njegov kabinet jedna osobina apsolutno najvažnija: bespogovorna lojalnost.

Prije osam godina, Tramp je bio prisiljen da se za savjete osloni na republikanski establišment, ističe “Fajnenšl tajms”, i dodaje da ovog puta, grupa ljudi koji mu pružaju podršku uglavnom su lojalisti MAGA (Make America Great Again) pokreta, od njegovog izabranog potpredsjednika Džej Di Vensa i njegovog najstarijeg sina Donalda Mlađeg do kruga bogatih saveznika, među kojima je najistaknutiji Ilon Mask koji je u administraciji zajedno sa Vivekom Ramasvamijem dobio novi resor za efikasnost vlade zadužen da reže troškove federalne uprave.

Mask i Ramasvami dobili su zadatak da ispune Trampovo obećanje iz kampanje koje je nazvao “Projekat Menhetn našeg vremena”, a koji podrazumijeva ukidanje čak 100.000 poslova u vladinoj administraciji.

Jedna od Trampovih odluka koja je najviše iznenadila je izbor 42-godišnjeg kongresmena Meta Geca, za ministra pravde, najvišeg zakonodavnog zvaničnika SAD, ocjenjuje agencija Rojters. Bivši advokat nikada nije radio u Ministarstvu pravde, niti je bio tužilac, a bio je pod istragom Ministarstva pravde zbog navoda o trgovini ljudima. Iz njegovog kabineta prošle godine je saopštio da mu je tužilaštvo reklo da neće biti podignute optužnice.

Njegovo imenovnje moglo je naići na otpor među republikancima, a republikanski senator iz SAD Džon Kornin rekao je juče da “apsolutno” želi da pregleda neobjavljeni izvještaj Kongresnog odbora za etiku o Gecu.

Tramp je izabrao Tulsi Gabarad za direktorku nacionalne obavještajne službe. Bivša demokratska kongresmenka koja je postala Trampova saveznica, u prošlosti je govorila protiv vojnih intervencija u građanskom ratu u Siriji tokom maandata Baraka Obame i insinuirala da je predsjednik Rusije Vladimir Putin imao opravdanje za invaziju na Ukrajinu.

“Znam da će Tulsi donijeti neustrašiv duh koji je obilježio njenu izuzetnu karijeru u našu obavještajnu zajednicu, braneći naša ustavna prava i osiguravajući mir kroz snagu”, rekao je Tramp u izjavi.

Gabaradova ima malo direktnog iskustva u obavještajnom radu i generalno se nije očekivalo da će biti izabrana za ovu funkciju, koja podrazumijev nadzor za 18 špijunskih agencija.

Tramp je u utorak izabrao Pita Hegseta, komentatora na Foks njuzu i veterana, za ministra odbrane. Hegset se protivi učešću žena u borbenim dejstvima i svojevremeno je dovodio u pitanje to da li je najviši američki general unaprijeđen na tu poziciju zbog boje kože. Takođe je lobirao kod Trampa tokom njegovog mandata od 2017. do 2021. godine da pomiluje pripadnike vojske koji su navodno počinili ratne zločine.

Rubio kao konvencionalni kandidat

Uprkos ovim iznenađujućim izborima, Tramp je takođe imenovao i nekoliko konvencionalnijih kandidata. U srijedu je saopštio da će nominovati senatora Marka Rubija, spoljnopolitičkog “jastreba”, čovjeka tvrdolinijaških pogleda u stavovima prema Iranu i Kini. Mada je otvoren u podršci Ukrajini, ranije je rekao da rat Kijeva i Moskve mora da “dođe do zaključka”.

Izbor Rubija, prema pisanju Rojtersa, signalizira da bi američka politika prema Pekingu mogla da pređe u agresivniji pristup, koji ne bi obuhvatao samo carine i trgovinu, već i oštriji stav prema Kini kao glavnom strateškom rivalu SAD.

Osim Rubija i druge nominacije bi mogle da uznemire Kinu, kao što su imenovanja kongresmena Majka Volca za savjetnika za nacionalnu bezbjednost i Džona Retklifa za šefa Centralne obavještajne agencije (CIA).

Ovi izbori sugerišu da Tramp želi da okrene leđa pristupu administracije Džoa Bajdena, koji se bazira na “upravljanju konkurencijom” sa Pekingom u pitanjima koja se sežu od podrške Tajvanu do uloge Kine u krizi sa fentanilom u SAD.

Republikanci su kritikovali Bajdenov stav kao previše pomirljiv.

“Rubio vjeruje u svom srcu da je Kina neprijatelj SAD”, rekao je Dejvid Fajrstajn, bivši američki diplomata sa ekspertizom za Kinu. “To će obojiti sve što bude radio u vezi sa Kinom.”

Rubio će gotovo sigurno dobiti zeleno svjetlo u američkom Senatu, gdje je član i Komiteta za spoljne poslove i Komiteta za obavještajne službe.

Međutim, ukupno gledajući, Trampovi izbori signaliziraju radikalnu promjenu u načinu na koji će američka vlada obavljati svoj posao i u ulozi koju će SAD igrati u svijetu naredne četiri godine.

Dužnost ambasadorke SAD u Ujedinjenim nacijama obavljaće Elize Stefanik, republikanska kongresmenka i čvrsta Trampova pristalica. Stefanik, 40-godišnja predstavnica iz savezne države Njujork i predsjednica Republikanske konferencije u Predstavničkom domu, preuzela je lidersku poziciju u Predstavničkom domu 2021. godine kada je izabrana da zamijeni tadašnju kongresmenku Liz Čejni, koja je smijenjena zbog kritike Trampovih lažnih tvrdnji o izbornoj prevari.

“Elise je izuzetno snažna, tvrda i pametna borkinja za Ameriku na prvom mjestu”, kazao je Tramp saopštavajući svoj izbor.

Stefanik će doći u UN nakon hrabrih Trmpovih obećaanja da će okončati rat Rusije i Ukrajine, kao i rat Izraela u Gazi.

U utorak je objavljeno da je guvernerka Južne Dakote Kristi Noem, koja je strastveni Trampov pristalica još od njegovog prvog mandata, njegov izbor za sekretarku za unutrašnju bezbjednost. Noem je heroina MAGA pokreta i zvijezda konzervativnih medija.

Još jednog lojalistu, bivšeg njujorškog kongresmena Lija Zeldina Tramp je izabrao da vodi Agenciju za zaštitu životne sredine, opisavši ga kao nekoga ko će obezbijediti “poštene i brze deregulatorne odluke, koje će biti sprovedene tako da oslobode moć američkog biznisa”. Zeldin je, kako prenosi CNN, obećao da će sprovesti Trampovu energetsku politiku “buši, bebo, buši” i predstavio svoje odgovornosti kao “zaštitu pristupa čistom vazduhu i vodi”, parafrazirajući besmisleni odgovor svog novog šefa koji koristi kada ga pitaju o globalnom zagrijevanju.

Zeldin je jedan od republikanaca u Kongresu koji su 6. januara 2021. godine glasali protiv potvrde izbornih rezultata, kada je Tramp izgubio od Bajdena i nije osvojio drugi predsjednički mandat zaredom.

Investitor za nekretnine Stivi Vitkof, Trampov dugogodišnji partner u golfu i veliki finansijer kampanje, imenovan je za specijalnog izaslanika za Bliski istok, dok će bivši guverner Arkanzasa Majk Hakabi biti nominovan za ambasadora u Izraelu.

Mada je normalno da predsjednici biraju lojalne saveznike za ključna imenovanja, fokus na lojalnosti umjesto stručnosti u određenim oblastima prevazilazi uobičajeni okvir, ističe Rojters.

U mnogim kabinetima, predsjednici često uključuju različite frakcije svoje stranke kako bi obezbijedili da različiti ideološki pravci imaju svoje predstavnike za stolom.

“Lojalnost je veoma važna,” rekao je za Rojters Trampov savjetnik, koji nije imao dozvolu da govori za medije. “Biće mnogo više ljudi iz kampanje koji će preći u Belu kuću. Prošlog puta, mnogo stranačkih ljudi je završilo u Bijeloj kući, ali njihova lojalnost nije bila prema predsjedniku. Bila je prema njima samima.”

Tramp je rekao da želi da okonča “instrumentalizaciju” Ministarstva pravde, koje je, kako je rekao, pokrenulo politički motivisane krivične postupke protiv njega kako bi ugrozilo njegovu predsjedničku kandidaturu. Ministarstvo pravde tvrdi da djeluje bez političke pristrasnosti.

Tramp je tokom kampanje obećao da će se obračunati sa svojim političkim neprijateljima, uključujući demokratskog predsjednika Džoa Bajdena, a Gec, njegov kandidat za ministra pravde, vjerovatno tome neće stati na put.

“Gec će raditi tačno onako kako Tramp kaže, i zato je, pretpostavljam, i izabran”, rekao je za Rojters izvor blizak Trampu.

Nekoliko izvora bliskih Trampovom krugu, uključujući donatore, konsultante i prikupljače sredstava, privatno je izrazilo šok zbog izbora Geca, s obzirom na njegovu ograničenu kvalifikaciju i prošlu istragu Ministarstva pravde protiv njega.

“Šokirana sam što je nominovan”, izjavila je republikanska senatorka Susan Kolins iz Mejna o Gecovom izboru. “Predsjednik naravno ima pravo da nominira koga želi, ali mislim da je ovo primjer zašto je toliko važno da imamo savjete i saglasnost, kako je to predviđeno Ustavom”.

Nikada čuo za njega

Neki od Trampovih drugih nominovanih takođe nemaju značajne kvalifikacije. Hegset, iako je odlikovani ratni veteran, u posljednje vreme je najpoznatiji kao medijska ličnost. Sada će nadgledati gotovo 3 miliona zaposlenih i najveću borbenu silu na svijetu.

“Biti ministar odbrane je veoma ozbiljan posao, a postavljanje nekoga tako opasno nekompetentnog kao što je Pit Hegset na tu funkciju trebalo bi da nas sve uplaši”, izjavila je demokratska senatora iz Ilinoisa, Tami Dakvort, koja sjedi u Odboru za oružane snage.

Zvaničnici u Evropi rekli su za Rojters da Hegseta ne poznaju dovoljno i da nisu sigurni šta misli o važnim pitanjima.

“Nikada nisam čuo za njega... Da bih ga bolje razumio, moram da se sretnem sa njim”, rekao je jedan visoki evropski zvaničnik za odbranu.

Drugi zvaničnik je rekao da Hegset ne djeluje kao najkvalifikovaniji izbor, “ali pravilo je da svaka zemlja ima pravo da bira svoje ministre, pa ćemo se nositi s kim god budemo morali”.

Iako Hegset nije iznio detaljne stavove o ključnim pitanjima nacionalne bezbjednosti, jedno je jasno: njegov skepticizam prema NATO-u.

“Zastarjeli, nadmašeni, napadnuti i impotentni. Zašto bi Amerika, evropski ‘kontakt za hitne slučajeve’ u posljednjem vijeku, slušala samozadovoljne i impotentne države koje nas mole da poštujemo zastarjele i jednostrane odbrambene aranžmane kojih se ni oni više ne pridržavaju?” napisao je Hegset u svojoj knjizi, koja je objavljena ranije ove godine.

Ne samo da su Trampovi kandidati za nacionalnu sigurnost i spoljnopolitičke funkcije univerzalno skeptični prema pomoći Ukrajini u odbrani od ruske invazije, već su neki od njihovih stavova otvoreno neprijateljski prema Kijevu.

Gabaradova, koja će nadgledati američki obavještajni aparat, predstavila je Putina kao branitelja vitalnih nacionalnih interesa Rusije. Ukrajinu je opisala kao koruptivnu kleptokratiju.

Zaštita Senata?

Jedina potencijalna zaštita od Tramp i njegovih nominovanih još uvijek je Senat.

Mada Trampovi republikanci kontrolišu Senat i većina republikanskih zakonodavaca podržaće njegove nominacije, spisak kandidata koji je novoizabrani predsjednik iznio vjerovatno će izazvati oklijevanje među preostalim umjerenim članovima stranke i testirati koliko su izabrani republikanci lojalni njemu i njegovoj viziji.

Izbor Rubija za sekretara za spoljne poslove mogao bi da predstavlja olakšanje za američke partnere zabrinute da bi se Trampova administracija mogla povući SAD iz globalnih saveza, uključujući NATO, s obzirom na Trampov akcenat na “Americi na prvom mjestu” tokom kampanje za povratak u Bijelu kuću.

Aron David Miler, viši saradnik u Karnegi fondaciji, koji je radio u administracijama i demokrata i republikanaca, rekao je da je ključno da bilo koji savjetnici predsjednika budu spremni da se suprotstave predsjedniku kada je to potrebno, s obzirom na širok spektar spoljnopolitičkih izazova sa kojima će se Tramp suočiti.

“Pokušavam da zadržim otvoren um”, rekao je Miler, napominjući da Rubio, zahvaljujući svom iskustvu u Kongresu, ima bolji uvid u spoljnopolitička pitanja od bilo kojeg od Trampovih drugih imenovanih.

Bez ljudi oko njega koji su skloni da se protive njegovim odlukama, novoizabrani predsjednik bi mogao lakše da mijenja dugoročne norme u cilju ostvarivanja svoje konzervativne agende, kazali su za Rojters i Trampove pristalice i protivnici. On takođe ima taj luksuz da ne mora da razmišlja o kandidaturi 2028. jer mu to zakon ne dozvoljava, pa samim tim nema šta da izgubi.

Ivanka i Džered po strani, Donald Mlađi izbija u prvi plan

Trampova porodica će ostati uticajna u novoj administraciji, ali ovaj put sa više MAGA šmeka, piše “Fajnenšl tajms”.

Trampova kćerka Ivanka i njen muž Džered Kušner preuzeli su 2016. visoke pozicije u Bijeloj kući. Kušner, koji je u mladosti bio demokrata, bio je od strane nekih stranih vlada smatran jednim od pragmatičnijih ljudi sa kojima treba da se sarađuje usred haosa Trampovog prvog mandata. Međutim, ne očekuje se da će se ni Ivanka ni Kušner pridružiti novoj administraciji.

Najuticajniji član porodice ove godine bio je Donald Tramp Mlađi, 46-godišnji najstariji sin. Odigrao je važnu ulogu u ubjeđivanju svog oca da podrži Džej Di Vensa kao svog potpredsjedničkog kandidata, a bio je i jedan od glasova koji su zagovarali da Tramp više sarađuje sa potkastima popularnim među mladim ljudima.

Tramp Mlađi je, takođe, pomogao u izgradnji odnosa kampanje sa Robertom F. Kenedijem Mlađim, nasljednikom najpoznatije demokratske porodice, koji je u jednom trenutku imao planove da kandiduje za predsjednika, prije nego što je podržao Trampa.

Donald Tramp Mlađi nije uvijek djelovao kao omiljeni sin svog oca. Ali, više nego bilo koji drugi član porodice, bio je energični zagovarač nove desnice.

Mada djeluje da nije zainteresovan za zauzimanje formalne pozicije u administraciji, namjerava da odigra važnu ulogu u tranziciji, nadgledajući potencijalne imenovanja na osnovu njihove lojalnosti. Prije izbora, govorio je o potrebi stvaranja “MAGA klupe” potencijalnih zvaničnika i zadržavanja “loših aktera” van administracije.

“Sada znamo ko su pravi igrači, ljudi koji će zapravo ispuniti predsjedničku poruku, ljudi koji ne misle da znaju bolje od zakonito izabranog predsjednika SAD”, rekao je Tramp Mlađi ove sedmice za Foks. “Želim da se pobrinem da ti ljudi budu u ovoj administraciji.”

Masovna čistka u Pentagonu

Članovi Trampovog tima za tranziciju sastavljaju spisak vojnih oficira koji će biti smijenjeni, a na tom spisku bi mogli biti i članovi generalštaba, rekla su za Rojters dva izvora, što bi predstavljalo promjene bez presedana u Pentagonu.

Planiranje smjenjivanja je u ranoj fazi i moglo bi se promijeniti kako Trampova administracija bude poprimala obrise, rekli su izvori koji su tražili anonimnost kako bi iskreno govorili o planovima. Jedan od izvora postavio je pitanje o izvodljivosti masovnih otpuštanja u Pentagonu.

Takođe, nije bilo jasno da li će Tramp lično podržati ovaj plan, iako se u prošlosti žestoko obrušavao na vojne lidere koji su ga kritikovali. Tramp je tokom kampanje takođe govorio o otpuštanju “probuđenih” generala i odgovornih za problematično povlačenje iz Avganistana 2021.

Drugi izvor je rekao da bi se nova administracija vjerovatno mogla fokusirati na američke vojne oficire koji se smatraju povezanim sa Markom Milejom, bivšim načelnikom generalštaba.

Milej je citiran u knjizi “Rat” autora Boba Vudvorda, koja je objavljena prošlog mjeseca, kako naziva Trampa “fašistom do srži”.

“Svaka osoba koja je unaprijeđena i imenovana od strane Mileja biće smijenjena”, rekao je drugi izvor. “Postoji vrlo detaljan spisak svih koji su bili povezani sa Milejem. I oni će svi biti smijenjeni”.

( N. Bogetić )