Da Velje brdo ubace u PUP naknada 100.000 eura
Naknada za izmjenu Prostorno-urbanističkog plana Podgorice ranije je bila definisana na 20.000 eura. Iz Ministarstva kažu da su je povećali zbog složenosti planskog dokumenta
Vlada je za 11 članova tima za izradu izmjena Prostorno-urbanističkog plana Podgorice, koji obuhvataju i buduće naselje Velje brdo, povećala visinu naknade sa ranije utvrđenih 20 hiljada eura na 100 hiljada eura.
To je određeno usvajanjem Odluke o izmjeni Odluke o određivanju rukovodioca izrade izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana glavnog grada Podgorica i visini naknade za rukovodioca i stručni tim. Ovim je definisano i prvo trošenje novca na projekat Veljeg brda iako još nije urađen finansijski plan projekta niti je utvrđena njegova mogućnost izgradnje.
U sadašnjem PUP-u podgorički dio Veljeg brda definisan je kao zaštitna zona Zete i Mareze, šuma i prostor za solarnu elektranu.
Iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine kazali su “Vijestima da je visina naknade povećana shodno internom uputstvu da se visina naknade određuju prema površini prostora plana i složenosti planskog dokumenta.
“Navedene aktivnosti na izradi izmjena i dopuna PUP-a glavnog grada zahtijevaju dodatno angažovanje rukovodioca izrade i Stručnog tima, a samim tim i povećanje početnog iznosa naknade sa 20.000 eura na 100.000 eura, u obije Odluke. Iznos naknade povećan je shodno internom uputstvu iz 2021. godine, kojim je predviđeno da se sredstva neophodna za izradu planskog dokumenta oprdjeljuju prema površini prostora koji se planskim dokumentom definiše, kao i vrsti, sadržaju, obimu i složenosti planskog dokumenta. Rukovodilac izrade izmjena i dopuna PUP-a glavnog grada je, prema ranijoj Odluci Vlade, Aleksandra Tošić Jokić, dipl.ing.arh, koja je shodno zakonskim ovlašćenjima, odredila stručni tim za izradu izmjena i dopuna PUP-a glavnog grada Podgorice, uz saglasnost Ministarstva. Radni tim, shodno Ugovoru o izradi, broji 11 članova, uključujući i rukovodioca izrade”, naveli su iz Ministarstvo prostornog planiranja.
Oni su istakli i da je donošenje ovog planskog dokumenta planirano do kraja 2024. godine.
Premijer Milojko Spajić i ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović predstavili su 21. septembra, osam dana pred izbora u Podgorici, plan izgradnje naselja na Veljem brdu iznad Podgorice koji bi imao 14 hiljada stanova, više poslovnih zgrada, tržne centre, dvije škole, vrtiće, dom zdravlja, sportske objekte, dva vještačka jezera... kao i da bi u njemu živjele 42 hiljade stanovnika.
Oni su tada naveli da će do kraja godine biti izmijenjen PUP za Podgorici i pokrenuta aplikacije za prijavljivanje građana za kupovinu stanova. Obećali su i da će prva useljenja biti do sredine 2026. godine, kao i da će kvadrat stana koštati hiljadu eura.
Nezvanična analiza je pokazala da bi izgradnja ovog naselja i potrebne infrastrukture koštala oko tri i po milijarde eura, odnosno polovinu ukupnog brutodomaćeg proizvoda Crne Gore.
Vlada je 25. oktobra imenovala tim za izradu izmjena PUP-a, kao i Koordinacioni tim za realizaciju projekta Velje brdo, dok je 8. novembra usvojila informaciju o projektu Velje brdo u kojoj se nalazi svega pet rečenica bez bilo kakvih detalja.
Odlukom o osnivanju Koordinacionog tijela definisano je da su njegovi glavni zadaci: priprema finansijske analize projekta; koordinacija relevantnih institucija i izvođača radova kako bi se osigurala efikasna realizacija projekta...
Prva sjednica Koordinacionog tima održana je 31. oktobra, sa koje je u saopštenju navedeno da Velje brdo “predstavlja najambiciozniji poduhvat u istoriji Crne Gore, sa ciljem da rastereti prekomjernu gradnju i urbanizaciju Podgorice te omogući pristojan život u glavnom gradu”.
Cilj izmjena omogućavanje novog naselja
“Cilj izrade izmjena i dopuna PUP-a glavnog grada je da se preispitaju postojeća prostorno-planska rješenja sa aspekta potrebe za obezbjeđivanje preduslova za realizaciju projekata značajnih za glavni grad i državu, uključujući investiciono-razvojni projekat Velje brdo. Takođe, planska rješenja je potrebno preispitati sa aspekta demografskih promjena u smislu povećanja broja stanovnika, imajući u vidu protok vremena od donošenja planskog dokumenta čije se izmjene vrše”, naveli su iz tog Ministarstva.
( Goran Kapor )